VATIKAN OBJAVIO RASPORED SLUŽENJA: Čeka se važna potvrda, vernici u neizvesnosti
Papa trenutno ima poteškoća sa govorom što je normalna posledica terapija.
Proces beatifikacije za ovog vizionarskog i veoma pobožnog arhitektu otvoren je u Rimu 2003. godine.
Katolička crkva je kao "časnog" priznala katalonskog arhitektu Antonija Gaudija (1852-1926), čuvenog arhitektu koji je tvorac bazilike Sagrada Familija u Barseloni, saopštio je Vatikan. Ovo je prvi korak ka priznanju Gaudija za sveca.
Papa Franja priznao je "herojske vrline" katalonskog umetnika, zvanog "arhitekta Božji", i ovlastio Dikasterij za kauze svetaca da izda dekret kojim ga proglašava "časnim", navodi se u saopštenju Vatikana.
"Bio sam oduševljen kada sam saznao vest (...) To je priznanje ne samo za njegov arhitektonski rad, već i za nešto važnije", rekao je nadbiskup Barselone, kardinal Huan Hose Omela.
"Gaudi je ostavio svedočanstvo za sve nas (...) Kaže nam da smo uprkos životnim poteškoćama, radu, bolu, patnji, predodređeni da budemo sveci", dodao je kardinal Omela.
Priznanje herojskih vrlina prethodi beatifikaciji, za koju je, međutim, potrebno čudo. Zatim je potrebno drugo čudo koje bi potvrdio Vatikan da bi se dobio status "sveca" tokom kanonizacije - često na kraju procesa koji traje nekoliko godina.
Proces beatifikacije za ovog vizionarskog i veoma pobožnog arhitektu otvoren je u Rimu 2003. godine.

Antoni Gaudi je tvorac monumentalne bazilike Sagrada Familia (Sveta porodica) u Barseloni, koja je u izgradnji više od jednog veka, a 2010. godine ju je osveštao Benedikt Šesnaesti, otvarajući put njenom korišćenju, javlja NIN.
Papa trenutno ima poteškoća sa govorom što je normalna posledica terapija.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Nedavno je agencija Orthodoxia objavila jedno svedočenje mitropolita Edese, Ioilosa, koji je podelio čudesnu priču o jednoj porodici.
Više od 20.000 okupljenih na Trgu Svetog Petra ostalo je zatečeno kada se, na kraju mise, među njima pojavio Sveti Otac. Delio je blagoslove, darivao decu slatkišima i uputio poruku nade.
Papa Lav XIV kanonizovaće Karla Akutisa u nedelju, 7. septembra 2025. godine.
Papino telo je izloženo u domu Svete Marte, gde je stanovao.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Njen život se od tada svodi na jednostavnost i kontemplaciju, daleko od svega što bi je moglo ometati u potrazi za unutrašnjim mirom.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Imam iz Bujanovca, koji gotovo tri decenije predvodi romsku muslimansku zajednicu, biće zadužen za vernike u Srbiji i dijaspori.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Iz dva verska objekta prijavljene krađe novca, dok se za počiniocem krađe u Uroševcu još traga.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
Duša poseduje svojevrsni duhovni mehanizam upravljanja telom, a kao primer za to je fantomski bol, tvrdi otac Danil.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Porodica je u središtu hrišćanskog života, pa se i prostor u kojem ona živi ne posmatra samo kao građevina, već kao mesto zajedništva i porodičnog života.