Jevrejski običaj kaparot, karakterističan za ortodoksne pripadnike ove verske zajednice, postao je predmet kontraverze u savremenom društvu, izazivajući debatu među vernicima i aktivistima za prava životinja.
Uoči Jom kipura, jevrejskog praznik ispovesti i pomirenja, vernici ove verske zajednice širom sveta pripremaju se za važan verski obred poznat kao kaparot. Ovaj drevni običaj, kojim se simbolično grehovi sa čoveka prenose na životinju, izaziva raznolike reakcije među vernicima i izvan jevrejske zajednice. Kaparot, koji se tradicionalno praktikuje u nekim jevrejskim ortodoksnim krugovima, podrazumeva uzimanje živine, obično bele kokoške, kojom se kruži iznad glave osobe koja se ispoveda. Tokom ovog obreda, vernici izgovaraju molitve tražeći oproštaj od Boga i prenošenje svojih grehova na životinju. Ova praksa se smatra ritualnim čišćenjem duše pred Jom kipur.
Freepik
Za kaparot se žrtvuje živina, obično bela kokoška
Međutim, kaparot je postao predmet kontroverze u savremenom društvu. Dok neki vernici nastavljaju da praktikuju ovaj obred kao deo svoje verske tradicije, drugi ga osporavaju kao neetički i nepotreban oblik životinjske žrtve. Aktivisti za prava životinja kritikuju kaparot zbog patnje koju životinje pretrpe u ovom obredu. Često su životinje podvrgnute stresu i nelagodi tokom procesa, a zatim se obično ritualno kolju i često se njihova tela nepravilno odlažu nakon obreda.
Sa druge strane, zagovornici kaparota tvrde da je ovo stara tradicija koja ima duboko duhovno značenje za vernike i da je deo njihovog verskog identiteta. Dan pred Jom kipur daje se cedaka (milostinja), pa se kokoška korištena u ritualu kaparot poklanja siromašnima za pripremu posljednjeg obroka pre posta. Zagovornici kaparota dalje ističu da je obred dobrovoljan i da se životinje obično koriste u skladu sa verskim propisima koji nalažu humane metode klanja, te da je to deo jevrejske verske prakse koja ima važno mesto u duhovnoj pripremi za Jom kipur.
Freepik
Kaparot prethodi Jom kipuru, jevrejskom prazniku koji okuplja porodicu
Dok debata oko kaparota nastavlja da traje, jedno je sigurno - ovaj drevni običaj ostaje centralni deo jevrejske verske tradicije, inspirišući razmišljanje i raspravu o etici, duhovnosti i zaštiti životinja u savremenom svetu.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Otkrijte kako jednostavni sastojci — sitno seckani pipci lignji, inćuni, kozice, prezle i limun — u savršenoj harmoniji stvaraju mirisno i ukusno jelo koje osvaja svaki sto
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.