Na današnji dan, praznik Vaznesenja Hristovog, 2019. godine naš glavni grad bio je svedok mirotočenja, što je atmosferu na litiji povodom slave grada na poseban način proželo blagoslovom vere i duhovnosti.
U hrišćanskoj tradiciji, mirotočenje se smatra čudesnim događajem, izlivom svetosti i duhovne energije u vidu mirisne tečnosti koja se pojavljuje na moštima svetaca i ikonama, na velike verske praznike. Samo retki su imali priliku da budu svedoci ovakvog blagoslova. Među sabranim vernicima koji su na Spasovdan 2019. učestvovali u litiji, bilo je onih koji tvrde da su primetili suze na ikoni Svetog despota Stefana Lazarevića i osetili svetlost vere i blizinu Božje milosti.
printscreen/facebook.com
Trenutak mirotočenja ikone Svetog despota Stefana Lazarevića
Sve se desilo kada su vojnici preuzeli ikonu, kako bi je poneli u litiji kroz beogradske ulice. U tom trenutku, u srcu grada, vernici koji su se našli u blizini ikone, primetili su mirotočenje. Monasi manastira Jovanja, koji se nalazi u ataru istoimenog sela nadomak Valjeva, na društvene mreže postavili su video zapis mirotočenja ikone, što je celim regionom pronelo glas o čudesnom događaju koji je obgrlilo Beograd na Spasovdan.
Tanjug/Rade Prelić
Litija u Beogradu na Spasovdan
Sveto pismo ne pominje mirotočenje, sva pominjanja nalaze se jedno u svetom predanju. Hrišćanske crkve ga smatraju čudesnim događajem, ali se o uzrocima i karakteru pojave tečnosti ne govori dovoljno, jer crkveni kanoni ne odobravaju naučni pristup moštima svetaca i drugim relikvijama.
Tokom liturgije u hramu Svete Trojice, mitropolit mileševski je poručio vernicima da je radost povratka u Božji dom veća od svakog prestupa i da nas Hristovo vaskrsenje vodi kroz životne izazove.
Mitropolit sremski Vasilije obišao je gradilište, što je označio važnu etapu podizanja crkve posvećene Svetom Arseniju Sremcu i otvara novo poglavlje duhovnog života ovog dela grada.
Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po starom i Svetog mučenika Nikifora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetu Apoloniju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.