OVAKO SE JEDINO MOŽETE ODBRANITI OD ĐAVOLA! Starac Nikon kaže da je to jedino oružje koje nepomenik nema
Smirenje je temelj duhovnog života, štit od gordosti i uslov za istinsku bliskost s Bogom.
Na današnji dan, pre jednog veka u temelje sinagoge uzidana je povelja ispisana na hebrejskom i staroslovenskom, koju su potpisali kralj Aleksandar I kraljica Marija Karađorđević.
U nedelju, 15. juna 1924. godine, Beograd je svedočio svečanom činu koji je ostavio veliki trag u istoriji srpske prestonice i jevrejske zajednice. Na ukrašenom gradilištu, položen je kamen temeljac buduće sinagoge Srpsko-jevrejske crkvene opštine eškenaskog obreda. Ovom događaju, bogatom simbolikom i duhovnim značajem, prisustvovali su kraljevski izaslanik, predstavnik Narodne skupštine i mnoge ugledne ličnosti tog doba.
Tokom svečanosti, uz zvuke fanfara i svečane govore, dvojezična povelja na pergamentu položena je u hermetički zatvoren mesingani cilindar i uzidana u temelj zgrade. Rabin Šlang je, s ljubavlju i preciznošću, ispisao tekst na hebrejskom jeziku, dok je njegov sin Isidor Šlang staroslovenskom ćirilicom napisao tekst na srpskom jeziku. Ovu povelju, potpisao je kralj Aleksandar I i kraljica Marije, svedoči o dubokom poštovanju prema Bogu Izrailja i zajedničkoj težnji ka duhovnom uzdizanju.
Tekst na srpskom jeziku, koji je urezan u temelje, glasio je: "Srcem punim zahvalnosti prema milostivom Bogu Izrailja, u temelju ovoga doma ovekovečujemo da je u četvrtoj godini vladavine Aleksandra I, kralja Srba, Hrvata i Slovenaca iz narodne dinastije Karađorđevića na dan 15. juna 1924. godine, 13. sivana 5684. položen kamen temeljac zgradi Srpsko-jevrejske crkvene opštine Eškenaskog obreda u Beogradu, u kome će biti smeštene sinagoga, škola, kancelarije, ritualno kupatilo i stanovi za opštinske nameštenike po priloženom nacrtu."
Radovi na izgradnji sinagoge napredovali su brzo, a zgrada je završena 1. novembra 1925. godine. Svečano osvećenje obavljeno je tokom leta 1926. godine, kada je unutrašnje uređenje hrama konačno okončano. Sinagoga je postala ne samo duhovno utočište, već i središte kulturnog i društvenog života jevrejske zajednice u Beogradu.
Danas, sto godina kasnije, Beogradska sinagoga stoji kao veličanstven spomenik istrajnosti i vere, povezujući prošlost sa sadašnjošću. Naziv Sukat Šalom (Koliba mira), sinagoga je dobila 2002. godine i ona danas služi kao jedini jevrejski hram u Beogradu, ali i u užoj Srbiji. Ova godišnjica nije samo prilika da se prisetimo početaka i osnivača, već i da se podsetimo na vrednosti koje su ih vodile – zajedništvo, duhovnost i snagu zajednice.
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Festival 18. juna u 20.00 otvara svetski poznata izraelska pevačica Jahala Lačmiš, čiji glasnosi melodije i sećanja iz mnogih muzičkih tradicija.
Policija je preduzela sve radnje i istraga je u toku, pa se očekuje da će počinioci biti uhvaćeni brzo.
Sinagoga je građena sredstvima subotičke jevrejske zajednice, u periodu kada je ona bila u svom zenitu.
Dobra ispovest zahteva hrabrost, iskrenost, poniznost i iskrenu želju da se ponovo sjedinimo sa Bogom.
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju zajvaljujući Svetom Šarbelu.
Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine).
Dobra ispovest zahteva hrabrost, iskrenost, poniznost i iskrenu želju da se ponovo sjedinimo sa Bogom.
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 11. sredu po Duhovima objašnjava razliku između starog i novog zakona i način na koji Božja reč obogaćuje svakog čoveka.
Od svetih hramova do naših domova – saznajte kako pravilno kađenje i izgovorena molitva donose duhovni mir, štite prostor i prizivaju Svetoga Duha.