Danas je gotovo preraslo u pravilo da ono što nije objavljeno na Instagramu, da se nije ni desilo.
U eri digitalnih mreža i konstantnog deljenja sadržaja, sve je više žena koje gotovo svaki trenutak svog života beleže i dele na Instagramu. Od svakodnevnih obaveza, izlazaka, porodičnih trenutaka, do intimnih razmišljanja – čini se da je sve što urade, nova prilika za fotografiju ili video koje bi trebalo objaviti na mrežama.
Ovaj fenomen nije prošao neprimećeno ni u crkvenim krugovima.
Mati Stefanida iz manastira Brnjak izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog posledica koje ovakvo ponašanje može imati, naročito po duhovno zdravlje i porodične vrednosti.
SPC/Eparhija raško-prizrenska, Shutterstock/Brilliantist Studio/metamorworks
Mati Stefanida kaže da ne razume žene koje intimu dele na Instagramu
- Vidim da mnoge mlade žene sada nalaze zadovoljstvo da sebe pokažu na Instagramu na ovaj ili onaj način. Uopšte ne razumem kakva je to potreba u pitanju. Znači, svoj muž, svoja deca, svoj svet. Šta javnost ima da zna o meni? – poručila je mati Stefanida u razgovoru za jutjub kanal "Građansko novinarstvo“.
Ona upozorava da deljenje intimnih i porodičnih trenutaka na društvenim mrežama može imati dugoročne negativne posledice.
- Neprirodno mi je stavljanje intimnih i porodičnih događanja na Instagram. To već daje loše posledice i bojim se da će kroz neko vreme one biti još veće. Kakva je to potreba čoveka, a i žene da svoju intimu deli javno? To je već pad, već je stvar negde skliznula i naravno da će to dati neke gorke plodove svojih izbora - istakla je ona.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.