Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
U srcu Tel Aviva, gde se moderno društvo susreće sa dubokim istorijskim nasleđem, u poslednjim danima vlada napetost. U sukobima između izraelskih snaga bezbednosti i ortodoksnih demonstranata, izražena su složena pitanja koja nadmašuju trenutni konflikt i osvetljavaju rasprostranjene dubine nesuglasica među različitim segmentima jevrejskog društva.
Matan Golan / AFP / Profimedia
Izraelske snage bezbednosti upotrebili su i konjičku jedinicu u suzbijanju protesta studenata bogoslovije
Prvoga dana, kada su svi vernici Jevreji pozvani da se upišu na obaveznu vojnu službu, pojavila su se neviđena napetost i ogorčenje. Prema javnom servisu KAN, samo 30 ultraortodoksnih Jevreja pojavilo se u ponedeljak u regrutnoj kancelariji, dok je 1.000 trebalo da se prijavi u ponedjeljak i utorak.
Ortodoksni studenti bogoslovije, koji su do sada uživali istorijsko izuzeće od obaveznog služenja vojnog roka, sada se suočavaju sa zahtevom da se priključe vojnim redovima. Ova odluka dolazi u trenutku kada izraelska vojska, suočena sa sukobima u Gazi i potencijalnim napetostima na severnoj granici sa Hezbolahom, traži dodatne resurse.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Jedan od transparenata glasi: "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam"
Na ulicama Tel Aviva, gde su se stotine ortodoksnih Jevreja okupile u znak protesta, izražavaju se duboke strahove i osećaji nepravednosti. Transparenti koji su nosili na protestima, poput onog koji glasi "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam," otkrivaju složenost i intenzitet njihovog nezadovoljstva. Ovaj transparent odražava osećaj da su oni, koji su se do sada distancirali od vojnog služenja, sada prisiljeni da postanu deo mašinerije koju osećaju kao suprotnu njihovim religijskim vrednostima.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Izraelska policija suzbija proteste ortodokskih pripadnika jevrejske zajednice
Sukobi na ulicama nisu samo izrazi neslaganja, već i odraz dubokih istorijskih i ideoloških razlika. Ortodoksni Jevreji i cionistički pripadnici zajednice su tokom decenija bili u središtu kulturnih i političkih napetosti, sa različitim pogledima na ulogu religije i države u životu jevrejskog naroda. Dok cionisti teže integraciji i osnaživanju državne moći, ortodoksni Jevreji često naglašavaju očuvanje religijskog identiteta i autonomije.
Ovi protesti, uprkos svom intenzitetu, ne predstavljaju samo trenutnu borbu, već su i podsetnik na trajne tenzije koje oblikuju izraelsko društvo. Dok se sukobi nastavljaju, čini se da su ulice Tel Aviva postale mesto gde se susreću ne samo fizičke borbe, već i simboličke borbe između tradicije i modernog uređenja, između istorijskih nasleđa i savremenih izazova.
U pravoslavnom kontekstu, koren ovog izraza povezuje se sa grčkom rečju hagios, što znači sveti, kao i sa izrazom Hagion Oros, jednim od najvažnijih duhovnih središta pravoslavlja.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za nedelju 6. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božija veličina prevazilazi svu ljudsku moć i razumevanje.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.