SNAŽNA MOLITVA SVETOM VASILIJU OSTROŠKOM: Božanske reči koje treba uputiti velikom srpskom svetitelju
Ukoliko niste u mogućnosti da posvetite svetinju nadomak Srbije ovom velikom svecu se možete pomoliti sledećim rečima.
U svetinji gde se vera pretače u nadu, a tišina u blagodat, episkop bihaćko-petrovački predvodio je bogosluženje u manastiru Ostrog, okupljajući vernike uoči Strasne sedmice i Hristovog Vaskrsenja.
U tihom uznesenju manastira Ostroga, u okrilju kamene stene i nebeskog mira, kao što večnost prigrli dušu koja se pred Bogom smiri, sabrala se u dane Velikog posta verna čeljad da učestvuje u liturgiji kraj moštiju Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije, u dvodnevnoj poseti ovoj svetinji, služio je svetu čiturgiju u donjem manastiru, u crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice, pored netruležnih moštiju svetitelja koji vekovima čini čudesa i okuplja umorne, ranjene i pokajane. Sasluživao je protoprezviter-stavrofor Marinko Radmilo, a molitveno je prisustvovao i arhimandrit Danilo, iguman manastira Dubrave. Pojanjem su bogosluženje ulepšali jeromonah Roman i bogoslovi.
Okupljenom narodu, koji se u molitvenom duhu uspinjao stepenicama spasenja ka ovom svetilištu, vladika Sergije uputio je pastirsku poruku, utemeljenu na istini pokajanja i snazi Božije prisutnosti u srcima čistima:
— Na zdravlje i spasenje molitva i sveto pričešće svima nama koji smo se sabrali u ove dane pred Svetu Strasnu sedmicu i najsvetlije Hristovo Vaskrsenje — poručio je vladika, pozvavši sve prisutne da se u duhu smirenja ispovedaju pred Svetim Vasilijem i pred samim živim i istinitim Bogom, koji, kako reče, prebiva ne samo u telu svetitelja, već i u svakome od nas, ukoliko očistimo srce svoje.
— Blaženi čisti srcem, jer će Boga videti — podsetio je vladika na Gospodnje reči, ističući da se tek kroz očišćenje duše i tela otvara pogled ka večnosti i prepoznavanju Boga u nama. Bog koga je video Mojsije na Sinaju i koga je video Sveti Vasilije, taj Bog i danas silazi među nas, leči, teši, uči i daruje nadu.
U blagoslovu svoje arhipastirske besede, episkop Sergije je zamolio Gospoda da podari snage i kreposti da izdržimo ne samo post, već i čitav život u pokajanju i dobrim delima, da bi nas Bog pogledao i ne bi okrenuo lice Svoje od nas.
Sabrani su, osnaženi blagodaću svetog pričešća, iz crkve Vavedenja izlazili sa mirom na licima, noseći u duši oganj vere i nadu da će Sveti Vasilije i dalje biti njihov nebeski zastupnik, lekar tela i duše, stub Crkve i uteha narodu.
— Neka nas Gospod, molitvama Svetog oca Vasilija, blagoslovi da dočekamo svetlo Hristovo Vaskrsenje u duhovnoj radosti — zaključio je vladika, pozvavši na jedinstvo u veri, pokajanju i ljubavi prema Bogu i bližnjima.
U Ostrogu, gde se zemlja dodiruje sa nebom, a molitva pretvara u blagodat, i ovog dana čulo se nečujno kucanje večnosti u srcima onih koji se istinski nadaju — jer gde je Sveti Vasilije Ostroški, tu je i Bog.
Ukoliko niste u mogućnosti da posvetite svetinju nadomak Srbije ovom velikom svecu se možete pomoliti sledećim rečima.
Učesnici marša su tokom tog puta stekli podršku mnogih pojedinaca, organizacija, medija i brojnih vjernika koji su ih aplauzom dočekali pod Ostrogom
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
Na praznik jednog od najvoljenijih svetitelja pravoslavlja, pred moštima Ostroškog Čudotvorca okupili su se vernici iz svih krajeva sveta, dok su reči mitropolita crnogorsko-primorskog, miris tamjana i suze pokajanja pretvorili liturgiju u predokus raja.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.