Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
"Oduvek sam išla tamo gde je ženi trebala pomoć“
S druge strane telefonske žice, krhki glas časne sestre Viktorije de la Kruz odzvanjao je kao jeka prošlosti - kao eksplozija minske poljane sećanja koja ne blede. U 108. godini života, teško se prisećala šta je doručkovala tog jutra, ali je sa potresnom jasnoćom opisivala dramatične epizode iz prošlosti dostojne filmskog platna.
U središtu te priče nalazila se časna sestra iz Malage, koja je stigla u carsku Japan da bi posvetila svoj život spasavanju žena i devojčica iz najmračnijih predgrađa posleratne stvarnosti.
Taj telefonski razgovor obavljen je 2016. godine. Samo dve godine kasnije, sestra Viktorija je preminula u 110. godini, u Tokiju, u kući "Casa Alegría" (Kuća radosti) koju vode sestre iz kongregacije Službenica Presvetog Oltarskog Sakramenta - poznatije kao "Obožavateljke" (Adoratrices) - u naselju Kitami. To je jedna od sedam kuća koje je ova kongregacija, osnovana 1856. godine u Madridu, otvorila u Japanu sa misijom oslobađanja žena iz ropstva prostitucije.
Printscreen diocesismalaga.es
Victoria de la Kruz
Kao misionarka Adorers kongregacije, sestra Viktorija je decenijama obilazila javne kuće, industrijske zone, gejša-kuće i mračna skrovišta duž puteva širom Japana, tražeći žene koje su bile žrtve trgovine ljudima. One koje bi uspešno spasila, vodila bi zajedno sa svojim sestrama u sigurna prihvatilišta, gde su im socijalni radnici pružali zaštitu i osnovnu obuku, kako bi mogle da započnu novi život.
Na godišnjicu bombardovanja Hirošime - 6. avgusta, podsećamo se na misionarku iz Malage koja je spasavala preživele devojčice iz grada koji je doživeo apokalipsu i izgubio oko 140.000 duša - 80.000 odmah, a ostali su umrli kasnije od posledica opekotina i zračenja.
U razgovorima koje je sestra Viktorija vodila sa novinarom koji je preneo ovu priču, između 2016. i 2017. godine, opisala je i kako je, neposredno nakon bacanja atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, noću izlazila bez monaške odeće, a ponekad se čak predstavljala kao zapadna prostitutka, kako bi prikupila informacije o delovanju Jakuze - čuvene japanske mafije, koja je tada otimala siročad i prodavala ih bordelima i gejša-kućama.
Wikipedia
Eksplozija snimljena iznad Hirošime
Putovanje do kraja sveta
Drugo od devetoro dece, sestra Viktorija stigla je u Japan 1936. godine.
- Put je trajao dva meseca brodom, a teško mi je palo što sam ostavila porodicu. Ali sam bila uverena da imam misiju - da pomažem ljudima - govorila je.
Već tri godine je živela u Tokiju kada je japanska avijacija napala Perl Harbor. Tokom narednih šest ratnih godina, ona i ostale sestre iz njene zajednice povukle su se u planine Karuizave, gde su preživele zimu i glad - uglavnom se hraneći samo pirinčem.
Nakon što je bomba "Little Boy" pala na Hirošimu, a tri dana kasnije druga bomba pogodila Nagasaki, Japan je kapitulirao 2. septembra 1945. godine. Nekoliko meseci kasnije, sestre su napustile planinski zaklon i preselile se južno - u Jokohamu. Tamo su, u saradnji sa lokalnim vlastima i humanitarnim organizacijama, počele potragu za preživelom siročadi, od kojih su mnogi već bili oteti od strane kriminalnih mreža.
Shutterstock/Juri Pozzi
Jakuza siročad odvodila u prostituciju
Procene govore da je nakon bombardovanja ostalo oko 2.700 dece školskog uzrasta bez roditelja. Oko 700 ih je smešteno u sirotišta, ali su hiljade završile na ulicama - spavale su pod mostovima, u ruševinama ili napuštenim skloništima. Jedan od njih bio je Šoso Kavamoto, koji je u trenutku eksplozije imao 11 godina. Preživeo je jer je neposredno pre napada bio evakuisan u hram, 50 kilometara od centra grada.
Shutterstock/Obs70
Moderna gejša
Preminuo je 2022. godine, a decenijama je svedočio o tome kako su članovi Jakuze regrutovali siročad sa ulica - u zamenu za obrok i krevet, koristili su ih za čišćenje cipela, kuvanje ili prodaju cigareta američkim vojnicima. Mnoge devojčice, kako je svedočio, jednostavno bi nestajale iz skloništa koja je mafija sama otvarala.
- U našem centru bilo je preko 300 devojčica. Nestajale su jedna po jedna, dok nijedna nije ostala - govorio je Kavamoto.
Služba u tišini
Printscreen diocesismalaga.es
Victoria de la Kruz
Upravo tu stupaju na scenu monahinje koje su, bez vela i zvanične odeće, izvan samostanskih zidova nastavile borbu za dostojanstvo žene. Adorers sestre, poput Viktorije, patrolirale su ulicama u starim kombijima, suočavajući se sa mafijom i nudeći izlaz ženama u ropstvu.
Sestra Viktorija je za svoj rad dobila počasno priznanje japanske vlade - za zaštitu i spasavanje mnogih žena, uključujući preživele iz Hirošime, kao i tzv. "žene utehe" - mlade devojke iz drugih azijskih zemalja koje je japanska vojska otela i prisilila da rade u vojnim bordelima tokom rata, prenosi "Mundo America".
Njena misija u Japanu bila je plod reči Hristovih: "Što učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste." (Matej 25, 40)
BONUS VIDEO: Ljudi kidali komade haljine cara Lazara - evo šta je ostalo
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Na godišnjem pomenu blaženopočivšem patrijarhu Vikentiju, vernici su se prisetili njegovog teškog života, mudrog vođstva u komunističkim vremenima i nerazjašnjene smrti, koja je ostala tiha tajna srpske crkvene istorije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.