Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju zajvaljujući Svetom Šarbelu.
Crkva Svetog Ferdinanda, koja se nalazi u istorijskom srcu Napulja, bila je 24. jula mesto događaja koji mnogi već nazivaju čudom, pripisanim zagovoru svetog Šarbela, libanskog pustinjaka, čija pobožnost prevazilazi granice naroda i kontinenata.
Povodom liturgijskog spomena svetitelja, monsinjor Paskvale Silvestri, župnik ove napuljske crkve, služio je misu kojoj je prisustvovalo više od 500 vernika, među kojima je bilo mnogo bolesnih. Na kraju liturgije, sveštenik je pristupio pomazanju prisutnih osvećenim uljem.
- Nisam mogao da verujem svojim očima. Nisam očekivao toliki broj ljudi, pa je u jednom trenutku posuda sa uljem bila skoro prazna. Plašio sam se da neće biti dovoljno za sve - napisao je mons. Silvestri u pismu od 27. jula upućenom ocu Elijasu Hamuriju, nekadašnjem postulatoru kanonizacije Svetog Šarbela.
Ipak, uspeo je da pomazi svakog bolesnika dok posuda nije bila potpuno prazna.
- Kada sam završio, zatvorio sam je i vratio u kutiju. Međutim, kada sam je odložio u sef, primetio sam da je opet puna. Nisam mogao da poverujem šta vidim. Okretao sam je nekoliko puta da izvučem poslednje kapi, a onda je, kada sam je vratio, ponovo bila puna i teža nego pre.
Sveštenik je tada stao pred oltar i obavestio vernike, koji su ga pozdravili aplauzom.
- Ja nisam čudotvorac, ali ovde se desilo nešto ozbiljno - došlo je do stvaranja materije. Po kanonskom pravu, o tome sam obavestio postulatora svetitelja.
Miris kedrova Libana
Shutterstock
Sveti Šarbel
Dan kasnije, 25. jula, grupa libanskih hodočasnika posetila je crkvu.
- Zamolili su da pomirišu ulje i rekli da ima miris libanskih kedrova, simbola domovine svetog Šarbela. Ulje je mirisalo, što je samo po sebi neobično - rekao je sveštenik.
Sveti Šarbel, rođen 8. maja 1828. kao Jusef Antun u selu Beka-Kafra, odrastao je nedaleko od čuvenih "Božjih kedrova" - jedne od poslednjih prirodnih rezervata drevnih stabala koja su nekada prekrivala libanske planine.
Silvestri je dodao da se posuda sa uljem sada čuva na sigurnom i da je na raspolaganju crkvenim i naučnim vlastima za ispitivanje.
Početak posebne pobožnosti
Sveštenik priznaje da je pobožnost Svetom Šarbelu počela kod njega gotovo slučajno.
- Nisam ga poznavao, tek sam nedavno čuo njegovu priču i stavio njegovu ikonu u crkvu.
Shutterstock
Sveti Šarbel
Nakon toga, doživeo je neobičan san - video je svetitelja kako mu se smeši, iako su sve njegove slike inače vrlo ozbiljne. Od tada je odlučio da poslednjeg petka u junu i julu služi mise u čast svetitelja.
Svedočanstva o isceljenju
Ujutru 24. jula, nekoliko sati pre "čuda ulja", jedna mlada parohijanka (oko 20 godina) prišla mu je i rekla da je tog jutra potpuno izlečena od karcinoma dojke, za koji su lekari smatrali da je neizlečiv.
Te večeri crkva je bila prepuna vernika, ponestalo je i svetih hostija, a zatim se dogodilo i obnavljanje ulja. Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju.
- Dobio sam pet-šest pisanih izveštaja i tražim od ljudi da sve zabeleže.
Sveti Šarbel - most između Istoka i Zapada
Fotografia Felici - TheDialog.org: Info Pic
Papa Pavle VI
Sveti Šarbel je poznat po čudima koja se događaju ne samo katolicima, već i muslimanima i pripadnicima drugih vera. Katolička crkva je zabeležila i proučila na hiljade čuda pripisanih njegovom zagovoru.
Još za života, ovaj maronitski monah i pustinjaku uživao je glas iscelitelja. Preminuo je 24. decembra 1898, a blaženim ga je proglasio papa Pavle VI 5. decembra 1965, dok je za sveca proglašen 9. oktobra 1977. godine.
BONUS VIDEO: Iguman Mihailo iz manastira Svetih arhangela kod Prizrena o iskušenjima života na Kosovu i Metohiji
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Vernici joj pale sveće u strahu i nadi, žene je prizivaju radi utehe i snage, a narod je poštuje više nego ikada – zbog čega se Svetoj Mariji Magdalini baš danas obraćaju milioni duša sa jednim istim uzdahom: "Pomozi, sveta!“
Svedočanstvo o neveri, preobražaju, pokajanju i isceljenju koje je promenilo lekara i njegovu porodicu, podsećajući nas da je Hristova blagodat i danas živa kroz moći svetitelja.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Međutim, do trenutka kada je upisao fakultet, izgubio je veru. Postao je agnostik - odbacivao je crkveno učenje i čak nije bio siguran ni da li Bog postoji.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.