Na današnji dan, pre jednog veka u temelje sinagoge uzidana je povelja ispisana na hebrejskom i staroslovenskom, koju su potpisali kralj Aleksandar I kraljica Marija Karađorđević.
U nedelju, 15. juna 1924. godine, Beograd je svedočio svečanom činu koji je ostavio veliki trag u istoriji srpske prestonice i jevrejske zajednice. Na ukrašenom gradilištu, položen je kamen temeljac buduće sinagoge Srpsko-jevrejske crkvene opštine eškenaskog obreda. Ovom događaju, bogatom simbolikom i duhovnim značajem, prisustvovali su kraljevski izaslanik, predstavnik Narodne skupštine i mnoge ugledne ličnosti tog doba.
Wikimedia/Matija
Beogradska sinagoga 2002. godine dobila je naziv Sukat Šalom
Tokom svečanosti, uz zvuke fanfara i svečane govore, dvojezična povelja na pergamentu položena je u hermetički zatvoren mesingani cilindar i uzidana u temelj zgrade. Rabin Šlang je, s ljubavlju i preciznošću, ispisao tekst na hebrejskom jeziku, dok je njegov sin Isidor Šlang staroslovenskom ćirilicom napisao tekst na srpskom jeziku. Ovu povelju, potpisao je kralj Aleksandar I i kraljica Marije, svedoči o dubokom poštovanju prema Bogu Izrailja i zajedničkoj težnji ka duhovnom uzdizanju.
Tekst na srpskom jeziku, koji je urezan u temelje, glasio je: "Srcem punim zahvalnosti prema milostivom Bogu Izrailja, u temelju ovoga doma ovekovečujemo da je u četvrtoj godini vladavine Aleksandra I, kralja Srba, Hrvata i Slovenaca iz narodne dinastije Karađorđevića na dan 15. juna 1924. godine, 13. sivana 5684. položen kamen temeljac zgradi Srpsko-jevrejske crkvene opštine Eškenaskog obreda u Beogradu, u kome će biti smeštene sinagoga, škola, kancelarije, ritualno kupatilo i stanovi za opštinske nameštenike po priloženom nacrtu."
Printscreen/Youtube/СРБИЈА НЕКАД И САД
Povelju uzidanu u temelje sinagoge potpisali su kralj Aleksandar I i kraljica Marija Karađorđević
Radovi na izgradnji sinagoge napredovali su brzo, a zgrada je završena 1. novembra 1925. godine. Svečano osvećenje obavljeno je tokom leta 1926. godine, kada je unutrašnje uređenje hrama konačno okončano. Sinagoga je postala ne samo duhovno utočište, već i središte kulturnog i društvenog života jevrejske zajednice u Beogradu.
Danas, sto godina kasnije, Beogradska sinagoga stoji kao veličanstven spomenik istrajnosti i vere, povezujući prošlost sa sadašnjošću. Naziv Sukat Šalom (Koliba mira), sinagoga je dobila 2002. godine i ona danas služi kao jedini jevrejski hram u Beogradu, ali i u užoj Srbiji. Ova godišnjica nije samo prilika da se prisetimo početaka i osnivača, već i da se podsetimo na vrednosti koje su ih vodile – zajedništvo, duhovnost i snagu zajednice.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Benedikta Nursijskog po starom i Svetu Matronu Solunsku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Ruperta, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.