Otkrijte inspirativnu priču o Svetom Visarionu, asketi koji je kroz strogi post, bdenje i molitvu zadobio Božju milost i postao simbol duhovne posvećenosti. Kroz svoja čudesa i isceljenja, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva i pokazao snagu istinske vere.
Pravoslavni vernici širom sveta danas, 19. juna, proslavljaju Prepodobnog Visariona, jednog od najposvećenijih asketa i čudotvoraca u hrišćanskoj istoriji. Rođen u Misiru, u drevnom Egiptu, Sveti Visarion je od ranih dana bio posvećen duhovnom životu, oblačeći se u "duhovnu odeždu" krštenja i čuvajući je čistom kroz celokupan svoj život.
Nakon što je razdelio svoje imanje sirotinji, nasledstvo od roditelja, Sveti Visarion se odrekao sveta i postao monah. Njegova odlučnost da živi po Hristovim učenjima vodila ga je ka životu potpunog odricanja i posvećenosti Bogu. Posetio je svetog Gerasima na Jordanu i učio od svetog Isidora Pelusiota, usvajajući njihove mudrosti i duhovne uvide.
Shutterstock
Prepodobni Visarion rođen je u Misiru, u drevnom Egiptu
Sveti Visarion bio je poznat po svojoj strogoj askezi. Telo je pobeđivao velikim postom i bdenjem, ali je svoj podvig skrivao od očiju sveta koliko god je mogao. Njegova duhovna snaga bila je toliko velika da je jednom prilikom stajao uz molitvu četrdeset dana, bez hrane i sna.
Sveti Visarion imao je dar čudotvorstva, isceljujući bolesne i čineći mnoga druga čudesa na korist ljudi i slavu Božju. Njegova sličnost sa svetim prorokom Ilijom bila je očigledna, jer je u vremenima suše “nizvodio” obilne kiše s neba, ne jedanput, već mnogo puta. Njegova čudotvorna dela bila su svedočanstvo njegove duboke vere i Božje milosti koja je delovala kroz njega. Upokojio se 466. godine, mirno – onako kako je i živeo, ispunjen verom i posvećenošću Bogu.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Mnogi smatraju da je džihad svaki rat u kome učestvuju muslimani, bez obzira da li se taj rat vodio iz ličnih, političkih ili teritorijalnih razloga, kaže Naik.
Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Nakon što se suprotstavio tiraniji, svetitelj je bio zatvoren i mučen, ali je i u tamnici i patnji ostao nepokolebljiv u svojoj veri, zbog čega je postao simbol otpora i duhovne snage.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.