SNAŽNA MOLITVA SVETOM VASILIJU OSTROŠKOM: Božanske reči koje treba uputiti velikom srpskom svetitelju
Ukoliko niste u mogućnosti da posvetite svetinju nadomak Srbije ovom velikom svecu se možete pomoliti sledećim rečima.
U svetinji gde se vera pretače u nadu, a tišina u blagodat, episkop bihaćko-petrovački predvodio je bogosluženje u manastiru Ostrog, okupljajući vernike uoči Strasne sedmice i Hristovog Vaskrsenja.
U tihom uznesenju manastira Ostroga, u okrilju kamene stene i nebeskog mira, kao što večnost prigrli dušu koja se pred Bogom smiri, sabrala se u dane Velikog posta verna čeljad da učestvuje u liturgiji kraj moštiju Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije, u dvodnevnoj poseti ovoj svetinji, služio je svetu čiturgiju u donjem manastiru, u crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice, pored netruležnih moštiju svetitelja koji vekovima čini čudesa i okuplja umorne, ranjene i pokajane. Sasluživao je protoprezviter-stavrofor Marinko Radmilo, a molitveno je prisustvovao i arhimandrit Danilo, iguman manastira Dubrave. Pojanjem su bogosluženje ulepšali jeromonah Roman i bogoslovi.
Okupljenom narodu, koji se u molitvenom duhu uspinjao stepenicama spasenja ka ovom svetilištu, vladika Sergije uputio je pastirsku poruku, utemeljenu na istini pokajanja i snazi Božije prisutnosti u srcima čistima:
— Na zdravlje i spasenje molitva i sveto pričešće svima nama koji smo se sabrali u ove dane pred Svetu Strasnu sedmicu i najsvetlije Hristovo Vaskrsenje — poručio je vladika, pozvavši sve prisutne da se u duhu smirenja ispovedaju pred Svetim Vasilijem i pred samim živim i istinitim Bogom, koji, kako reče, prebiva ne samo u telu svetitelja, već i u svakome od nas, ukoliko očistimo srce svoje.
— Blaženi čisti srcem, jer će Boga videti — podsetio je vladika na Gospodnje reči, ističući da se tek kroz očišćenje duše i tela otvara pogled ka večnosti i prepoznavanju Boga u nama. Bog koga je video Mojsije na Sinaju i koga je video Sveti Vasilije, taj Bog i danas silazi među nas, leči, teši, uči i daruje nadu.
U blagoslovu svoje arhipastirske besede, episkop Sergije je zamolio Gospoda da podari snage i kreposti da izdržimo ne samo post, već i čitav život u pokajanju i dobrim delima, da bi nas Bog pogledao i ne bi okrenuo lice Svoje od nas.
Sabrani su, osnaženi blagodaću svetog pričešća, iz crkve Vavedenja izlazili sa mirom na licima, noseći u duši oganj vere i nadu da će Sveti Vasilije i dalje biti njihov nebeski zastupnik, lekar tela i duše, stub Crkve i uteha narodu.
— Neka nas Gospod, molitvama Svetog oca Vasilija, blagoslovi da dočekamo svetlo Hristovo Vaskrsenje u duhovnoj radosti — zaključio je vladika, pozvavši na jedinstvo u veri, pokajanju i ljubavi prema Bogu i bližnjima.
U Ostrogu, gde se zemlja dodiruje sa nebom, a molitva pretvara u blagodat, i ovog dana čulo se nečujno kucanje večnosti u srcima onih koji se istinski nadaju — jer gde je Sveti Vasilije Ostroški, tu je i Bog.
Ukoliko niste u mogućnosti da posvetite svetinju nadomak Srbije ovom velikom svecu se možete pomoliti sledećim rečima.
Učesnici marša su tokom tog puta stekli podršku mnogih pojedinaca, organizacija, medija i brojnih vjernika koji su ih aplauzom dočekali pod Ostrogom
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog, umirovljeni episkop Jovan, nekadašnji iguman manastira Ostrog, služio je Liturgiju i održao potresnu besedu o zavisti među Srbima, postu koji nije dijeta i svetosti kao jedinom putu spasenja.
Na praznik jednog od najvoljenijih svetitelja pravoslavlja, pred moštima Ostroškog Čudotvorca okupili su se vernici iz svih krajeva sveta, dok su reči mitropolita crnogorsko-primorskog, miris tamjana i suze pokajanja pretvorili liturgiju u predokus raja.
Malo poznati detalji iz prošlosti, zajedno sa svedočanstvima vernika o čudima, otkrivaju drugačiju sliku jedne od najvažnijih svetinja na Balkanu.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U Ruskom domu u Beogradu održan je humanitarni koncert "Mirno nebo za dečiji osmeh 9", uz poziv vikara patrijarha srpskog za pomoć ugroženim Srbima u Eparhiji raško-prizrenskoj.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Sveća je istovremeno znak žrtve i vere.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.