Otkrijte inspirativnu priču o Svetom Visarionu, asketi koji je kroz strogi post, bdenje i molitvu zadobio Božju milost i postao simbol duhovne posvećenosti. Kroz svoja čudesa i isceljenja, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva i pokazao snagu istinske vere.
Pravoslavni vernici širom sveta danas, 19. juna, proslavljaju Prepodobnog Visariona, jednog od najposvećenijih asketa i čudotvoraca u hrišćanskoj istoriji. Rođen u Misiru, u drevnom Egiptu, Sveti Visarion je od ranih dana bio posvećen duhovnom životu, oblačeći se u "duhovnu odeždu" krštenja i čuvajući je čistom kroz celokupan svoj život.
Nakon što je razdelio svoje imanje sirotinji, nasledstvo od roditelja, Sveti Visarion se odrekao sveta i postao monah. Njegova odlučnost da živi po Hristovim učenjima vodila ga je ka životu potpunog odricanja i posvećenosti Bogu. Posetio je svetog Gerasima na Jordanu i učio od svetog Isidora Pelusiota, usvajajući njihove mudrosti i duhovne uvide.
Shutterstock
Prepodobni Visarion rođen je u Misiru, u drevnom Egiptu
Sveti Visarion bio je poznat po svojoj strogoj askezi. Telo je pobeđivao velikim postom i bdenjem, ali je svoj podvig skrivao od očiju sveta koliko god je mogao. Njegova duhovna snaga bila je toliko velika da je jednom prilikom stajao uz molitvu četrdeset dana, bez hrane i sna.
Sveti Visarion imao je dar čudotvorstva, isceljujući bolesne i čineći mnoga druga čudesa na korist ljudi i slavu Božju. Njegova sličnost sa svetim prorokom Ilijom bila je očigledna, jer je u vremenima suše “nizvodio” obilne kiše s neba, ne jedanput, već mnogo puta. Njegova čudotvorna dela bila su svedočanstvo njegove duboke vere i Božje milosti koja je delovala kroz njega. Upokojio se 466. godine, mirno – onako kako je i živeo, ispunjen verom i posvećenošću Bogu.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Nakon što se suprotstavio tiraniji, svetitelj je bio zatvoren i mučen, ali je i u tamnici i patnji ostao nepokolebljiv u svojoj veri, zbog čega je postao simbol otpora i duhovne snage.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog prepodobnog Nikitu Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog Timoteja. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Josipa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.