DANAS JE VELIKI PRAZNIK I SLAVA BROJNIH SRPSKIH PORODICA: Slavimo Začeće Svetog Jovana Krstitelja, crno slovo u kalendaru
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 10. oktobra proslavljaju Svetog mučenika Kalistrata, hrišćanskog vojnika koji je u vreme velikih progona ostao veran Hristu, iako je zbog svoje vere bio izložen mučenju i smrti.
Sveti Kalistrat rođen je u Kartagini, u hrišćanskoj porodici, a živeo je u vreme rimskih careva Dioklecijana i Maksimina Daje, kada su hrišćani bili proganjani zbog svoje vere. Bio je vojnik u jedinici kojom je zapovedao vojvoda Persentin.
Prema njegovom žitiju, Kalistrat je svoju veru čuvao i u vojničkom okruženju, gde hrišćanstvo nije bilo prihvaćeno. Jednom prilikom njegovi saborci su ga videli kako se tajno moli i o tome obavestili vojvodu.

Kalistrat je izveden pred zapovednika, koji je od njega zahtevao da prinese žrtvu paganskim božanstvima i time pokaže pokornost carskoj vlasti i tadašnjem verskom poretku. Svetitelj je to odbio i ostao pri svojoj veri u Hrista.
Zbog toga je bio podvrgnut mučenju, a potom bačen u more. Međutim, njegovo stradanje ostavilo je snažan utisak na njegove saborce. Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Vojnici su zbog toga zajedno sa njim bili uhapšeni i osuđeni na smrt. Žitije Svetog Kalistrata govori i o snažnom zemljotresu koji se dogodio u vreme njihovog stradanja, nakon čega je veliki broj vojnika napustio paganstvo i prihvatio hrišćanstvo.
Sveti Kalistrat tako je ostao upamćen kao mučenik koji nije pristao da se odrekne Hrista ni pred pretnjom smrti. Njegovo žitije kasnije je zapisao Simeon Metafrast, a njegove mošti su tokom srednjeg veka čuvane u Carigradu i poštovane kao svetinja.
Bonus video
Crkva 6. oktobra slavi praznik začeća Preteče Gospodnjeg, sina Zaharije i Jelisavete.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Kandilo podseća na potrebu za molitvom, na to da je Hristos jedina istinita svetlost i da vera u njega treba da osvetljava čovekov život.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.