DANAS SLAVIMO VELIKI PRAZNIK! Obeležavamo Začeće Svete Ane - dan kada je na čudesan način začeta Bogorodica!
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
U srcu Tel Aviva, gde se moderno društvo susreće sa dubokim istorijskim nasleđem, u poslednjim danima vlada napetost. U sukobima između izraelskih snaga bezbednosti i ortodoksnih demonstranata, izražena su složena pitanja koja nadmašuju trenutni konflikt i osvetljavaju rasprostranjene dubine nesuglasica među različitim segmentima jevrejskog društva.
Prvoga dana, kada su svi vernici Jevreji pozvani da se upišu na obaveznu vojnu službu, pojavila su se neviđena napetost i ogorčenje. Prema javnom servisu KAN, samo 30 ultraortodoksnih Jevreja pojavilo se u ponedeljak u regrutnoj kancelariji, dok je 1.000 trebalo da se prijavi u ponedjeljak i utorak.
Ortodoksni studenti bogoslovije, koji su do sada uživali istorijsko izuzeće od obaveznog služenja vojnog roka, sada se suočavaju sa zahtevom da se priključe vojnim redovima. Ova odluka dolazi u trenutku kada izraelska vojska, suočena sa sukobima u Gazi i potencijalnim napetostima na severnoj granici sa Hezbolahom, traži dodatne resurse.
Na ulicama Tel Aviva, gde su se stotine ortodoksnih Jevreja okupile u znak protesta, izražavaju se duboke strahove i osećaji nepravednosti. Transparenti koji su nosili na protestima, poput onog koji glasi "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam," otkrivaju složenost i intenzitet njihovog nezadovoljstva. Ovaj transparent odražava osećaj da su oni, koji su se do sada distancirali od vojnog služenja, sada prisiljeni da postanu deo mašinerije koju osećaju kao suprotnu njihovim religijskim vrednostima.
Sukobi na ulicama nisu samo izrazi neslaganja, već i odraz dubokih istorijskih i ideoloških razlika. Ortodoksni Jevreji i cionistički pripadnici zajednice su tokom decenija bili u središtu kulturnih i političkih napetosti, sa različitim pogledima na ulogu religije i države u životu jevrejskog naroda. Dok cionisti teže integraciji i osnaživanju državne moći, ortodoksni Jevreji često naglašavaju očuvanje religijskog identiteta i autonomije.
Ovi protesti, uprkos svom intenzitetu, ne predstavljaju samo trenutnu borbu, već su i podsetnik na trajne tenzije koje oblikuju izraelsko društvo. Dok se sukobi nastavljaju, čini se da su ulice Tel Aviva postale mesto gde se susreću ne samo fizičke borbe, već i simboličke borbe između tradicije i modernog uređenja, između istorijskih nasleđa i savremenih izazova.



Neki takođe veruju da su ovi tehnološki uređaji u njihovim životima "gubitak vremena."
Dok hrišćanstvo i islam imaju prepoznatljive vođe, u judaizmu je situacija drugačija.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Zanimljivo je da je svrha ove zapovesti, prema poznatom delu Sefer HaHinuh, upravo da Jevreji izgledom budu različiti od svojih suseda.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
Kroz alete 72:25–28, Kuran prikazuje složeni sistem božanske zaštite i uloge poslanika u prenošenju poruka.
U suri El Mulk, ajeti o Milostivom i presušenoj vodi otkrivaju koliko je čovek krhak bez Božije providnosti.
Dok su plamen i dim uništavali sve materijalno, vatrogasci su spasili simbol vere i nade koji je za vlasnike neprocenjiv.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
U autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, profesor Pravoslavnog univerziteta Svetog Tihona ukazuje na duboki jaz između izvornog cilja joge i njene savremene, komercijalne upotrebe.
Otkrijte kako se u Hilandaru priprema jelo koje spaja monahe i poklonike, i kako ga možete lako spremiti kod kuće u danima posta.
Život u skladu sa savešću ne predstavlja pokoravanje strahu od kazne, već brigu za sopstveno unutrašnje zdravlje i celovitost.