Praznici i sveci 21.09.2026 | 11:22

“NAJSTRAŠNIJA BOLEST JE SMRT!”: Evo šta je Sveti Justin Ćelijski poručio vernom narodu na Malu Gospojinu pre više od 60 godina

Slika Autora
Izvor: Religija.rs
Autor: Saša Tošić
Google Dodaj Religija kao željeni izvor na Googlu
“NAJSTRAŠNIJA BOLEST JE SMRT!”: Evo šta je Sveti Justin Ćelijski poručio vernom narodu na Malu Gospojinu pre više od 60 godina
SPC/wikipedia

U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.

Rođenje Presvete Bogorodice, Mala Gospojina, jedan je od najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogomajci. Crkva na ovaj dan slavi rođenje one koja će postati Majka Gospoda Isusa Hrista, a praznik nas podseća na njeno mesto u Božjem planu spasenja.

O značenju Male Gospojine snažno je govorio i Prepodobni Justin Ćelijski. U besedi koju je održao 1964. godine u manastiru Ćelije, on govori o Presvetoj Bogorodici, Hristu, pobedi nad smrću, Svetom Pričešću i putu kojim se čovek vraća Bogu. Njegove reči pokazuju kako praznična radost Rođenja Presvete Bogorodice vodi ka životu sa Hristom.

"Presveta Djeva vraća Boga u svet"

Prepodobni Justin praznik Rođenja Presvete Bogorodice najpre opisuje kao radost cele vaseljene. Tu radost vezuje za Hrista, jer je Presveta Bogomajka rodila Spasitelja sveta.

- Ovaj današnji veliki Sveti praznik nosi radost cele vaseljene, kako se veli u divnoj pesmi: „danas Presveta Bogomajka uvodi Gospoda Hrista u vaseljenu!“ Kao da je Bog proteran sa zemlje, i jeste proteran sa zemlje. Bog je proteran sa zemlje od nas ljudi, od prve pramajke naše Eve. Presveta Djeva vraća Boga u svet.

To je velika radost. Današnji tropar njen govori nam o toj velikoj radosti i o toj velikoj istini.

Rođenje Presvete Bogomajke, veli se u troparu, „objavi radost vaseljeni“, celome svetu. Zašto? Zato što je sa Njom, ustvari, došao Gospod Hristos u ovaj svet! On je zbog Nje i kroz Nju postao čovek i dao nam je sve što nam je On kao Bogočovek mogao dati: dao nam sve radosti Raja u zemlji i na zemlji, koja je postala pakao zbog grehova naših, zbog ljudskih grehova; ne zbog nekih drugih, ne zbog greha đavola i njegovih crnih anđela, nego zbog čoveka, jer je čovek pao neiskazanim padom. I Presveta Bogomajka, rađajući Gospoda Hrista, rodila je spasenje svetu. Otuda u Pravoslavnoj Crkvi toliko molitava, toliko pesama Presvetoj Bogomajci - besedio je ava Justin.

shutterstock.com/Sebastian_Photography
Ikona Rođenja Presvete Bogorodice

 

Najstrašnija bolest je smrt

U nastavku besede Prepodobni Justin govori o smrti kao najstrašnijoj posledici čovekovog pada. Zato Rođenje Presvete Bogorodice povezuje sa Hristom, Pobediteljem smrti.

„Nikada kraja i nigde kraja pesmama u slavu Njenu, Njenog velikog podviga, Njenog bezgrešnog života. Zaista, Ona nam je donela lek od smrti, a to je najvažnija potreba i najveća Blagovest za sva ljudska bića. Smrt, užas nad užasima, a Bogomajka rodila Boga! Danas se u troparu veli da je „radost zasijala celome svetu“, jer se rodila Ona Koja je rodila Pobeditelja smrti, Gospoda Hrista! Da, samo Ona bezgrešna, samo Ona sva „Prečistaja“, sva čista, „čistija od Heruvima i Serafima“, donela je tu veliku radost nama ljudima na zemlji, ljudima koji su proterali Boga sa zemlje. U ovome svetu mnogo je bolesti, ali najstrašnija bolest je smrt. Presveta Bogomajka, eto, javlja se kao prvi istinski lekar koji leči od smrti, jer leči od greha, leči od svega demonskog i vraća čoveka Bogu. Zaista, Ona je uselila, uvela Boga u ovaj svet i u čoveka, oboje.“

Ova misao dobija svoj nastavak u govoru o Svetom Pričešću. Prepodobni Justin prazničnu radost ne odvaja od liturgijskog života Crkve. Za njega je Sveto Pričešće način na koji vernik prima Hrista i put kojim se čovek vraća Bogu.

„Sveto pričešće je beskrajna radost“

- Šta je Sveto pričešće? Sveto pričešće je beskrajna radost… Sveto Pričešće, to je uvođenje Gospoda Hrista u naše duše grešne i pale, uvođenje Njega u ovaj svet. Kroz Sveto Pričešće mi primamo Gospoda Hrista Vaskrslog. Zato je Presveta Bogomajka zaista „slavnija od svih Heruvima i Serafima“; bez Nje ne bi bilo našeg spasenja, bez Nje nema ni Raja ni Neba. Bez Nje nema leka od smrti, a Ona nam daje najpouzdaniji lek od smrti rodivši Spasitelja i udostojivši nas svetog tela Njegovog i svete krvi Njegove, Pričešća i života Njime i u Njemu i kroz Njega. Zato ljudska bića na zemlji nikada ne mogu dovoljno proslaviti Presvetu Bogomajku, nikada dovoljno iskazati Njen podvig, Njen bezgrešni život, nikada iskazati Nju koja nam je Raj dala.

Za Prepodobnog Justina, Raj nije samo stvarnost kojoj čovek treba da teži posle ovozemaljskog života. On ga vezuje za Hrista i za čovekov odnos prema Njemu.

- A gde je Raj? Raj je u Gospodu Hristu. Kad Njega uneseš u sebe, Svetim Pričešćem ili ma kojom molitvom velikom i malom, gle, ti izgoniš svaki greh iz sebe. A iza greha uvek stoji pakao, iza greha uvek stoji đavo.

Wikipedia/Драган Цветковић Ниш
Ava Justin Popović

 

Presveta Bogomajka kao primer služenja Bogu

U završnom delu besede Prepodobni Justin govori o svakodnevnom životu vernika. Presveta Bogorodica, prema njegovim rečima, nije samo ona kojoj se hrišćani obraćaju u molitvi već i uzor služenja Bogu.

- Presveta Bogomajka dala nam je Sobom najbolji primer kako se služi Gospodu Hristu, kako se služi Bogu. Služi se jedino savršenim bezgrešnim životom. Zato nikada kraja našem kajanju na zemlji, jer uvek nas vrebaju nečisti duhovi, koji izgone sve što je rajsko iz našeg bića, sve što je božansko, i uvode ono što je greh, uvode ono što je pakleno.“

Zato Mala Gospojina dobija i lični smisao za svakog vernika. Praznik nije samo sećanje na Rođenje Presvete Bogorodice već i poziv da čovek ispita čemu daje mesto u svom životu i šta unosi u svoje srce.

„I ti kad stojiš na molitvi Presvetoj Bogomajci, ustvari, šta radiš? Ti Boga unosiš u sebe, a kad uđe On u tebe, On izgoni svaki greh, svaku tamu. Da, Gospod Hristos, rođendanom Presvete Djeve i doneo nam je tu veliku radost, radost vaseljene, i taj lek, svevažni lek od smrti. Jer nema radosti ako je smrt poslednja naša stanica. Nema radosti u ovome svetu ako se smrt ne pobedi, a to je Gospod učinio; a Njega je rodila za takav podvig Presveta Bogomajka. Zato nikada kraja našoj zahvalnosti Njoj i nikada prestati sa molitvom Njoj. Ona je uvek sva Nada naša, uvek Pokroviteljka naša, uvek Izbaviteljka naša od svakoga greha, a to znači od svake duhovne smrti.“

Put od vere do ljubavi

Na kraju besede Prepodobni Justin govori o hrišćanskom podvigu i putu kojim vernik, uz pomoć Presvete Bogorodice, napreduje u vrlini, veri i ljubavi.

- I mi, slaveći danas Presvetu Bogomajku, rođenjem Njenim ustvari lečimo sebe od smrti, lečimo sebe od svega smrtnog, lečimo sebe od greha i strasti i tako vaskrsavamo iz smrti i pobeđujemo svaku smrt. Jer Presveta Bogomajka nas je vodila iz vrline u vrlinu, iz vere u ljubav, iz ljubavi u milostivost, iz milostivosti u post i u sve druge vrline, eda bismo i mi pobedili sve što je smrtno u nama i služili Gospodu Hristu, Koji je radi nas postao čovek, radi nas primio smrt na Sebe da bi vaskrsao i dao nam pobedne sile nad svim onim što je smrtno; to znači, nad svim onim što nas odvaja od Boga, što nas odvaja od Gospoda Hrista. Jer, Presveta Bogomajka svakoga od nas vodi putem spasenja, putem velike radosti koju nam je danas donela, da bismo mi zaslužili, donekle zaslužili svojim podvizima, svojim molitvama, iako slabi i nemoćni, da bi zaslužili Nebesko Carstvo, radi koga je Gospod i došao u ovaj svet da nam ga da; da ga mi ostvarimo kroz sav svoj život, da bi još ovde na zemlji živeli Nebom i služili Gospodu Hristu, a to možemo uvek sa uspehom samo ako smo vođeni i predvođeni Presvetom Bogomajkom, Kojoj čast i slava, sada i uvek i kroza sve vekove - zakljućio je ava Justin.

U besedi Prepodobnog Justina Ćelijskog praznična radost Male Gospojine tako dobija sasvim konkretan smisao. Rođenje Presvete Bogorodice vodi pogled ka Hristu, a od čoveka traži da taj susret ne ostane samo na prazničnom danu. Molitva, pokajanje, Sveto pričešće i život u vrlini predstavljaju put kojim se, prema njegovim rečima, čovek vraća Bogu i oslobađa od onoga što ga od Njega udaljava.

BONUS VIDEO