Više od 20.000 okupljenih na Trgu Svetog Petra ostalo je zatečeno kada se, na kraju mise, među njima pojavio Sveti Otac. Delio je blagoslove, darivao decu slatkišima i uputio poruku nade.
Pod vedrim nebom Rima koje je delovalo tiše no inače, desilo se nešto što mnogi vernici nazivaju „znakom s neba“. Na Trgu Svetog Petra, pred više od 20.000 duša, u trenutku kada se misa na Cveti bližila kraju, bez najave, pojavio se sam papa Franja. Njegova iznenadna pojava pokrenula je more emocija među okupljenim vernicima, dok je blag glas kardinala Leonarda Sandrija još odzvanjao u molitvenom zanosu.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja ispred bazilike Svetog Petra
Bez cevčice za kiseonik, oslonjen samo na snagu svoje vere i blagost lica koje je obasjavalo prisutne, papa je došao da podeli radost praznika ulaska Hristovog u Jerusalim — Cveti. Njegova ruka je blagosiljala, njegov pogled je ticao srca, a osmeh je nosio toplinu Vaskrsa koji se približava. Kako prenosi agencija ANSA, deci je, u jednostavnom gestu koji nadilazi protokol, darovao slatkiše — sliku nežnosti Hristove, koji je govorio: „Pustite decu k meni.“
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Frana neočekivano se pojavio među vernicima pred kraj mise
- Isusovo stradanje postaje saosećanje kada posegnemo za onima koji to više ne mogu da podnesu, kada podižemo one koji su pali, kada zagrlimo one koji su obeshrabreni. Braćo i sestre, da doživimo ovo veliko čudo milosrđa, izaberimo tokom Strasne sedmice kako da nosimo krst: ne oko vrata, nego u srcu“, napisao je papa u propovedi koja je pročitana tokom mise.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja
Cveti su praznik radosti i nade — dan kada je Isus, jašući na magarcu, ušao u Jerusalim, dok ga narod dočekuje maslinovim i palminim grančicama. I danas, u senci bazilike Svetog Petra, taj ulazak kao da se ponovio. Narod je pozdravljao papu kao što su nekada pozdravljali Hrista — ne kao vladara moći, već kao nosioca mira, kao bliskog i nežnog Oca.
Na današnji dan, dok su maslinove grančice blagosiljane, a srca otvarana za dolazak Vaskrsa, papa Franja je postao živi simbol poruke Cveti — da je Isus blizu, da je nada stvarna i da milost nikada ne kasni.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra, Sveti Otac imenovao je nove članove Kardinalskog zbora, povećavajući globalnu zastupljenost unutar Crkve. Ukupan broj od 140 kardinala s pravom glasa menja tok budućeg izbora pape.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Ulazak u Advent za katolike nije samo liturgijski početak, već poziv na usporavanje i povratak unutrašnjem životu u danima pred praznik Hristovog Rođenja.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.