Unutrašnjost crkve krase četiri oltara. Oltar Uskrsnuća Isusova, oltar posvećen Hristovom grobu, oltar sa velikom ikonom Majke Božije sa ugarskim kraljevima Ištvanom i Laslom, i oltar posvećen svetom Florijanu.
Skulpture na oltarima rađene su mramorizacijom, tj. imitacijom kamena. Ispod hora smeštena je bista arhitekte Đerđa Molnara koji je zaslužan za ovu velelepnu građevinu.
Ova sakralna građevina, osim što je arhitektonski ukras i simbol grada, često je ispunjena turistima, ali i vernicima.
Zbog velikog broja stranaca koji žive u gradu, crkva Imena Marijinog, pored redovnih misa na hrvatskom i mađarskom uvela je i bogosluženja na engleskom, svake poslednje nedelje u mesecu.
O ovoj aktivnosti Crkva je sve zainteresovane obavestila oglasom na stubu za plakate ispred hotela "Vojvodina".
Foto: Robert Čoban
Inače, ova crkva ima i orgulje iz 1895.
U njoj se danas organizuju prigodni koncerti među koje spadaju i koncerti uglednih orguljaša.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Crkvenu Novu godinu i Prepodobnog Simeona Stolpnika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Vozdviženje časnog i životvornog Krsta. Katolička crkva obeležava praznik Uzvišenja Svetog Krsta, dok Jevreji danas obeležavaju post Gedalije, a muslimani nemaju veliki praznik.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Porodica je u središtu hrišćanskog života, pa se i prostor u kojem ona živi ne posmatra samo kao građevina, već kao mesto zajedništva i porodičnog života.