Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Uoči Jom kipura, jevrejskog praznik ispovesti i pomirenja, vernici ove verske zajednice širom sveta pripremaju se za važan verski obred poznat kao kaparot. Ovaj drevni običaj, kojim se simbolično grehovi sa čoveka prenose na životinju, izaziva raznolike reakcije među vernicima i izvan jevrejske zajednice. Kaparot, koji se tradicionalno praktikuje u nekim jevrejskim ortodoksnim krugovima, podrazumeva uzimanje živine, obično bele kokoške, kojom se kruži iznad glave osobe koja se ispoveda. Tokom ovog obreda, vernici izgovaraju molitve tražeći oproštaj od Boga i prenošenje svojih grehova na životinju. Ova praksa se smatra ritualnim čišćenjem duše pred Jom kipur.
Freepik
Za kaparot se žrtvuje živina, obično bela kokoška
Međutim, kaparot je postao predmet kontroverze u savremenom društvu. Dok neki vernici nastavljaju da praktikuju ovaj obred kao deo svoje verske tradicije, drugi ga osporavaju kao neetički i nepotreban oblik životinjske žrtve. Aktivisti za prava životinja kritikuju kaparot zbog patnje koju životinje pretrpe u ovom obredu. Često su životinje podvrgnute stresu i nelagodi tokom procesa, a zatim se obično ritualno kolju i često se njihova tela nepravilno odlažu nakon obreda.
Sa druge strane, zagovornici kaparota tvrde da je ovo stara tradicija koja ima duboko duhovno značenje za vernike i da je deo njihovog verskog identiteta. Dan pred Jom kipur daje se cedaka (milostinja), pa se kokoška korištena u ritualu kaparot poklanja siromašnima za pripremu posljednjeg obroka pre posta. Zagovornici kaparota dalje ističu da je obred dobrovoljan i da se životinje obično koriste u skladu sa verskim propisima koji nalažu humane metode klanja, te da je to deo jevrejske verske prakse koja ima važno mesto u duhovnoj pripremi za Jom kipur.
Freepik
Kaparot prethodi Jom kipuru, jevrejskom prazniku koji okuplja porodicu
Dok debata oko kaparota nastavlja da traje, jedno je sigurno - ovaj drevni običaj ostaje centralni deo jevrejske verske tradicije, inspirišući razmišljanje i raspravu o etici, duhovnosti i zaštiti životinja u savremenom svetu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja, jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.
Postavka "Dokumenta Srpskog Siona" otkriva priče o duhovnom životu, političkim izazovima i kulturnom nasleđu Srpske Crkve, ističući ulogu Karlovaca kao duhovnog i kulturnog centra.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Poslednjih vekova ljudi su tražili odgovore koji mogu razbiti podele, učvrstiti veru i doneti istinsku duhovnu snagu. Saznajte šta vekovima inspiriše islamske vernike i kako ovu poruku možete primeniti u svom svakodnevnom životu.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.