Dok se ratni sukobi rasplamsavaju, poglavar rimokatoličke crkve glasno apeluje na očuvanje prava vernika u Ukrajini, upozoravajući da nijedna hrišćanska bogomolja ne sme biti zatvorena, jer molitva nije čin zla, već nade i pomirenja.
U sveopštem duhovnom previranju koje potresa Ukrajinu, papa Franja je podigao svoj glas, izražavajući duboku zabrinutost zbog odluke Kijeva da zabrani Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (UPC) pod jurisdikcijom Moskovske patrijaršije. Dok ratne senke prekrivaju evropski istok, reči poglavara rimokatoličke crkve odjekuju kao vapaj za očuvanjem svetinja i slobode molitve.
- Ne treba da bude direktno ili indirektno ukinuta nijedna hrišćanska crkva - kazao je papa Franja, prenosi Vatikan njuz.
U svojim mislima, Sveti Otac se neprestano vraća borbama koje cepaju srca vernika u Ukrajini i Rusiji. Sa tugom u srcu, papa posmatra kako zakoni, nedavno usvojeni u Ukrajini, prete da oduzmu vernicima ono najdragocenije – slobodu da se mole. „Ko se zaista moli, to čini za sve“, dodao je on, podsećajući svet na univerzalnost molitve koja nadilazi sve političke granice i podele.
U njegovom govoru čuje se i duboka poruka pomirenja:
- Ko se moli ne čini zlo. Ako je neko učinio zlo svom narodu, snosiće krivicu zbog toga, ali nije mogao da nanese zlo time što se molio Bogu.
Ove reči odjekuju kao tiho podsećanje na temeljne istine hrišćanske vere, gde molitva nije čin osude, već čin spasenja i utehe.
Papa Franja nije ostao samo na rečima; njegova molba je jasna i prodorna:
Zato, neka se dozvoli onome ko želi da se moli da to radi u crkvi koju smatra svojom. Molim vas da nijedna hrišćanska crkva ne bude ukinuta, direktno ili indirektno. Crkve se ne diraju.
Credit: ULMER / imago stock&people / Profimedia
Papa Franja
Međutim, stvarnost u Ukrajini je surova. Ukrajinska Vrhovna rada usvojila je 20. avgusta zakon kojim se zabranjuje kanonska UPC, zakon koji će stupiti na snagu za trideset dana. Potreba za duhovnom nezavisnošću, koju naglašava predsednik Volodimir Zelenski, dobila je podršku Sveukrajinskog saveta crkava i verskih organizacija, dok se čini da su reči Svetog Oca zaboravljene.
U atmosferi koja odiše napetostima, ukrajinske vlasti nastavljaju sa zabranama delovanja UPC u različitim oblastima zemlje. Pristalice Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU), podržane vlastima, zauzimaju crkve UPC, što dodatno pojačava već duboki raskol među vernicima. Ove akcije su praćene pretragama episkopa, sveštenika, crkava i manastira, uključujući svetinju Kijevopečerske lavre, sve u potrazi za navodnim „antiukrajinskim delovanjem“.
Ipak, papa Franja svojim rečima poziva na mir i razum, apelujući na svet da ne zaboravi na svetinju molitve i slobodu vernika, u nadi da će se u ovim teškim vremenima čuti i glas vere.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.