Više od 20.000 okupljenih na Trgu Svetog Petra ostalo je zatečeno kada se, na kraju mise, među njima pojavio Sveti Otac. Delio je blagoslove, darivao decu slatkišima i uputio poruku nade.
Pod vedrim nebom Rima koje je delovalo tiše no inače, desilo se nešto što mnogi vernici nazivaju „znakom s neba“. Na Trgu Svetog Petra, pred više od 20.000 duša, u trenutku kada se misa na Cveti bližila kraju, bez najave, pojavio se sam papa Franja. Njegova iznenadna pojava pokrenula je more emocija među okupljenim vernicima, dok je blag glas kardinala Leonarda Sandrija još odzvanjao u molitvenom zanosu.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja ispred bazilike Svetog Petra
Bez cevčice za kiseonik, oslonjen samo na snagu svoje vere i blagost lica koje je obasjavalo prisutne, papa je došao da podeli radost praznika ulaska Hristovog u Jerusalim — Cveti. Njegova ruka je blagosiljala, njegov pogled je ticao srca, a osmeh je nosio toplinu Vaskrsa koji se približava. Kako prenosi agencija ANSA, deci je, u jednostavnom gestu koji nadilazi protokol, darovao slatkiše — sliku nežnosti Hristove, koji je govorio: „Pustite decu k meni.“
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Frana neočekivano se pojavio među vernicima pred kraj mise
- Isusovo stradanje postaje saosećanje kada posegnemo za onima koji to više ne mogu da podnesu, kada podižemo one koji su pali, kada zagrlimo one koji su obeshrabreni. Braćo i sestre, da doživimo ovo veliko čudo milosrđa, izaberimo tokom Strasne sedmice kako da nosimo krst: ne oko vrata, nego u srcu“, napisao je papa u propovedi koja je pročitana tokom mise.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja
Cveti su praznik radosti i nade — dan kada je Isus, jašući na magarcu, ušao u Jerusalim, dok ga narod dočekuje maslinovim i palminim grančicama. I danas, u senci bazilike Svetog Petra, taj ulazak kao da se ponovio. Narod je pozdravljao papu kao što su nekada pozdravljali Hrista — ne kao vladara moći, već kao nosioca mira, kao bliskog i nežnog Oca.
Na današnji dan, dok su maslinove grančice blagosiljane, a srca otvarana za dolazak Vaskrsa, papa Franja je postao živi simbol poruke Cveti — da je Isus blizu, da je nada stvarna i da milost nikada ne kasni.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra, Sveti Otac imenovao je nove članove Kardinalskog zbora, povećavajući globalnu zastupljenost unutar Crkve. Ukupan broj od 140 kardinala s pravom glasa menja tok budućeg izbora pape.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Izjave poglavara Rimokatoličke crkve o nasilju izazvale burne reakcije u Izraelu, gde verski lideri upozoravaju na opasne posledice takvih stavova, dok Vatikan odgovara bez direktnog suočavanja sa optužbama.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.