Unutrašnjost crkve krase četiri oltara. Oltar Uskrsnuća Isusova, oltar posvećen Hristovom grobu, oltar sa velikom ikonom Majke Božije sa ugarskim kraljevima Ištvanom i Laslom, i oltar posvećen svetom Florijanu.
Skulpture na oltarima rađene su mramorizacijom, tj. imitacijom kamena. Ispod hora smeštena je bista arhitekte Đerđa Molnara koji je zaslužan za ovu velelepnu građevinu.
Ova sakralna građevina, osim što je arhitektonski ukras i simbol grada, često je ispunjena turistima, ali i vernicima.
Zbog velikog broja stranaca koji žive u gradu, crkva Imena Marijinog, pored redovnih misa na hrvatskom i mađarskom uvela je i bogosluženja na engleskom, svake poslednje nedelje u mesecu.
O ovoj aktivnosti Crkva je sve zainteresovane obavestila oglasom na stubu za plakate ispred hotela "Vojvodina".
Foto: Robert Čoban
Inače, ova crkva ima i orgulje iz 1895.
U njoj se danas organizuju prigodni koncerti među koje spadaju i koncerti uglednih orguljaša.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Bol je utoliko veća ako je roditelj svestan da mu se trenutak smrti približava, a da iza sebe ostavlja malu decu koja su još nespremna za samostalni život.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U popularnom podkastu koji vodi dominikanski sveštenik, glavni trener Seltiksa Džo Mazula rekao je da razmišlja o rukopoloženju i da mu je vera oslonac u svakom trenutku.
Ugledni islamski učenjak i filozof otvoreno kritikuje osmansku prošlost i današnje političke igre, ističući potrebu za savezom muslimana i hrišćana u očuvanju istinske vere i mira.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
Ajeti 41:34-38 iz sure Fussilet nas podsećaju da materijalno ne štiti dušu, da vera i dobra dela otvaraju vrata večne nagrade, dok oni koji odbacuju božanske poruke rizikuju ozbiljnu kaznu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života