Wikimedia/Unknown author/publiv domain, ShutterstockDobro delo žene koja se bavila prostitucijom je njen zanat bacila u senku.
Predanje vam prenosimo u celosti, a radnja se odvija u večernje sate, u jednoj beogradskoj ulici tog vremena.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović, učen i mudar duhovnik SPC je tokom svog života prikupio brojne mudrosti i u nasleđe ih ostavio ljudima, da iz njih nauče kako da spasu svoju dušu.
Jedna od tih priči je ona o prostitutki koja je spasila svoju dušu na najneobičniji način, čineći dobro delo. Kroz lik žene koja je, iako grešna i "nepristojna", učinila izuzetno milosrdan čin spasavanja života, pokazuje se kako jedno delo saosećanja i pomoći drugome može preobraziti dušu i doneti spasenje. Iako je žena u početku smatrala sebe nedostojnom, njen čin dobrote nije promakao Božijem oku.
Shutterstock
Dobro delo žene koja se bavila prostitucijom je njen zanat bacila u senku.
Priču vam prenosimo u celosti, a radnja se odvija u večernje sate, u jednoj beogradskoj ulici tog vremena.
"Jednoga dana predveče prošetala je žena po ulicama svojim skvernim zanatom. Kad je prolazila pored jedne bašte vidi ona nekoga čoveka, kako se veša. Vezao konopac za granu drveta i na jednom namaknuo sebi oko vrata. Žena hitro skoči preko ograde, izvuče svoj mali nož iz džepa i preseče konopac, te čovek padne na zemlju već onesvešćen. Ona ga je trljala dok nije došao k svesti.
Tada joj reče samoubica: "Zašto si to učinila? Ja ne mogu da živim, Nemam nigde ništa. Zbog nemaštine hteo sam svršiti sa ovim čemernim životom".
Žena izvadi sve što je imala kod sebe novaca i da mu, obećavši da će ga ona i dalje pomagati dok on ne nađe rada. I produži ta žena svoj nepristojni posao, i deo zarade do tog posla nosila je onom siromahu i davala na izdržavanje.
No posle šest nedelja padne žena u postelju teško bolesna. Pozovu joj sveštenika. U prisustvu sveštenika ona je, već na umoru, počela govoriti: “O, Anđeli Božji, zašto ste meni došli? Zar vi ne znate, kako sam ja prljava i grešna žena?"
Malo potom opet uzvikne: "O, Gospode Hriste, zar si i ti došao k meni grešnici? Čime sam ja to zaslužila? Zar samo time što sam onog jadnog bednika spasla od smrti? Avaj meni nedostojnoj! O kako je velika milost Božja!" I to govoreći ona ispusti dušu, i lice se njeno zasija kao svećom osvetljeno.
Eto šta znači spasti dušu jednog čoveka. Eto kako jedno delo milosti prema bližnjem pokriva mnoge grehe.
Nikolaj Velimirović bio je episkop ohridski i žički, teolog i filozof, a ostavio je iza sebe i mnoga književna dela koja proučavaju duhovnost i pravoslavnu veru.
Združeni horovi Pevačkog društva su ovu numeru izveli pod dirigentskom palicom Katarine Stanković i Milene Antonović, a upravo ova verzija se na društvenim mrežama stihijski proširila na svih sedam kontinenata.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojim Misionarskim pismima, pozivajući se na duhovno viđenje svetog Jovana Vostrskog, razotkriva strah demona od tri neizmerno moćne stvari u životu hrišćanina.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.