Na današnji dan, praznik Vaznesenja Hristovog, 2019. godine naš glavni grad bio je svedok mirotočenja, što je atmosferu na litiji povodom slave grada na poseban način proželo blagoslovom vere i duhovnosti.
U hrišćanskoj tradiciji, mirotočenje se smatra čudesnim događajem, izlivom svetosti i duhovne energije u vidu mirisne tečnosti koja se pojavljuje na moštima svetaca i ikonama, na velike verske praznike. Samo retki su imali priliku da budu svedoci ovakvog blagoslova. Među sabranim vernicima koji su na Spasovdan 2019. učestvovali u litiji, bilo je onih koji tvrde da su primetili suze na ikoni Svetog despota Stefana Lazarevića i osetili svetlost vere i blizinu Božje milosti.
printscreen/facebook.com
Trenutak mirotočenja ikone Svetog despota Stefana Lazarevića
Sve se desilo kada su vojnici preuzeli ikonu, kako bi je poneli u litiji kroz beogradske ulice. U tom trenutku, u srcu grada, vernici koji su se našli u blizini ikone, primetili su mirotočenje. Monasi manastira Jovanja, koji se nalazi u ataru istoimenog sela nadomak Valjeva, na društvene mreže postavili su video zapis mirotočenja ikone, što je celim regionom pronelo glas o čudesnom događaju koji je obgrlilo Beograd na Spasovdan.
Tanjug/Rade Prelić
Litija u Beogradu na Spasovdan
Sveto pismo ne pominje mirotočenje, sva pominjanja nalaze se jedno u svetom predanju. Hrišćanske crkve ga smatraju čudesnim događajem, ali se o uzrocima i karakteru pojave tečnosti ne govori dovoljno, jer crkveni kanoni ne odobravaju naučni pristup moštima svetaca i drugim relikvijama.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.