DANAS JE CRVENO SLOVO I JEDAN OD NAJVEĆIH CRKVENIH PRAZNIKA! Slavimo Malu Gospojinu - dan rođenja Presvete Bogorodice!
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 9. oktobra molitveno se sećaju Svetog apostola i jevanđeliste Jovana Bogoslova, omiljenog učenika Isusa Hrista i autora četvrtog Jevanđelja. Njegov život ostao je upamćen po odanosti Hristu, propovedanju vere i ljubavi prema Bogu i ljudima.
Sveti Jovan bio je sin ribara Zevedeja i brat apostola Jakova. Braća su se bavila ribarstvom na Galilejskom jezeru, kada ih je Hristos pozvao da krenu za njim. Zbog njihove revnosti dobili su naziv "sinovi groma".
Jovan je bio među apostolima koji su bili posebno bliski Gospodu. U najtežem trenutku, kada je Hristos bio raspet na krstu, nije pobegao. Ostao je uz njega zajedno sa Presvetom Bogorodicom. Tada mu je Hristos poverio brigu o svojoj majci, a Jovan je tu službu prihvatio i ostao uz Presvetu Bogorodicu sve do njenog Uspenja.

Nakon silaska Svetog duha na apostole, Jovan je nastavio da propoveda hrišćansku veru. Delovao je u Maloj Aziji, naročito u Efesu, gde je mnoge ljude priveo Hristovoj veri. Zbog propovedanja hrišćanstva bio je izložen progonima i stradanjima, a deo života proveo je u izgnanstvu na ostrvu Patmos.
Upravo na Patmosu nastali su njegovi spisi koji su ostavili dubok trag u hrišćanstvu - Jevanđelje po Jovanu i knjiga Otkrovenja. Posle prestanka progona vratio se u Efes, gde je nastavio da poučava vernike.
Pred kraj života, Sveti Jovan je, prema predanju, osetio da mu se približava kraj zemaljskog života. Pozvao je svoje učenike i naložio im da mu pripreme grob u obliku krsta. Potom je sišao u grob živ i tamo se upokojio.
Kada su učenici kasnije otvorili grob, njegovo telo nisu pronašli. Od tada su vernici dolazili na mesto njegovog počinka, a predanje govori o čudu koje se na tom mestu događalo svake godine.
Crkva Svetog Jovana Bogoslova praznuje dva puta godišnje. Osim 9. oktobra, kada se vernici sećaju njegovog upokojenja, svetitelj se proslavlja i 21. maja, kada se prema crkvenom predanju obeležava čudo povezano sa njegovim grobom.
Bonus video
Kada je imala tri godine, roditelji su je, prema zavetu, odveli u Jerusalimski hram.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
U besedi iz 1964. svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.