ZAŠTO SE TOKOM POSTA IZBACUJE MRSNA HRANA: Sveti Teofan kaže da razlog nije taj što je ona "nečista", već upravo ovaj
U pravoslavnoj tradiciji, post je vekovima čuvan kao dragoceno sredstvo očišćenja.
Čuvajući veru od sujeverja i osnažujući duhovnu povezanost kroz običaje, važno je oslanjati se na Hrista i crkvena pravila, poput onih vezanih za proslavu Svetog velikomučenika Prokopija, koji vernicima pomažu da duhovno napreduju i osnaže svoju zajednicu.
U duhovnom životu pravoslavnih vernika, verski praznici zauzimaju posebno mesto, pružajući priliku za produbljivanje vere i povezivanje sa svetiteljima. Međutim, mnogi narodni običaji koji prate ove praznike često zalaze u sujeverje, što može odvlačiti vernike od suštine vere. Stoga je važno podsetiti se na značaj čvrstog oslanjanja na Hrista i ono što Crkva odobrava i preporučuje, umesto da se podleže sujevernim praksama.
Jedan od značajnih svetitelja kome se vernici obraćaju za pomoć i zaštitu jeste Sveti velikomučenik Prokopije. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svetog Prokopija poštuju kao jednog od velikih svetitelja i mučenika vere, a njegovo ime se često spominje u molitvama i liturgijama. Proslava praznika Svetog velikomučenika Prokopija prati nekoliko običaja i obreda koje Crkva odobrava i preporučuje:
Liturgije i molebani: Na dan Svetog Prokopija, u crkvama širom Srbije služe se svečane liturgije i molebani. Vernici se okupljaju kako bi prisustvovali bogosluženjima, moleći se svetitelju za zdravlje, zaštitu i blagoslov. Ova bogosluženja pružaju priliku za duhovno osnaživanje i povezivanje sa svetiteljem.
Litije: U nekim mestima organizuju se litije u čast Svetog Prokopija, gde se nose njegove ikone i pevaju duhovne pesme. Ove krstonosne povorke simbolizuju hodočašće i zajedništvo vernika, pružajući priliku za javno izražavanje vere i poštovanja prema svetitelju. Danas je i slava Prokuplja, grada koji nosi ime po ovom svetitelju, pa sledi završni deo višednevne manifestacije kojom ovaj grad tradicionalno obeležava svoju slavu.
Običaji vezani za venčanja: Sveti Prokopije se spominje i u obredima venčanja, jer je svojim učenjem i primerom vernicima pokazao kako da se pripreme za duhovni brak sa Hristom. Njegovo ime se često pominje zajedno sa imenima cara Konstantina i carice Jelene, što simbolizuje duhovnu vezu i blagoslov braka.
Blagosiljanje polja i letine: U nekim krajevima Srbije, narod veruje da svetog Prokopija treba moliti za zaštitu, te su se razvili običaji paljenja sveća i tamjana u poljima kako bi se blagoslovila letina i zaštitila imanja. Ovi običaji, duboko ukorenjeni u tradiciji, pomažu vernicima da kroz molitvu i zajedništvo osnaže svoju veru i povezanost sa svetiteljem.
Slava: Oni koji slave Svetog velikomučenika Prokopija kao svoju slavu, već su se dostojno pripremili. Vernici koji među svojim prijateljima i rodbinom imaju one koji slave Svetog Prokopija, trebalo bi uz radost da ih posete. Praznici su vreme za okupljanje, slavljenje i duhovno osnaživanje, a Sveti Prokopije pruža primer čvrste vere i posvećenosti Hristu, koji svi vernici treba da slede.
Kroz ove obrede i običaje, vernici mogu pronaći put do dublje vere i iskrenijeg života u Hristu, oslanjajući se na svetitelje kao duhovne vodiče i uzore. U vremenu kada sujeverje može lako da zavede, važno je čvrsto se držati vere i onoga što Crkva odobrava, kako bi duhovno napredovali i osnažili svoju zajednicu.


Od molitvi do litija i narodnih rituala – šta nas Sveti Prokopije uči o pravoj veri i opasnostima sujeverja
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
To što određeni svetitelj, koji se proslavlja određenog dana, nije naša krsna slava ne znači da mi ne proslavljamo tog svetitelja, ističe sveštenik Željko Jovanović.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Umesto da se fokusiramo na trenutke užitka, prava snaga zajedničkog života leži u nečem drugom - svakodnevnom trudu koji gradi istinsku radost.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštava da patrijarh carigradski pokušava da utiče na izbor naslednika upokojenog patrijarha gruzijskog.