PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Rođenje Presvete Bogorodice, Mala Gospojina, jedan je od najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogomajci. Crkva na ovaj dan slavi rođenje one koja će postati Majka Gospoda Isusa Hrista, a praznik nas podseća na njeno mesto u Božjem planu spasenja.
O značenju Male Gospojine snažno je govorio i Prepodobni Justin Ćelijski. U besedi koju je održao 1964. godine u manastiru Ćelije, on govori o Presvetoj Bogorodici, Hristu, pobedi nad smrću, Svetom Pričešću i putu kojim se čovek vraća Bogu. Njegove reči pokazuju kako praznična radost Rođenja Presvete Bogorodice vodi ka životu sa Hristom.
Prepodobni Justin praznik Rođenja Presvete Bogorodice najpre opisuje kao radost cele vaseljene. Tu radost vezuje za Hrista, jer je Presveta Bogomajka rodila Spasitelja sveta.
- Ovaj današnji veliki Sveti praznik nosi radost cele vaseljene, kako se veli u divnoj pesmi: „danas Presveta Bogomajka uvodi Gospoda Hrista u vaseljenu!“ Kao da je Bog proteran sa zemlje, i jeste proteran sa zemlje. Bog je proteran sa zemlje od nas ljudi, od prve pramajke naše Eve. Presveta Djeva vraća Boga u svet.
To je velika radost. Današnji tropar njen govori nam o toj velikoj radosti i o toj velikoj istini.
Rođenje Presvete Bogomajke, veli se u troparu, „objavi radost vaseljeni“, celome svetu. Zašto? Zato što je sa Njom, ustvari, došao Gospod Hristos u ovaj svet! On je zbog Nje i kroz Nju postao čovek i dao nam je sve što nam je On kao Bogočovek mogao dati: dao nam sve radosti Raja u zemlji i na zemlji, koja je postala pakao zbog grehova naših, zbog ljudskih grehova; ne zbog nekih drugih, ne zbog greha đavola i njegovih crnih anđela, nego zbog čoveka, jer je čovek pao neiskazanim padom. I Presveta Bogomajka, rađajući Gospoda Hrista, rodila je spasenje svetu. Otuda u Pravoslavnoj Crkvi toliko molitava, toliko pesama Presvetoj Bogomajci - besedio je ava Justin.

U nastavku besede Prepodobni Justin govori o smrti kao najstrašnijoj posledici čovekovog pada. Zato Rođenje Presvete Bogorodice povezuje sa Hristom, Pobediteljem smrti.
„Nikada kraja i nigde kraja pesmama u slavu Njenu, Njenog velikog podviga, Njenog bezgrešnog života. Zaista, Ona nam je donela lek od smrti, a to je najvažnija potreba i najveća Blagovest za sva ljudska bića. Smrt, užas nad užasima, a Bogomajka rodila Boga! Danas se u troparu veli da je „radost zasijala celome svetu“, jer se rodila Ona Koja je rodila Pobeditelja smrti, Gospoda Hrista! Da, samo Ona bezgrešna, samo Ona sva „Prečistaja“, sva čista, „čistija od Heruvima i Serafima“, donela je tu veliku radost nama ljudima na zemlji, ljudima koji su proterali Boga sa zemlje. U ovome svetu mnogo je bolesti, ali najstrašnija bolest je smrt. Presveta Bogomajka, eto, javlja se kao prvi istinski lekar koji leči od smrti, jer leči od greha, leči od svega demonskog i vraća čoveka Bogu. Zaista, Ona je uselila, uvela Boga u ovaj svet i u čoveka, oboje.“
Ova misao dobija svoj nastavak u govoru o Svetom Pričešću. Prepodobni Justin prazničnu radost ne odvaja od liturgijskog života Crkve. Za njega je Sveto Pričešće način na koji vernik prima Hrista i put kojim se čovek vraća Bogu.
- Šta je Sveto pričešće? Sveto pričešće je beskrajna radost… Sveto Pričešće, to je uvođenje Gospoda Hrista u naše duše grešne i pale, uvođenje Njega u ovaj svet. Kroz Sveto Pričešće mi primamo Gospoda Hrista Vaskrslog. Zato je Presveta Bogomajka zaista „slavnija od svih Heruvima i Serafima“; bez Nje ne bi bilo našeg spasenja, bez Nje nema ni Raja ni Neba. Bez Nje nema leka od smrti, a Ona nam daje najpouzdaniji lek od smrti rodivši Spasitelja i udostojivši nas svetog tela Njegovog i svete krvi Njegove, Pričešća i života Njime i u Njemu i kroz Njega. Zato ljudska bića na zemlji nikada ne mogu dovoljno proslaviti Presvetu Bogomajku, nikada dovoljno iskazati Njen podvig, Njen bezgrešni život, nikada iskazati Nju koja nam je Raj dala.
Za Prepodobnog Justina, Raj nije samo stvarnost kojoj čovek treba da teži posle ovozemaljskog života. On ga vezuje za Hrista i za čovekov odnos prema Njemu.
- A gde je Raj? Raj je u Gospodu Hristu. Kad Njega uneseš u sebe, Svetim Pričešćem ili ma kojom molitvom velikom i malom, gle, ti izgoniš svaki greh iz sebe. A iza greha uvek stoji pakao, iza greha uvek stoji đavo.
U završnom delu besede Prepodobni Justin govori o svakodnevnom životu vernika. Presveta Bogorodica, prema njegovim rečima, nije samo ona kojoj se hrišćani obraćaju u molitvi već i uzor služenja Bogu.
- Presveta Bogomajka dala nam je Sobom najbolji primer kako se služi Gospodu Hristu, kako se služi Bogu. Služi se jedino savršenim bezgrešnim životom. Zato nikada kraja našem kajanju na zemlji, jer uvek nas vrebaju nečisti duhovi, koji izgone sve što je rajsko iz našeg bića, sve što je božansko, i uvode ono što je greh, uvode ono što je pakleno.“
Zato Mala Gospojina dobija i lični smisao za svakog vernika. Praznik nije samo sećanje na Rođenje Presvete Bogorodice već i poziv da čovek ispita čemu daje mesto u svom životu i šta unosi u svoje srce.
„I ti kad stojiš na molitvi Presvetoj Bogomajci, ustvari, šta radiš? Ti Boga unosiš u sebe, a kad uđe On u tebe, On izgoni svaki greh, svaku tamu. Da, Gospod Hristos, rođendanom Presvete Djeve i doneo nam je tu veliku radost, radost vaseljene, i taj lek, svevažni lek od smrti. Jer nema radosti ako je smrt poslednja naša stanica. Nema radosti u ovome svetu ako se smrt ne pobedi, a to je Gospod učinio; a Njega je rodila za takav podvig Presveta Bogomajka. Zato nikada kraja našoj zahvalnosti Njoj i nikada prestati sa molitvom Njoj. Ona je uvek sva Nada naša, uvek Pokroviteljka naša, uvek Izbaviteljka naša od svakoga greha, a to znači od svake duhovne smrti.“
Na kraju besede Prepodobni Justin govori o hrišćanskom podvigu i putu kojim vernik, uz pomoć Presvete Bogorodice, napreduje u vrlini, veri i ljubavi.
- I mi, slaveći danas Presvetu Bogomajku, rođenjem Njenim ustvari lečimo sebe od smrti, lečimo sebe od svega smrtnog, lečimo sebe od greha i strasti i tako vaskrsavamo iz smrti i pobeđujemo svaku smrt. Jer Presveta Bogomajka nas je vodila iz vrline u vrlinu, iz vere u ljubav, iz ljubavi u milostivost, iz milostivosti u post i u sve druge vrline, eda bismo i mi pobedili sve što je smrtno u nama i služili Gospodu Hristu, Koji je radi nas postao čovek, radi nas primio smrt na Sebe da bi vaskrsao i dao nam pobedne sile nad svim onim što je smrtno; to znači, nad svim onim što nas odvaja od Boga, što nas odvaja od Gospoda Hrista. Jer, Presveta Bogomajka svakoga od nas vodi putem spasenja, putem velike radosti koju nam je danas donela, da bismo mi zaslužili, donekle zaslužili svojim podvizima, svojim molitvama, iako slabi i nemoćni, da bi zaslužili Nebesko Carstvo, radi koga je Gospod i došao u ovaj svet da nam ga da; da ga mi ostvarimo kroz sav svoj život, da bi još ovde na zemlji živeli Nebom i služili Gospodu Hristu, a to možemo uvek sa uspehom samo ako smo vođeni i predvođeni Presvetom Bogomajkom, Kojoj čast i slava, sada i uvek i kroza sve vekove - zakljućio je ava Justin.
U besedi Prepodobnog Justina Ćelijskog praznična radost Male Gospojine tako dobija sasvim konkretan smisao. Rođenje Presvete Bogorodice vodi pogled ka Hristu, a od čoveka traži da taj susret ne ostane samo na prazničnom danu. Molitva, pokajanje, Sveto pričešće i život u vrlini predstavljaju put kojim se, prema njegovim rečima, čovek vraća Bogu i oslobađa od onoga što ga od Njega udaljava.
BONUS VIDEO
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji. Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike. U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja da podržava humanitarni rad Verskog dobrotvornog starateljstva Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Presveta Bogomajka kao primer služenja Bogu
Put od vere do ljubavi
PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
U ČAST ČUDOTVORNE IKONE PRESVETE BOGORODICE STRADALNE: Posetili smo veliki crkveno-narodni sabor na Novom Beogradu (FOTO, VIDEO)
“KAKO MOŽEŠ VOLETI BOGA, A MRZETI BRATA?”: Na proslavi Dana zastave, patrijarh Porfirije izgovorio reči o kojima će se dugo govoriti
POMOĆ OD 12 MILIONA DINARA ZA NAJUGROŽENIJE: Potpisan ugovor o nastavku saradnje Crkve i države
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Vaznesenjski hram u Beogradu 21. septembra ugostiće igumana Hilandara arhimandrita Metodija, koji će sasluživati sa episkopom lipljanskim Dositejem i delom hilandarskog bratstva.
Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Živeo je po Božjim zapovestima i svoju veru nije čuvao samo za sebe, već je svoje vršnjake i drugove poučavao hrišćanskom životu.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
"Pomaže Bog“ nije samo forma pozdravljanja pri susretu sa drugim čovekom, već izraz koji ima dublje značenje.