SNAŽNA MOLITVA SVETOM VASILIJU OSTROŠKOM: Božanske reči koje treba uputiti velikom srpskom svetitelju
Ukoliko niste u mogućnosti da posvetite svetinju nadomak Srbije ovom velikom svecu se možete pomoliti sledećim rečima.
U svetinji gde se vera pretače u nadu, a tišina u blagodat, episkop bihaćko-petrovački predvodio je bogosluženje u manastiru Ostrog, okupljajući vernike uoči Strasne sedmice i Hristovog Vaskrsenja.
U tihom uznesenju manastira Ostroga, u okrilju kamene stene i nebeskog mira, kao što večnost prigrli dušu koja se pred Bogom smiri, sabrala se u dane Velikog posta verna čeljad da učestvuje u liturgiji kraj moštiju Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije, u dvodnevnoj poseti ovoj svetinji, služio je svetu čiturgiju u donjem manastiru, u crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice, pored netruležnih moštiju svetitelja koji vekovima čini čudesa i okuplja umorne, ranjene i pokajane. Sasluživao je protoprezviter-stavrofor Marinko Radmilo, a molitveno je prisustvovao i arhimandrit Danilo, iguman manastira Dubrave. Pojanjem su bogosluženje ulepšali jeromonah Roman i bogoslovi.
Okupljenom narodu, koji se u molitvenom duhu uspinjao stepenicama spasenja ka ovom svetilištu, vladika Sergije uputio je pastirsku poruku, utemeljenu na istini pokajanja i snazi Božije prisutnosti u srcima čistima:
— Na zdravlje i spasenje molitva i sveto pričešće svima nama koji smo se sabrali u ove dane pred Svetu Strasnu sedmicu i najsvetlije Hristovo Vaskrsenje — poručio je vladika, pozvavši sve prisutne da se u duhu smirenja ispovedaju pred Svetim Vasilijem i pred samim živim i istinitim Bogom, koji, kako reče, prebiva ne samo u telu svetitelja, već i u svakome od nas, ukoliko očistimo srce svoje.
— Blaženi čisti srcem, jer će Boga videti — podsetio je vladika na Gospodnje reči, ističući da se tek kroz očišćenje duše i tela otvara pogled ka večnosti i prepoznavanju Boga u nama. Bog koga je video Mojsije na Sinaju i koga je video Sveti Vasilije, taj Bog i danas silazi među nas, leči, teši, uči i daruje nadu.
U blagoslovu svoje arhipastirske besede, episkop Sergije je zamolio Gospoda da podari snage i kreposti da izdržimo ne samo post, već i čitav život u pokajanju i dobrim delima, da bi nas Bog pogledao i ne bi okrenuo lice Svoje od nas.
Sabrani su, osnaženi blagodaću svetog pričešća, iz crkve Vavedenja izlazili sa mirom na licima, noseći u duši oganj vere i nadu da će Sveti Vasilije i dalje biti njihov nebeski zastupnik, lekar tela i duše, stub Crkve i uteha narodu.
— Neka nas Gospod, molitvama Svetog oca Vasilija, blagoslovi da dočekamo svetlo Hristovo Vaskrsenje u duhovnoj radosti — zaključio je vladika, pozvavši na jedinstvo u veri, pokajanju i ljubavi prema Bogu i bližnjima.
U Ostrogu, gde se zemlja dodiruje sa nebom, a molitva pretvara u blagodat, i ovog dana čulo se nečujno kucanje večnosti u srcima onih koji se istinski nadaju — jer gde je Sveti Vasilije Ostroški, tu je i Bog.
Ukoliko niste u mogućnosti da posvetite svetinju nadomak Srbije ovom velikom svecu se možete pomoliti sledećim rečima.
Učesnici marša su tokom tog puta stekli podršku mnogih pojedinaca, organizacija, medija i brojnih vjernika koji su ih aplauzom dočekali pod Ostrogom
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
Na praznik jednog od najvoljenijih svetitelja pravoslavlja, pred moštima Ostroškog Čudotvorca okupili su se vernici iz svih krajeva sveta, dok su reči mitropolita crnogorsko-primorskog, miris tamjana i suze pokajanja pretvorili liturgiju u predokus raja.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Vernici dolaze na Ostrog upravo zbog čuda koja se, kako tvrde, i danas tamo dešavaju – isceljenja, unutrašnjeg mira, duhovnih preokreta.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Poglavar i arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve učestvovaće na međunarodnom skupu koji okuplja najuticajnije verske lidere Bliskog istoka i Balkana, a razgovori o miru vodiće se na mestu Hristovog krštenja.
U manastiru Lazarice, pred vernim narodom Dalmatinskog Kosova, doskorašnji iskušenik započeo je put monaškog života, zavetujući se na poslušanje, smirenje i neprekidnu borbu sa sobom.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.