Katolička Kalvarija iz 19. veka, smeštena u blizini Bačke tvrđave, vraća vernicima duhovni mir i budi sećanja na detinjstvo i mladost, dok obnovljeni franjevački samostan svedoči o bogatoj istoriji ovog kraja.
Kalvarija u Baču, smeštena na kraju ulice koja vodi ka Bačkoj tvrđavi, zasijala je novim sjajem, vraćajući vernicima mesto dubokog duhovnog mira i uzvišenja. Ovo sveto mesto vekovima je bilo svedok hodočašća i molitvi, a obnovljeno je uz pažnju i predanost župnika crkve Svetog Pavla. Sada ponovo privlači pobožne duše iz svih krajeva. U okrilju sunčevih zraka, Kalvarija se uzdiže kao simbol vere, sa svojih četrnaest postaja koje podsećaju na Hristove muke na putu ka Golgoti.
Foto: Robert Čoban
Kalvarija u Baču
Podignuta 1842. godine po nalogu kaločkog bačkog nadbiskupa Petra Klobušickog, Kalvarija u Baču svedoči o vekovnoj tradiciji i neugasivoj vatri vere koja plamti u srcima vernika. Obnavljana tokom svoje bogate istorije, ovo mesto je postalo simbol duhovnog okupljanja, naročito u vreme uskršnje nedelje. Na Veliki Petak, Kalvarija je okružena vernicima koji, noseći u sebi uspomene na detinjstvo i mladalačke radosti, dolaze da se poklone i nađu mir pod senkom krsta.
Franjevački samostan, u blizini Kalvarije, takođe je nedavno obnovljen sredstvima Evropske unije i Ministarstva kulture Srbije, i u njemu se ogleda slavna prošlost Bača. Samostan, osnovan u 12. veku od strane kanonika Svetog Groba Jerusalimskog, nosi u sebi sećanje na vreme kada je bio pretvoren u džamiju tokom turske vlasti, a danas, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja, ponovo zrači duhovnošću.
Foto: Robert Čoban
Kalvarija u Baču
Kalvarija, sa svojim postajama Stradanja Hristovih, postala je mesto gde se na četvrtu korizmenu nedelju okupljaju deca, na petu devojke i mladići, dok na Cvetnicu i na Veliki petak svi vernici, zajedno ujedinjeni u veri, dolaze da pronađu utehu i nadu. U ovim trenucima, mnogi od njih osećaju i nostalgiju, sećajući se dana kada su kao deca ili mladi dolazili na ovo mesto, ispunjeni radošću i verom, sada opet pronašavši put do svog izvora duhovnog nadahnuća.
Kalvarija u Baču sada ne samo da ponovo sjaji u svojoj punoj lepoti, već i obnavlja vezu između prošlosti i sadašnjosti, nudeći vernicima utočište gde se duša može uzdići i pronaći mir, dok se u srcima javljaju slike iz detinjstva, kada je svaki kamen nosio priču, a svaki korak ka krstu bio ispunjen dubokim osećajem vere i pripadnosti.
Situacija je sada pod kontrolom u većini gradova i opština Republike Srpske. Ukinute su vanredne mere i u gotovo svim opštinama situacija se normalizuje.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, svetac nas podseća da su oči Gospodnje prisutne na svakom mestu, pozivajući nas na potpunu pažnju prema sebi, ne samo u spoljašnjem svetu, već i u srcu, kako bismo u postu postigli unutrašnju ispravnost i slobodu od greha.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Čestitati Bajram nije samo formalnost, već izraz iskrene želje za blagostanjem i srećom, što dodatno jača veze među ljudima različitih verskih i kulturnih pozadina.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.