Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Uoči Jom kipura, jevrejskog praznik ispovesti i pomirenja, vernici ove verske zajednice širom sveta pripremaju se za važan verski obred poznat kao kaparot. Ovaj drevni običaj, kojim se simbolično grehovi sa čoveka prenose na životinju, izaziva raznolike reakcije među vernicima i izvan jevrejske zajednice. Kaparot, koji se tradicionalno praktikuje u nekim jevrejskim ortodoksnim krugovima, podrazumeva uzimanje živine, obično bele kokoške, kojom se kruži iznad glave osobe koja se ispoveda. Tokom ovog obreda, vernici izgovaraju molitve tražeći oproštaj od Boga i prenošenje svojih grehova na životinju. Ova praksa se smatra ritualnim čišćenjem duše pred Jom kipur.
Freepik
Za kaparot se žrtvuje živina, obično bela kokoška
Međutim, kaparot je postao predmet kontroverze u savremenom društvu. Dok neki vernici nastavljaju da praktikuju ovaj obred kao deo svoje verske tradicije, drugi ga osporavaju kao neetički i nepotreban oblik životinjske žrtve. Aktivisti za prava životinja kritikuju kaparot zbog patnje koju životinje pretrpe u ovom obredu. Često su životinje podvrgnute stresu i nelagodi tokom procesa, a zatim se obično ritualno kolju i često se njihova tela nepravilno odlažu nakon obreda.
Sa druge strane, zagovornici kaparota tvrde da je ovo stara tradicija koja ima duboko duhovno značenje za vernike i da je deo njihovog verskog identiteta. Dan pred Jom kipur daje se cedaka (milostinja), pa se kokoška korištena u ritualu kaparot poklanja siromašnima za pripremu posljednjeg obroka pre posta. Zagovornici kaparota dalje ističu da je obred dobrovoljan i da se životinje obično koriste u skladu sa verskim propisima koji nalažu humane metode klanja, te da je to deo jevrejske verske prakse koja ima važno mesto u duhovnoj pripremi za Jom kipur.
Freepik
Kaparot prethodi Jom kipuru, jevrejskom prazniku koji okuplja porodicu
Dok debata oko kaparota nastavlja da traje, jedno je sigurno - ovaj drevni običaj ostaje centralni deo jevrejske verske tradicije, inspirišući razmišljanje i raspravu o etici, duhovnosti i zaštiti životinja u savremenom svetu.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U periodu između Roš hašane i Jom kipura, jevrejska zajednica širom sveta posvećuje vreme postu, molitvama i duhovnoj obnovi. Jom kipur, koji se ove godine obeležava 11. i 12. oktobra, predstavlja vrhunac pokajanja, kada vernici tragaju za oproštajem i mirom.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.