Otkrijte inspirativnu priču o Svetom Visarionu, asketi koji je kroz strogi post, bdenje i molitvu zadobio Božju milost i postao simbol duhovne posvećenosti. Kroz svoja čudesa i isceljenja, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva i pokazao snagu istinske vere.
Pravoslavni vernici širom sveta danas, 19. juna, proslavljaju Prepodobnog Visariona, jednog od najposvećenijih asketa i čudotvoraca u hrišćanskoj istoriji. Rođen u Misiru, u drevnom Egiptu, Sveti Visarion je od ranih dana bio posvećen duhovnom životu, oblačeći se u "duhovnu odeždu" krštenja i čuvajući je čistom kroz celokupan svoj život.
Nakon što je razdelio svoje imanje sirotinji, nasledstvo od roditelja, Sveti Visarion se odrekao sveta i postao monah. Njegova odlučnost da živi po Hristovim učenjima vodila ga je ka životu potpunog odricanja i posvećenosti Bogu. Posetio je svetog Gerasima na Jordanu i učio od svetog Isidora Pelusiota, usvajajući njihove mudrosti i duhovne uvide.
Shutterstock
Prepodobni Visarion rođen je u Misiru, u drevnom Egiptu
Sveti Visarion bio je poznat po svojoj strogoj askezi. Telo je pobeđivao velikim postom i bdenjem, ali je svoj podvig skrivao od očiju sveta koliko god je mogao. Njegova duhovna snaga bila je toliko velika da je jednom prilikom stajao uz molitvu četrdeset dana, bez hrane i sna.
Sveti Visarion imao je dar čudotvorstva, isceljujući bolesne i čineći mnoga druga čudesa na korist ljudi i slavu Božju. Njegova sličnost sa svetim prorokom Ilijom bila je očigledna, jer je u vremenima suše “nizvodio” obilne kiše s neba, ne jedanput, već mnogo puta. Njegova čudotvorna dela bila su svedočanstvo njegove duboke vere i Božje milosti koja je delovala kroz njega. Upokojio se 466. godine, mirno – onako kako je i živeo, ispunjen verom i posvećenošću Bogu.
Tokom pokloničkog putovanja kroz Srbiju, ruski arhijerej sa sveštenstvom posetio je jednu od najznačajnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve i poklonio se njenim svetinjama.
Hristove reči Nikodimu o novom rođenju Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje sa borbom protiv greha i strasti, podsećajući da vera traži promenu života i život po Božjim zapovestima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Zahariju i pravednu Jelisavetu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaja Sveti Evmenije Gortinski. Katolička crkva slavi Svetog Josifa Kupertinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Pouka pravoslavnog duhovnika 20. veka otkriva kako čovek može da izgubi put ka pokajanju i zašto ni očajanje ni uverenje da nema zbog čega da se menja nisu bezazleni.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Nakon što se suprotstavio tiraniji, svetitelj je bio zatvoren i mučen, ali je i u tamnici i patnji ostao nepokolebljiv u svojoj veri, zbog čega je postao simbol otpora i duhovne snage.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Zahariju i pravednu Jelisavetu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaja Sveti Evmenije Gortinski. Katolička crkva slavi Svetog Josifa Kupertinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vavilu po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Vera, Nada i Ljubav i majka im Sofija. Katolička crkva obeležava Rane Svetog Franje, dok Jevreji danas obeležavaju šesti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Vaznesenjski hram u Beogradu 21. septembra ugostiće igumana Hilandara arhimandrita Metodija, koji će sasluživati sa episkopom lipljanskim Dositejem i delom hilandarskog bratstva.