DANAS SU LETNJE ZADUŠNICE: Molitveno sećanje na preminule
Dan posvećen uspomeni na one koji su nas napustili, ali čije prisustvo i dalje živi u našim srcima, prilika je da iskažemo poštovanje prema njima i da se pomolimo za spasenje njihovih duša.
Ako su rođaci, kumovi, prijatelji i dragi ljudi sahranjeni daleko, pa na praznik posvećen sećanju na njih niste u mogućnosti da odete na groblje, uvek možete otići u crkvu, gde se služi pomen, potom zapaliti sveću i izgovoriti molitvu.
Na Zadušnice, pravoslavni praznik posvećen upokojenima, kada se duše preminulih posebno pominju, mnogi se suočavaju s teškoćama jer nisu u mogućnosti da posete grobove svojih predaka i dragih osoba koji su daleko. U takvim trenucima, rešenje je u odlasku u crkvu, paljenju sveće i izgovaranju Molitve za upokojene. To je trenutak kada se duhovno povezuju sa svojim najmilijima, izražavajući poštovanje i sećanje na njihove duše, upućujući molitve za njihov mir i spokoj.
Molitva za upokojene
Pomeni, Gospode, oce i braću, majke i sestre naše Useli ih u mesta svetla, Daruj im carstvo tvoje Jer si ti život, i vaskrsenje Dan posvećen uspomeni na one koji su nas napustili, ali čije prisustvo i dalje živi u našim srcima, prilika je da iskažemo poštovanje prema njima i da se pomolimo za spasenje njihovih duša. U svojoj najpoznatijoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za sedmu subotu posle Vaskrsa, dan uoči Pedesetnice, ističe važnost pominjanja preminulih u molitvama, kao dela milostinje i duhovne brige. U subotu pred praznik Silaska Svetog Duha na apostole, vernici su se okupili na molitvi za preminule u zavetnom spomen-hramu, dok je episkop novobrdski, vikar patrijarha Porfirija, posle zaamne molitve služio parastos onima koji su usnuli sa verom u Hrista i vaskrsenje.
usnule u nadi na vaskrsenje u život večni,
i sve upokojene u pobožnosti i veri,
i oprosti im svako sagrešenje,
hotimično i nehotimično,
što sagrešiše rečju, ili delom, ili mišlju.
u mesta svežine, u mesta odmora,
odakle odbeže svaka muka, žalost i uzdisanje,
gde gledanje lica tvoga
veseli sve od veka svete tvoje.
i naslađivanje u tvom beskonačnom
i blaženom životu.
i pokoj usnulih slugu tvojih,
Hriste, Bože naš,
i tebi slavu uznosimo
sa bespočetnim tvojim Ocem
i presvetim, i blagim,
i životvornim tvojim Duhom,
sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
DANAS SU LETNJE ZADUŠNICE: Molitveno sećanje na preminule
MISLI ZA SVAKI DAN U GODINI: Snaga zajedništva živih i upokojenih je u molitvenom sećanju
EPISKOP ILARION BOGOSLUŽIO NA DUHOVSKE ZADUŠNICE U HRAMU SVETOG SAVE: Zajedništvo živih i upokojenih, u molitvi
Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
One koji su daleko od grobova svojih najdražih, Srpska pravoslavna crkva upućuje da posete najbliži hram, prisustvuju liturgiji, zapale sveće i pomole se kako bi osetili duhovnu bliskost i poštovanje prema onima koji više nisu sa nama.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Savu Osvećenog po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Sevastijana. Katolici se nalaze u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju peti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Između mnogih drugih čudotvornih i dobrih dela, prvi je uredio čin bogosluženja po manastirima, poznat pod imenom čina Jerusalimske crkve.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu Varvaru po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog proroka Danila. Katolici se nalaze u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju četvrti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U srpskom narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Prizori sa krstovima, kandilima i šapatom o „dozvoli odozgo“ kod dela ljudi bude poverenje, ali prorojerej Vladimir Dolgih precizno objašnjava zašto takva praksa nema nikakvo uporište u učenju pravoslavne crkve.
Od Njegoševog amaneta do borbe protiv rušitelja kapele – kako hram, poezija i duhovna snaga čuvaju identitet i veru naroda.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.