Wikimedia/Unknown author/publiv domain, ShutterstockDobro delo žene koja se bavila prostitucijom je njen zanat bacila u senku.
Predanje vam prenosimo u celosti, a radnja se odvija u večernje sate, u jednoj beogradskoj ulici tog vremena.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović, učen i mudar duhovnik SPC je tokom svog života prikupio brojne mudrosti i u nasleđe ih ostavio ljudima, da iz njih nauče kako da spasu svoju dušu.
Jedna od tih priči je ona o prostitutki koja je spasila svoju dušu na najneobičniji način, čineći dobro delo. Kroz lik žene koja je, iako grešna i "nepristojna", učinila izuzetno milosrdan čin spasavanja života, pokazuje se kako jedno delo saosećanja i pomoći drugome može preobraziti dušu i doneti spasenje. Iako je žena u početku smatrala sebe nedostojnom, njen čin dobrote nije promakao Božijem oku.
Shutterstock
Dobro delo žene koja se bavila prostitucijom je njen zanat bacila u senku.
Priču vam prenosimo u celosti, a radnja se odvija u večernje sate, u jednoj beogradskoj ulici tog vremena.
"Jednoga dana predveče prošetala je žena po ulicama svojim skvernim zanatom. Kad je prolazila pored jedne bašte vidi ona nekoga čoveka, kako se veša. Vezao konopac za granu drveta i na jednom namaknuo sebi oko vrata. Žena hitro skoči preko ograde, izvuče svoj mali nož iz džepa i preseče konopac, te čovek padne na zemlju već onesvešćen. Ona ga je trljala dok nije došao k svesti.
Tada joj reče samoubica: "Zašto si to učinila? Ja ne mogu da živim, Nemam nigde ništa. Zbog nemaštine hteo sam svršiti sa ovim čemernim životom".
Žena izvadi sve što je imala kod sebe novaca i da mu, obećavši da će ga ona i dalje pomagati dok on ne nađe rada. I produži ta žena svoj nepristojni posao, i deo zarade do tog posla nosila je onom siromahu i davala na izdržavanje.
No posle šest nedelja padne žena u postelju teško bolesna. Pozovu joj sveštenika. U prisustvu sveštenika ona je, već na umoru, počela govoriti: “O, Anđeli Božji, zašto ste meni došli? Zar vi ne znate, kako sam ja prljava i grešna žena?"
Malo potom opet uzvikne: "O, Gospode Hriste, zar si i ti došao k meni grešnici? Čime sam ja to zaslužila? Zar samo time što sam onog jadnog bednika spasla od smrti? Avaj meni nedostojnoj! O kako je velika milost Božja!" I to govoreći ona ispusti dušu, i lice se njeno zasija kao svećom osvetljeno.
Eto šta znači spasti dušu jednog čoveka. Eto kako jedno delo milosti prema bližnjem pokriva mnoge grehe.
Nikolaj Velimirović bio je episkop ohridski i žički, teolog i filozof, a ostavio je iza sebe i mnoga književna dela koja proučavaju duhovnost i pravoslavnu veru.
Združeni horovi Pevačkog društva su ovu numeru izveli pod dirigentskom palicom Katarine Stanković i Milene Antonović, a upravo ova verzija se na društvenim mrežama stihijski proširila na svih sedam kontinenata.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojim Misionarskim pismima, pozivajući se na duhovno viđenje svetog Jovana Vostrskog, razotkriva strah demona od tri neizmerno moćne stvari u životu hrišćanina.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Priča o čoveku koji je grešio ceo život, ali se iskreno pokajao, otkriva večni dijalog između ljudske nesavršenosti i božanske milosti – i pruža nadu svakome ko traži unutrašnje oslobođenje.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu šeste sedmice po Duhovima otkriva surovu realnost o iskupljenju koje se ne može kupiti ni zlatom ni srebrom, već samo Hristovom krvlju.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.