Na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra, Sveti Otac imenovao je nove članove Kardinalskog zbora, povećavajući globalnu zastupljenost unutar Crkve. Ukupan broj od 140 kardinala s pravom glasa menja tok budućeg izbora pape.
Bazilika svetog Petra u Rimu, simbol vere i trajnosti, ponovo je bila svedok trenutka koji oblikuje budućnost Rimokatoličke crkve. Papa je stajao pred okupljenima sa snagom i smirenošću koje oslikavaju njegovu misiju, predvodeći misno slavlje tokom kojeg je katolički svet dobio 21 novog kardinala. Uprkos vidljivoj modrici na bradi, koja je izazvala brojne spekulacije, Sveti Otac je blistao duhovnom energijom i snagom, nastavljajući da ispisuje stranice istorije Rimokatoličke crkve.
Grzegorz Galazka / Sipa Press / Profimedia
Kardinali na misnoj svečanosti u Bazilici Svetog Petra
Kardinalski zbor, elitno telo koje čini stub crkvene hijerarhije, sada je bogatije za predstavnike iz 17 zemalja. Među njima su biskupi i nadbiskupi iz Perua, Argentine, Japana, Filipina, Srbije, Irana i drugih krajeva sveta, čime se učvršćuje univerzalna priroda Katoličke crkve. Franjo je ovim činom dodatno proširio geografsku i kulturnu raznolikost kardinala, naglašavajući inkluzivnost i otvorenost kao temelje svoje vizije.
"Imati kardinale iz svih delova sveta zaista odražava univerzalnost Crkve," izjavio je nadbiskup Ignace Bessi Dogbo iz Obale Slonovače, pohvalivši papin trud.
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa je imenovao 21 novog kardinala
Papa Franja, koji će ovog meseca napuniti 88 godina, imenovao je do sada oko 80% kardinala s pravom glasa, osiguravajući kontinuitet svoje progresivne vizije. Njegov naslednik, kojeg će jednog dana birati upravo ovi kardinali, verovatno će nastaviti putem inkluzivnosti i bratstva, vrednosti koje papa neumorno promoviše od početka svog pontifikata 2013. godine.
Sveti Otac je naglasio da novi kardinali dolaze iz različitih sredina i kultura, pozivajući ih da budu "svedoci bratstva, majstori zajedništva i graditelji jedinstva."
Dok je ljubičasti podliv na papinom licu izazvao interes javnosti, Vatikanska kancelarija za medije odlučila je da ne daje komentar. Prema nekim izvorima, papa je pao dok je ustajao iz kreveta, ali je, uprkos tome, predvodio ceremoniju s punom posvećenošću.
Catholicpressphoto/Katarzyna Art / imago stock&people / Profimedia
Mikola Bičok je novi kardinal iz Ukrajine
Ovo imenovanje dolazi u trenutku kada Rimokatolička crkva broji 1,4 milijarde vernika širom sveta, a kardinali, osim što služe kao najviši dužnosnici, igraju ključnu ulogu u izboru budućeg pape.
Među novim kardinalima, posebnu pažnju privlače imena poput nadbiskupa Teheransko-isfahanske nadbiskupije u Iranu i ukrajinskog grkokatolika Mikole Bičoka koji trenutno služi u Australiji. Njihovo imenovanje podseća na univerzalnu misiju Crkve i njenu sposobnost da prevaziđe granice nacija, jezika i tradicija.
Među imenovanim je i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, koji je postao prvi kardinal iz Srbije. Rođen 7. septembra 1956. godine u Odžacima, Ladislav Nemet je član Družbe Božje Reči (verbita). Pre nego što je postao beogradski nadbiskup, služio je kao biskup Zrenjanina od 2008. do 2022. godine. Njegovo imenovanje za kardinala odražava posvećenost i doprinos Katoličke crkve u Srbiji.
RICCARDO DE LUCA / AFP / Profimedia
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, postao je prvi kardinal iz Srbije
Kolegijum kardinala čini najuži krug savetnika vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve. Kada papa umre ili podnese ostavku, članovi kolegijuma mlađi od 80 godina biraju novog papu na konklavi. Papa Pavle VI. 1975. godine utvrdio je da broj kardinala koji biraju papu ne bi trebalo da bude veći od 120, ali papi je dozvoljeno da odstupi od tih smernica.
Među 21 novim kardinalom, samo je jedan, 99-godišnji Italijan Anđelo Ačerbi, prešao starosnu granicu. Nakon imenovanja, 140 kardinala mlađih od 80 godina imaće pravo da biraju papu, što je izuzetno visok broj. Do kraja 2025. godine, petnaestorica će napuniti 80 godina i biti isključeni iz izbora, ali čak i u tom slučaju, 125 kardinala će ostati u mogućnosti da glasaju za papu.
RICCARDO DE LUCA / AFP / Profimedia
Novi kardinal iz Italije Anđelo Ačerbi uskoro puni 100 godina
Sa pogledom ka budućnosti, papa Franja i njegovi novi kardinali nastavljaju da grade Crkvu koja, u svojoj raznolikosti, ostaje jedno u veri i zajedništvu. Njihova služba je podsetnik da je jedinstvo moguće, čak i u svetu prepunom razlika, dok se ljubav prema bližnjemu stavlja u centar svakog dela.
Dok se ratni sukobi rasplamsavaju, poglavar rimokatoličke crkve glasno apeluje na očuvanje prava vernika u Ukrajini, upozoravajući da nijedna hrišćanska bogomolja ne sme biti zatvorena, jer molitva nije čin zla, već nade i pomirenja.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet ističe da je Sveti Otac ovom odlukom pokazao veliko poštovanje prema Srbiji, posebno jer je dokument za njegovo imenovanje bio na srpskom jeziku i ćirilici.
Do sad su njeni predstavnici u Srbiji bili u rangu nadbiskupa. Kardinal je prvi po rangu do pape, a dok ne napune 80 godina mogu da biraju i budu birani za novog papu.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Dok se milioni mole za oporavak Svetog Oca, elitna Švajcarska garda priprema se za najteži zadatak – ceremonijalne dužnosti u slučaju njegovog odlaska.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.