Danas je gotovo preraslo u pravilo da ono što nije objavljeno na Instagramu, da se nije ni desilo.
U eri digitalnih mreža i konstantnog deljenja sadržaja, sve je više žena koje gotovo svaki trenutak svog života beleže i dele na Instagramu. Od svakodnevnih obaveza, izlazaka, porodičnih trenutaka, do intimnih razmišljanja – čini se da je sve što urade, nova prilika za fotografiju ili video koje bi trebalo objaviti na mrežama.
Ovaj fenomen nije prošao neprimećeno ni u crkvenim krugovima.
Mati Stefanida iz manastira Brnjak izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog posledica koje ovakvo ponašanje može imati, naročito po duhovno zdravlje i porodične vrednosti.
SPC/Eparhija raško-prizrenska, Shutterstock/Brilliantist Studio/metamorworks
Mati Stefanida kaže da ne razume žene koje intimu dele na Instagramu
- Vidim da mnoge mlade žene sada nalaze zadovoljstvo da sebe pokažu na Instagramu na ovaj ili onaj način. Uopšte ne razumem kakva je to potreba u pitanju. Znači, svoj muž, svoja deca, svoj svet. Šta javnost ima da zna o meni? – poručila je mati Stefanida u razgovoru za jutjub kanal "Građansko novinarstvo“.
Ona upozorava da deljenje intimnih i porodičnih trenutaka na društvenim mrežama može imati dugoročne negativne posledice.
- Neprirodno mi je stavljanje intimnih i porodičnih događanja na Instagram. To već daje loše posledice i bojim se da će kroz neko vreme one biti još veće. Kakva je to potreba čoveka, a i žene da svoju intimu deli javno? To je već pad, već je stvar negde skliznula i naravno da će to dati neke gorke plodove svojih izbora - istakla je ona.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Igumanija manastira posvećenog Svetom velikomučeniku Georgiju, mati Stefanida sa sestrinstvom je dočekala mitropolita raško-prizrenskog u svetinji iz 13. veka, kojoj je udahnut novi život.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Porodica je u središtu hrišćanskog života, pa se i prostor u kojem ona živi ne posmatra samo kao građevina, već kao mesto zajedništva i porodičnog života.