Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
U srcu Tel Aviva, gde se moderno društvo susreće sa dubokim istorijskim nasleđem, u poslednjim danima vlada napetost. U sukobima između izraelskih snaga bezbednosti i ortodoksnih demonstranata, izražena su složena pitanja koja nadmašuju trenutni konflikt i osvetljavaju rasprostranjene dubine nesuglasica među različitim segmentima jevrejskog društva.
Matan Golan / AFP / Profimedia
Izraelske snage bezbednosti upotrebili su i konjičku jedinicu u suzbijanju protesta studenata bogoslovije
Prvoga dana, kada su svi vernici Jevreji pozvani da se upišu na obaveznu vojnu službu, pojavila su se neviđena napetost i ogorčenje. Prema javnom servisu KAN, samo 30 ultraortodoksnih Jevreja pojavilo se u ponedeljak u regrutnoj kancelariji, dok je 1.000 trebalo da se prijavi u ponedjeljak i utorak.
Ortodoksni studenti bogoslovije, koji su do sada uživali istorijsko izuzeće od obaveznog služenja vojnog roka, sada se suočavaju sa zahtevom da se priključe vojnim redovima. Ova odluka dolazi u trenutku kada izraelska vojska, suočena sa sukobima u Gazi i potencijalnim napetostima na severnoj granici sa Hezbolahom, traži dodatne resurse.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Jedan od transparenata glasi: "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam"
Na ulicama Tel Aviva, gde su se stotine ortodoksnih Jevreja okupile u znak protesta, izražavaju se duboke strahove i osećaji nepravednosti. Transparenti koji su nosili na protestima, poput onog koji glasi "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam," otkrivaju složenost i intenzitet njihovog nezadovoljstva. Ovaj transparent odražava osećaj da su oni, koji su se do sada distancirali od vojnog služenja, sada prisiljeni da postanu deo mašinerije koju osećaju kao suprotnu njihovim religijskim vrednostima.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Izraelska policija suzbija proteste ortodokskih pripadnika jevrejske zajednice
Sukobi na ulicama nisu samo izrazi neslaganja, već i odraz dubokih istorijskih i ideoloških razlika. Ortodoksni Jevreji i cionistički pripadnici zajednice su tokom decenija bili u središtu kulturnih i političkih napetosti, sa različitim pogledima na ulogu religije i države u životu jevrejskog naroda. Dok cionisti teže integraciji i osnaživanju državne moći, ortodoksni Jevreji često naglašavaju očuvanje religijskog identiteta i autonomije.
Ovi protesti, uprkos svom intenzitetu, ne predstavljaju samo trenutnu borbu, već su i podsetnik na trajne tenzije koje oblikuju izraelsko društvo. Dok se sukobi nastavljaju, čini se da su ulice Tel Aviva postale mesto gde se susreću ne samo fizičke borbe, već i simboličke borbe između tradicije i modernog uređenja, između istorijskih nasleđa i savremenih izazova.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Tradicija nošenja kipe nije izvedena iz nijednog biblijskog stiha. To je običaj koji se razvijao kao znak priznanja da postoji neko „iznad“ nas ko prati svaki naš postupak.
U vremenu kada jesen obasjava zlatnim tonovima, ovaj praznik donosi sa sobom ne samo blagodati prirode, već i duboko zajedništvo među ljudima, podsećajući Jevreje na njihove korene, zahvalnost i vrednost zajedničkog slavlja.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.