Katolička Kalvarija iz 19. veka, smeštena u blizini Bačke tvrđave, vraća vernicima duhovni mir i budi sećanja na detinjstvo i mladost, dok obnovljeni franjevački samostan svedoči o bogatoj istoriji ovog kraja.
Kalvarija u Baču, smeštena na kraju ulice koja vodi ka Bačkoj tvrđavi, zasijala je novim sjajem, vraćajući vernicima mesto dubokog duhovnog mira i uzvišenja. Ovo sveto mesto vekovima je bilo svedok hodočašća i molitvi, a obnovljeno je uz pažnju i predanost župnika crkve Svetog Pavla. Sada ponovo privlači pobožne duše iz svih krajeva. U okrilju sunčevih zraka, Kalvarija se uzdiže kao simbol vere, sa svojih četrnaest postaja koje podsećaju na Hristove muke na putu ka Golgoti.
Foto: Robert Čoban
Kalvarija u Baču
Podignuta 1842. godine po nalogu kaločkog bačkog nadbiskupa Petra Klobušickog, Kalvarija u Baču svedoči o vekovnoj tradiciji i neugasivoj vatri vere koja plamti u srcima vernika. Obnavljana tokom svoje bogate istorije, ovo mesto je postalo simbol duhovnog okupljanja, naročito u vreme uskršnje nedelje. Na Veliki Petak, Kalvarija je okružena vernicima koji, noseći u sebi uspomene na detinjstvo i mladalačke radosti, dolaze da se poklone i nađu mir pod senkom krsta.
Franjevački samostan, u blizini Kalvarije, takođe je nedavno obnovljen sredstvima Evropske unije i Ministarstva kulture Srbije, i u njemu se ogleda slavna prošlost Bača. Samostan, osnovan u 12. veku od strane kanonika Svetog Groba Jerusalimskog, nosi u sebi sećanje na vreme kada je bio pretvoren u džamiju tokom turske vlasti, a danas, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja, ponovo zrači duhovnošću.
Foto: Robert Čoban
Kalvarija u Baču
Kalvarija, sa svojim postajama Stradanja Hristovih, postala je mesto gde se na četvrtu korizmenu nedelju okupljaju deca, na petu devojke i mladići, dok na Cvetnicu i na Veliki petak svi vernici, zajedno ujedinjeni u veri, dolaze da pronađu utehu i nadu. U ovim trenucima, mnogi od njih osećaju i nostalgiju, sećajući se dana kada su kao deca ili mladi dolazili na ovo mesto, ispunjeni radošću i verom, sada opet pronašavši put do svog izvora duhovnog nadahnuća.
Kalvarija u Baču sada ne samo da ponovo sjaji u svojoj punoj lepoti, već i obnavlja vezu između prošlosti i sadašnjosti, nudeći vernicima utočište gde se duša može uzdići i pronaći mir, dok se u srcima javljaju slike iz detinjstva, kada je svaki kamen nosio priču, a svaki korak ka krstu bio ispunjen dubokim osećajem vere i pripadnosti.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.