Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
U srcu Tel Aviva, gde se moderno društvo susreće sa dubokim istorijskim nasleđem, u poslednjim danima vlada napetost. U sukobima između izraelskih snaga bezbednosti i ortodoksnih demonstranata, izražena su složena pitanja koja nadmašuju trenutni konflikt i osvetljavaju rasprostranjene dubine nesuglasica među različitim segmentima jevrejskog društva.
Matan Golan / AFP / Profimedia
Izraelske snage bezbednosti upotrebili su i konjičku jedinicu u suzbijanju protesta studenata bogoslovije
Prvoga dana, kada su svi vernici Jevreji pozvani da se upišu na obaveznu vojnu službu, pojavila su se neviđena napetost i ogorčenje. Prema javnom servisu KAN, samo 30 ultraortodoksnih Jevreja pojavilo se u ponedeljak u regrutnoj kancelariji, dok je 1.000 trebalo da se prijavi u ponedjeljak i utorak.
Ortodoksni studenti bogoslovije, koji su do sada uživali istorijsko izuzeće od obaveznog služenja vojnog roka, sada se suočavaju sa zahtevom da se priključe vojnim redovima. Ova odluka dolazi u trenutku kada izraelska vojska, suočena sa sukobima u Gazi i potencijalnim napetostima na severnoj granici sa Hezbolahom, traži dodatne resurse.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Jedan od transparenata glasi: "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam"
Na ulicama Tel Aviva, gde su se stotine ortodoksnih Jevreja okupile u znak protesta, izražavaju se duboke strahove i osećaji nepravednosti. Transparenti koji su nosili na protestima, poput onog koji glasi "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam," otkrivaju složenost i intenzitet njihovog nezadovoljstva. Ovaj transparent odražava osećaj da su oni, koji su se do sada distancirali od vojnog služenja, sada prisiljeni da postanu deo mašinerije koju osećaju kao suprotnu njihovim religijskim vrednostima.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Izraelska policija suzbija proteste ortodokskih pripadnika jevrejske zajednice
Sukobi na ulicama nisu samo izrazi neslaganja, već i odraz dubokih istorijskih i ideoloških razlika. Ortodoksni Jevreji i cionistički pripadnici zajednice su tokom decenija bili u središtu kulturnih i političkih napetosti, sa različitim pogledima na ulogu religije i države u životu jevrejskog naroda. Dok cionisti teže integraciji i osnaživanju državne moći, ortodoksni Jevreji često naglašavaju očuvanje religijskog identiteta i autonomije.
Ovi protesti, uprkos svom intenzitetu, ne predstavljaju samo trenutnu borbu, već su i podsetnik na trajne tenzije koje oblikuju izraelsko društvo. Dok se sukobi nastavljaju, čini se da su ulice Tel Aviva postale mesto gde se susreću ne samo fizičke borbe, već i simboličke borbe između tradicije i modernog uređenja, između istorijskih nasleđa i savremenih izazova.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.