Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Uoči Jom kipura, jevrejskog praznik ispovesti i pomirenja, vernici ove verske zajednice širom sveta pripremaju se za važan verski obred poznat kao kaparot. Ovaj drevni običaj, kojim se simbolično grehovi sa čoveka prenose na životinju, izaziva raznolike reakcije među vernicima i izvan jevrejske zajednice. Kaparot, koji se tradicionalno praktikuje u nekim jevrejskim ortodoksnim krugovima, podrazumeva uzimanje živine, obično bele kokoške, kojom se kruži iznad glave osobe koja se ispoveda. Tokom ovog obreda, vernici izgovaraju molitve tražeći oproštaj od Boga i prenošenje svojih grehova na životinju. Ova praksa se smatra ritualnim čišćenjem duše pred Jom kipur.
Freepik
Za kaparot se žrtvuje živina, obično bela kokoška
Međutim, kaparot je postao predmet kontroverze u savremenom društvu. Dok neki vernici nastavljaju da praktikuju ovaj obred kao deo svoje verske tradicije, drugi ga osporavaju kao neetički i nepotreban oblik životinjske žrtve. Aktivisti za prava životinja kritikuju kaparot zbog patnje koju životinje pretrpe u ovom obredu. Često su životinje podvrgnute stresu i nelagodi tokom procesa, a zatim se obično ritualno kolju i često se njihova tela nepravilno odlažu nakon obreda.
Sa druge strane, zagovornici kaparota tvrde da je ovo stara tradicija koja ima duboko duhovno značenje za vernike i da je deo njihovog verskog identiteta. Dan pred Jom kipur daje se cedaka (milostinja), pa se kokoška korištena u ritualu kaparot poklanja siromašnima za pripremu posljednjeg obroka pre posta. Zagovornici kaparota dalje ističu da je obred dobrovoljan i da se životinje obično koriste u skladu sa verskim propisima koji nalažu humane metode klanja, te da je to deo jevrejske verske prakse koja ima važno mesto u duhovnoj pripremi za Jom kipur.
Freepik
Kaparot prethodi Jom kipuru, jevrejskom prazniku koji okuplja porodicu
Dok debata oko kaparota nastavlja da traje, jedno je sigurno - ovaj drevni običaj ostaje centralni deo jevrejske verske tradicije, inspirišući razmišljanje i raspravu o etici, duhovnosti i zaštiti životinja u savremenom svetu.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
U besedi za 13. februar Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da formalno držanje zakona bez milosti prazni dušu, dok istinska pravda i čovekoljublje zahtevaju puninu - izvršavanje svega što Bog zapoveda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete besrebrenike Kira i Jovana po starom i Svete apostole Akilu i Priskilu po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Katarinu de Riči, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.