Više od 20.000 okupljenih na Trgu Svetog Petra ostalo je zatečeno kada se, na kraju mise, među njima pojavio Sveti Otac. Delio je blagoslove, darivao decu slatkišima i uputio poruku nade.
Pod vedrim nebom Rima koje je delovalo tiše no inače, desilo se nešto što mnogi vernici nazivaju „znakom s neba“. Na Trgu Svetog Petra, pred više od 20.000 duša, u trenutku kada se misa na Cveti bližila kraju, bez najave, pojavio se sam papa Franja. Njegova iznenadna pojava pokrenula je more emocija među okupljenim vernicima, dok je blag glas kardinala Leonarda Sandrija još odzvanjao u molitvenom zanosu.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja ispred bazilike Svetog Petra
Bez cevčice za kiseonik, oslonjen samo na snagu svoje vere i blagost lica koje je obasjavalo prisutne, papa je došao da podeli radost praznika ulaska Hristovog u Jerusalim — Cveti. Njegova ruka je blagosiljala, njegov pogled je ticao srca, a osmeh je nosio toplinu Vaskrsa koji se približava. Kako prenosi agencija ANSA, deci je, u jednostavnom gestu koji nadilazi protokol, darovao slatkiše — sliku nežnosti Hristove, koji je govorio: „Pustite decu k meni.“
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Frana neočekivano se pojavio među vernicima pred kraj mise
- Isusovo stradanje postaje saosećanje kada posegnemo za onima koji to više ne mogu da podnesu, kada podižemo one koji su pali, kada zagrlimo one koji su obeshrabreni. Braćo i sestre, da doživimo ovo veliko čudo milosrđa, izaberimo tokom Strasne sedmice kako da nosimo krst: ne oko vrata, nego u srcu“, napisao je papa u propovedi koja je pročitana tokom mise.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja
Cveti su praznik radosti i nade — dan kada je Isus, jašući na magarcu, ušao u Jerusalim, dok ga narod dočekuje maslinovim i palminim grančicama. I danas, u senci bazilike Svetog Petra, taj ulazak kao da se ponovio. Narod je pozdravljao papu kao što su nekada pozdravljali Hrista — ne kao vladara moći, već kao nosioca mira, kao bliskog i nežnog Oca.
Na današnji dan, dok su maslinove grančice blagosiljane, a srca otvarana za dolazak Vaskrsa, papa Franja je postao živi simbol poruke Cveti — da je Isus blizu, da je nada stvarna i da milost nikada ne kasni.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra, Sveti Otac imenovao je nove članove Kardinalskog zbora, povećavajući globalnu zastupljenost unutar Crkve. Ukupan broj od 140 kardinala s pravom glasa menja tok budućeg izbora pape.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Osumnjičeni je brzo uhapšen i priznao je zločin, a vest je izazvala šok i molitveno okupljanje među vernicima i lokalnim stanovništvom na jugu Brazila.
Više od 350.000 prijavljenih iz celog sveta već je najavilo dolazak u baziliku Svetog Franje Asiškog u italijanskom gradu Asizi, gde će tokom narednih mesec dana imati priliku da se poklone moštima svetitelja.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.