Na današnji dan, praznik Vaznesenja Hristovog, 2019. godine naš glavni grad bio je svedok mirotočenja, što je atmosferu na litiji povodom slave grada na poseban način proželo blagoslovom vere i duhovnosti.
U hrišćanskoj tradiciji, mirotočenje se smatra čudesnim događajem, izlivom svetosti i duhovne energije u vidu mirisne tečnosti koja se pojavljuje na moštima svetaca i ikonama, na velike verske praznike. Samo retki su imali priliku da budu svedoci ovakvog blagoslova. Među sabranim vernicima koji su na Spasovdan 2019. učestvovali u litiji, bilo je onih koji tvrde da su primetili suze na ikoni Svetog despota Stefana Lazarevića i osetili svetlost vere i blizinu Božje milosti.
printscreen/facebook.com
Trenutak mirotočenja ikone Svetog despota Stefana Lazarevića
Sve se desilo kada su vojnici preuzeli ikonu, kako bi je poneli u litiji kroz beogradske ulice. U tom trenutku, u srcu grada, vernici koji su se našli u blizini ikone, primetili su mirotočenje. Monasi manastira Jovanja, koji se nalazi u ataru istoimenog sela nadomak Valjeva, na društvene mreže postavili su video zapis mirotočenja ikone, što je celim regionom pronelo glas o čudesnom događaju koji je obgrlilo Beograd na Spasovdan.
Tanjug/Rade Prelić
Litija u Beogradu na Spasovdan
Sveto pismo ne pominje mirotočenje, sva pominjanja nalaze se jedno u svetom predanju. Hrišćanske crkve ga smatraju čudesnim događajem, ali se o uzrocima i karakteru pojave tečnosti ne govori dovoljno, jer crkveni kanoni ne odobravaju naučni pristup moštima svetaca i drugim relikvijama.
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Na praznik Svete Trojice, poglavar Ruske pravoslavne crkve služio je Božanstvenu liturgiju u Sveto-Trojičkoj Sergijevoj lavri i uputio snažne reči vernicima o jačini i moći vere, njenoj ulozi u savremenom svetu i važnosti molitve za budućnost.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju i obavio čin osvećenja hrama u Hamburgu, gde su se u zajedničkoj molitvi okupili crkveni velikodostojnici i brojni vernici.
Hram posvećen srpskom knezu i njegovoj supruzi, kneginji monaškog imena Jelisaveta, bio je ispunjen molitvama i radošću, a najmlađi članovi zajednice primili su poklone koje je za njih pripremio jerej Nenad Živković.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, svečano bogosluženje u čast poglavara SPC, okupilo je visoke crkvene dostojanstvenike i brojne vernike, stvarajući atmosferu duhovnog jedinstva i zahvalnosti.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
Nekada su teškoće i gubici s kojima se suočavamo veliki, pa je i naša tuga ogromna. Ipak, svako od nas mora da ide dalje, ma koliki bol da osećamo. U pomoć priskaču psiholozi, ali i sveštenici kako da se nosimo s najtužnijim trenucima. Zajednički savet i jednih i drugih je da tugu treba izdržati. To je i savet patrijarha Pavla.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Bivši rektor Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog govori o tome kako post ovim danima, izuzev u „trapavim nedeljama“ i siruposnoj sedmici, povezuje vernike sa Hristovim stradanjem i otkriva dublje slojeve duhovnosti.
Ikonu koja vekovima u pravoslavnom svetu donosi čuda, doneli su velikodostojnici Ruske zagranične crkve i biće izložena u karlovačkoj Crkvi Svetog Nikolaja 15. i 16. juna, pružajući vernicima priliku da se poklone i celivaju ovu relikviju.
Vernici u Srbiji ponovo imaju priliku da se poklone i celivaju čudotvornu ikonu Majke Božje koja od 13. veka i njenog prvog čuda u šumi Kurska ostaje simbol nade i zaštite.
Pod vođstvom patrijarha Porfirija, hiljade vernika proslavilo je Spasovdan krsnim hodom od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save, noseći mošti Svetog Justina Ćelijskog i čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice “Znamenje” u molitvi za mir i blagostanje.
U atmosferi ispunjenoj pobožnošću i duhovnim zanosom reke vernog naroda, kivot jednog od najcenjenijih srpskih svetitelja dočekan je u Vaznesenjskoj crkvi, gde je u molitvenom prisustvu patrijarha Porfirija episkop novobrdski Ilarion služio večernju molitvu sa petohlebnicom pred Vaznesenje Gospodnje.
Isusova najava silazak Duha Svetoga bila je ključna za širenje Hristove vere među ljudima. Zbog toga ovaj praznik simbolizuje ne samo Hristovu pobedu nad smrću već i posvećenje misiji vernika da šire Božju reč
Jedan od najvećih hrišćanskih praznika, poznat u narodu i kao Pedesetnica, Duhovi, Trojica ili Trojčindan, je trodnevno praznovanje u znak sećanja na dan kada je Sveti Duh ispunio apostole snagom da šire Hristovu veru.
Svojim primerom ovaj svetitelj nas podseća na snagu vere i hrabrost u odbrani pravih vrednosti, uprkos svim izazovima i teškoćama koje se mogu pojaviti na našem putu.
Dan posvećen uspomeni na one koji su nas napustili, ali čije prisustvo i dalje živi u našim srcima, prilika je da iskažemo poštovanje prema njima i da se pomolimo za spasenje njihovih duša.
Ako su rođaci, kumovi, prijatelji i dragi ljudi sahranjeni daleko, pa na praznik posvećen sećanju na njih niste u mogućnosti da odete na groblje, uvek možete otići u crkvu, gde se služi pomen, potom zapaliti sveću i izgovoriti molitvu.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Ovaj susret u ruskoj prestonici označio je novi korak u osnaživanju veza i međusobnog razumevanja između Ruske i Srpske pravoslavne crkve, ističući zajedničke ciljeve i perspektive buduće saradnje.
Bivši rektor Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog govori o tome kako post ovim danima, izuzev u „trapavim nedeljama“ i siruposnoj sedmici, povezuje vernike sa Hristovim stradanjem i otkriva dublje slojeve duhovnosti.