Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju zajvaljujući Svetom Šarbelu.
Crkva Svetog Ferdinanda, koja se nalazi u istorijskom srcu Napulja, bila je 24. jula mesto događaja koji mnogi već nazivaju čudom, pripisanim zagovoru svetog Šarbela, libanskog pustinjaka, čija pobožnost prevazilazi granice naroda i kontinenata.
Povodom liturgijskog spomena svetitelja, monsinjor Paskvale Silvestri, župnik ove napuljske crkve, služio je misu kojoj je prisustvovalo više od 500 vernika, među kojima je bilo mnogo bolesnih. Na kraju liturgije, sveštenik je pristupio pomazanju prisutnih osvećenim uljem.
- Nisam mogao da verujem svojim očima. Nisam očekivao toliki broj ljudi, pa je u jednom trenutku posuda sa uljem bila skoro prazna. Plašio sam se da neće biti dovoljno za sve - napisao je mons. Silvestri u pismu od 27. jula upućenom ocu Elijasu Hamuriju, nekadašnjem postulatoru kanonizacije Svetog Šarbela.
Ipak, uspeo je da pomazi svakog bolesnika dok posuda nije bila potpuno prazna.
- Kada sam završio, zatvorio sam je i vratio u kutiju. Međutim, kada sam je odložio u sef, primetio sam da je opet puna. Nisam mogao da poverujem šta vidim. Okretao sam je nekoliko puta da izvučem poslednje kapi, a onda je, kada sam je vratio, ponovo bila puna i teža nego pre.
Sveštenik je tada stao pred oltar i obavestio vernike, koji su ga pozdravili aplauzom.
- Ja nisam čudotvorac, ali ovde se desilo nešto ozbiljno - došlo je do stvaranja materije. Po kanonskom pravu, o tome sam obavestio postulatora svetitelja.
Miris kedrova Libana
Shutterstock
Sveti Šarbel
Dan kasnije, 25. jula, grupa libanskih hodočasnika posetila je crkvu.
- Zamolili su da pomirišu ulje i rekli da ima miris libanskih kedrova, simbola domovine svetog Šarbela. Ulje je mirisalo, što je samo po sebi neobično - rekao je sveštenik.
Sveti Šarbel, rođen 8. maja 1828. kao Jusef Antun u selu Beka-Kafra, odrastao je nedaleko od čuvenih "Božjih kedrova" - jedne od poslednjih prirodnih rezervata drevnih stabala koja su nekada prekrivala libanske planine.
Silvestri je dodao da se posuda sa uljem sada čuva na sigurnom i da je na raspolaganju crkvenim i naučnim vlastima za ispitivanje.
Početak posebne pobožnosti
Sveštenik priznaje da je pobožnost Svetom Šarbelu počela kod njega gotovo slučajno.
- Nisam ga poznavao, tek sam nedavno čuo njegovu priču i stavio njegovu ikonu u crkvu.
Shutterstock
Sveti Šarbel
Nakon toga, doživeo je neobičan san - video je svetitelja kako mu se smeši, iako su sve njegove slike inače vrlo ozbiljne. Od tada je odlučio da poslednjeg petka u junu i julu služi mise u čast svetitelja.
Svedočanstva o isceljenju
Ujutru 24. jula, nekoliko sati pre "čuda ulja", jedna mlada parohijanka (oko 20 godina) prišla mu je i rekla da je tog jutra potpuno izlečena od karcinoma dojke, za koji su lekari smatrali da je neizlečiv.
Te večeri crkva je bila prepuna vernika, ponestalo je i svetih hostija, a zatim se dogodilo i obnavljanje ulja. Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju.
- Dobio sam pet-šest pisanih izveštaja i tražim od ljudi da sve zabeleže.
Sveti Šarbel - most između Istoka i Zapada
Fotografia Felici - TheDialog.org: Info Pic
Papa Pavle VI
Sveti Šarbel je poznat po čudima koja se događaju ne samo katolicima, već i muslimanima i pripadnicima drugih vera. Katolička crkva je zabeležila i proučila na hiljade čuda pripisanih njegovom zagovoru.
Još za života, ovaj maronitski monah i pustinjaku uživao je glas iscelitelja. Preminuo je 24. decembra 1898, a blaženim ga je proglasio papa Pavle VI 5. decembra 1965, dok je za sveca proglašen 9. oktobra 1977. godine.
BONUS VIDEO: Iguman Mihailo iz manastira Svetih arhangela kod Prizrena o iskušenjima života na Kosovu i Metohiji
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Međutim, do trenutka kada je upisao fakultet, izgubio je veru. Postao je agnostik - odbacivao je crkveno učenje i čak nije bio siguran ni da li Bog postoji.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.