Tel Aviv se suočava sa talasom protesta protiv obaveznog služenja vojnog roka, što je dodatno naglasilo duboke ideološke razlike između haredijskih Jevreja i cionističkih pripadnika zajednice, dok se narod Izraela suočava sa sve većim unutrašnjim tenzijama.
U srcu Tel Aviva, gde se moderno društvo susreće sa dubokim istorijskim nasleđem, u poslednjim danima vlada napetost. U sukobima između izraelskih snaga bezbednosti i ortodoksnih demonstranata, izražena su složena pitanja koja nadmašuju trenutni konflikt i osvetljavaju rasprostranjene dubine nesuglasica među različitim segmentima jevrejskog društva.
Matan Golan / AFP / Profimedia
Izraelske snage bezbednosti upotrebili su i konjičku jedinicu u suzbijanju protesta studenata bogoslovije
Prvoga dana, kada su svi vernici Jevreji pozvani da se upišu na obaveznu vojnu službu, pojavila su se neviđena napetost i ogorčenje. Prema javnom servisu KAN, samo 30 ultraortodoksnih Jevreja pojavilo se u ponedeljak u regrutnoj kancelariji, dok je 1.000 trebalo da se prijavi u ponedjeljak i utorak.
Ortodoksni studenti bogoslovije, koji su do sada uživali istorijsko izuzeće od obaveznog služenja vojnog roka, sada se suočavaju sa zahtevom da se priključe vojnim redovima. Ova odluka dolazi u trenutku kada izraelska vojska, suočena sa sukobima u Gazi i potencijalnim napetostima na severnoj granici sa Hezbolahom, traži dodatne resurse.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Jedan od transparenata glasi: "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam"
Na ulicama Tel Aviva, gde su se stotine ortodoksnih Jevreja okupile u znak protesta, izražavaju se duboke strahove i osećaji nepravednosti. Transparenti koji su nosili na protestima, poput onog koji glasi "Izraelska vojska spaljuje Jevreje kao gorivo da hrani cionizam," otkrivaju složenost i intenzitet njihovog nezadovoljstva. Ovaj transparent odražava osećaj da su oni, koji su se do sada distancirali od vojnog služenja, sada prisiljeni da postanu deo mašinerije koju osećaju kao suprotnu njihovim religijskim vrednostima.
Oren ZIV / AFP / Profimedia
Izraelska policija suzbija proteste ortodokskih pripadnika jevrejske zajednice
Sukobi na ulicama nisu samo izrazi neslaganja, već i odraz dubokih istorijskih i ideoloških razlika. Ortodoksni Jevreji i cionistički pripadnici zajednice su tokom decenija bili u središtu kulturnih i političkih napetosti, sa različitim pogledima na ulogu religije i države u životu jevrejskog naroda. Dok cionisti teže integraciji i osnaživanju državne moći, ortodoksni Jevreji često naglašavaju očuvanje religijskog identiteta i autonomije.
Ovi protesti, uprkos svom intenzitetu, ne predstavljaju samo trenutnu borbu, već su i podsetnik na trajne tenzije koje oblikuju izraelsko društvo. Dok se sukobi nastavljaju, čini se da su ulice Tel Aviva postale mesto gde se susreću ne samo fizičke borbe, već i simboličke borbe između tradicije i modernog uređenja, između istorijskih nasleđa i savremenih izazova.
U besedi za 22. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da lepota Crkve i verne duše ne dolazi spolja, već iz mesta gde Hristos prebiva — iz unutrašnje svetlosti koja ne prolazi i koja dušu čini carevim detetom.
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Posle dvostrukog ubistva u selu na jugu Krita, meštani govore o ukletom nasleđu, kletvama i molitvama za oproštaj, dok se senka novih sukoba nadvila nad ovim mestom.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Hapšenje trojice mladića zbog izbegavanja vojnog roka zapalilo je mase u Svetoj zemlji, produbljujući opasni raskol između države i Haredi zajednice i preteći političkom haosu u Izraelu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.
Danijel Ander iz Nju Džerzija, poginuo je štiteći svoju porodicu od naoružanog čoveka, a pet godina kasnije, njegova žrtva postala je simbol vere i ljubavi zbog koje bi Katolička crkva mogla da ga proglasi svecem.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.