Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Uoči Jom kipura, jevrejskog praznik ispovesti i pomirenja, vernici ove verske zajednice širom sveta pripremaju se za važan verski obred poznat kao kaparot. Ovaj drevni običaj, kojim se simbolično grehovi sa čoveka prenose na životinju, izaziva raznolike reakcije među vernicima i izvan jevrejske zajednice. Kaparot, koji se tradicionalno praktikuje u nekim jevrejskim ortodoksnim krugovima, podrazumeva uzimanje živine, obično bele kokoške, kojom se kruži iznad glave osobe koja se ispoveda. Tokom ovog obreda, vernici izgovaraju molitve tražeći oproštaj od Boga i prenošenje svojih grehova na životinju. Ova praksa se smatra ritualnim čišćenjem duše pred Jom kipur.
Freepik
Za kaparot se žrtvuje živina, obično bela kokoška
Međutim, kaparot je postao predmet kontroverze u savremenom društvu. Dok neki vernici nastavljaju da praktikuju ovaj obred kao deo svoje verske tradicije, drugi ga osporavaju kao neetički i nepotreban oblik životinjske žrtve. Aktivisti za prava životinja kritikuju kaparot zbog patnje koju životinje pretrpe u ovom obredu. Često su životinje podvrgnute stresu i nelagodi tokom procesa, a zatim se obično ritualno kolju i često se njihova tela nepravilno odlažu nakon obreda.
Sa druge strane, zagovornici kaparota tvrde da je ovo stara tradicija koja ima duboko duhovno značenje za vernike i da je deo njihovog verskog identiteta. Dan pred Jom kipur daje se cedaka (milostinja), pa se kokoška korištena u ritualu kaparot poklanja siromašnima za pripremu posljednjeg obroka pre posta. Zagovornici kaparota dalje ističu da je obred dobrovoljan i da se životinje obično koriste u skladu sa verskim propisima koji nalažu humane metode klanja, te da je to deo jevrejske verske prakse koja ima važno mesto u duhovnoj pripremi za Jom kipur.
Freepik
Kaparot prethodi Jom kipuru, jevrejskom prazniku koji okuplja porodicu
Dok debata oko kaparota nastavlja da traje, jedno je sigurno - ovaj drevni običaj ostaje centralni deo jevrejske verske tradicije, inspirišući razmišljanje i raspravu o etici, duhovnosti i zaštiti životinja u savremenom svetu.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Prvog petka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas upozorava da protivljenje i osveta samo raspiruju zlobu, koja sa jednog lica prelazi na porodicu, a zatim sa pokolenja na pokolenje.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U nedelju je telefonom razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i pomenuo „patnju voljenog ukrajinskog naroda“ u svom prvom nedeljnom blagoslovu na Trgu Svetog Petra.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.