TAJNA SVETA OKO NAS: Kako Zemlja, nebo i planine otkrivaju nevidljive zakone života
Ajeti 88:17–20 iz sure El Gašija otkrivaju kako svaki element prirode nosi poruku Svemogućeg i poziva na preispitivanje.
Na današnji dan, praznik Vaznesenja Hristovog, 2019. godine naš glavni grad bio je svedok mirotočenja, što je atmosferu na litiji povodom slave grada na poseban način proželo blagoslovom vere i duhovnosti.
U hrišćanskoj tradiciji, mirotočenje se smatra čudesnim događajem, izlivom svetosti i duhovne energije u vidu mirisne tečnosti koja se pojavljuje na moštima svetaca i ikonama, na velike verske praznike. Samo retki su imali priliku da budu svedoci ovakvog blagoslova. Među sabranim vernicima koji su na Spasovdan 2019. učestvovali u litiji, bilo je onih koji tvrde da su primetili suze na ikoni Svetog despota Stefana Lazarevića i osetili svetlost vere i blizinu Božje milosti.
Sve se desilo kada su vojnici preuzeli ikonu, kako bi je poneli u litiji kroz beogradske ulice. U tom trenutku, u srcu grada, vernici koji su se našli u blizini ikone, primetili su mirotočenje. Monasi manastira Jovanja, koji se nalazi u ataru istoimenog sela nadomak Valjeva, na društvene mreže postavili su video zapis mirotočenja ikone, što je celim regionom pronelo glas o čudesnom događaju koji je obgrlilo Beograd na Spasovdan.
Sveto pismo ne pominje mirotočenje, sva pominjanja nalaze se jedno u svetom predanju. Hrišćanske crkve ga smatraju čudesnim događajem, ali se o uzrocima i karakteru pojave tečnosti ne govori dovoljno, jer crkveni kanoni ne odobravaju naučni pristup moštima svetaca i drugim relikvijama.


Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Dopisnik RIA Novosti zabeležio je video snimkom šta se dešava sa ikonom.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Leva ruka Svetog Save svečano je dočekana dan uoči velikog praznika i gradske slave - Spasovdana.
Njegove čudotvorne mošti nalaze se na Krfu.
Pravoslavni vernici po starom kalendaru proslavljaju Prepodobnog Danila Stolpnika, dok po novom kalendaru obeležavaju Badnji dan. Katolici takođe proslavljaju Badnji dan, dok Jevreji i muslimani taj dan posvećuju redovnim molitvama.
Kao mudar i duhovan čovek, Sveti Danilo je imao i politički uticaj, a naročito ga je poštovao car Lav koji je naredio da se napravi krov na stubu na kome je obitavao, kako bi ga spasao od smrzavanja.
Dok se srednjovekovni junaci svojataju, život ćerke i unuka Đurađa Kastriotića svedoči o pravoslavnoj veri, srpskoj despotskoj lozi i svetosti koja ne pristaje na savremene interpretacije.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Vernici i ljudi dobre volje sada imaju priliku da učestvuju u izgradnji duhovnog centra koji će okupljati generacije.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.