Katolička Kalvarija iz 19. veka, smeštena u blizini Bačke tvrđave, vraća vernicima duhovni mir i budi sećanja na detinjstvo i mladost, dok obnovljeni franjevački samostan svedoči o bogatoj istoriji ovog kraja.
Kalvarija u Baču, smeštena na kraju ulice koja vodi ka Bačkoj tvrđavi, zasijala je novim sjajem, vraćajući vernicima mesto dubokog duhovnog mira i uzvišenja. Ovo sveto mesto vekovima je bilo svedok hodočašća i molitvi, a obnovljeno je uz pažnju i predanost župnika crkve Svetog Pavla. Sada ponovo privlači pobožne duše iz svih krajeva. U okrilju sunčevih zraka, Kalvarija se uzdiže kao simbol vere, sa svojih četrnaest postaja koje podsećaju na Hristove muke na putu ka Golgoti.
Foto: Robert Čoban
Kalvarija u Baču
Podignuta 1842. godine po nalogu kaločkog bačkog nadbiskupa Petra Klobušickog, Kalvarija u Baču svedoči o vekovnoj tradiciji i neugasivoj vatri vere koja plamti u srcima vernika. Obnavljana tokom svoje bogate istorije, ovo mesto je postalo simbol duhovnog okupljanja, naročito u vreme uskršnje nedelje. Na Veliki Petak, Kalvarija je okružena vernicima koji, noseći u sebi uspomene na detinjstvo i mladalačke radosti, dolaze da se poklone i nađu mir pod senkom krsta.
Franjevački samostan, u blizini Kalvarije, takođe je nedavno obnovljen sredstvima Evropske unije i Ministarstva kulture Srbije, i u njemu se ogleda slavna prošlost Bača. Samostan, osnovan u 12. veku od strane kanonika Svetog Groba Jerusalimskog, nosi u sebi sećanje na vreme kada je bio pretvoren u džamiju tokom turske vlasti, a danas, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja, ponovo zrači duhovnošću.
Foto: Robert Čoban
Kalvarija u Baču
Kalvarija, sa svojim postajama Stradanja Hristovih, postala je mesto gde se na četvrtu korizmenu nedelju okupljaju deca, na petu devojke i mladići, dok na Cvetnicu i na Veliki petak svi vernici, zajedno ujedinjeni u veri, dolaze da pronađu utehu i nadu. U ovim trenucima, mnogi od njih osećaju i nostalgiju, sećajući se dana kada su kao deca ili mladi dolazili na ovo mesto, ispunjeni radošću i verom, sada opet pronašavši put do svog izvora duhovnog nadahnuća.
Kalvarija u Baču sada ne samo da ponovo sjaji u svojoj punoj lepoti, već i obnavlja vezu između prošlosti i sadašnjosti, nudeći vernicima utočište gde se duša može uzdići i pronaći mir, dok se u srcima javljaju slike iz detinjstva, kada je svaki kamen nosio priču, a svaki korak ka krstu bio ispunjen dubokim osećajem vere i pripadnosti.
Podvižnik iz skita Svetog Andreja kaže kako 33 jedinstvena sastojka u miru moštiju Svetog Dimitrija i ikona Bogorodice Malevske potvrđuju prisustvo Duha Svetoga i vekovima čudesno isceljuju vernike.
Vernici često veruju da izbor venčanog prstena odlučuje o bračnom životu, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava zašto prava snaga braka leži u molitvi, ljubavi i međusobnom poštovanju, a ne u spoljašnjim simbolima.
Posle trideset godina, prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram".
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja Svetog Luku, apostola, lekara i slikara, koji je prvi naslikao ikonu Presvete Bogorodice i zapisao Jevanđelje puno saosećanja i milosti.