OSAM DANA BEZ HLEBA, A PUNA TRPEZA SIMBOLA: Šta se tačno dešava tokom velikog praznika Pasha
Od čišćenja kuće i posta prvorođenih do obredne večere koja pripoveda izlazak iz Egipta - običaji Pashe kriju slojeve značenja koje mnogi ne poznaju.
Vernici SPC, prisustvujući bogosluženjima, mole se da im ovaj veliki svetitelj bude zaštitnik i zagovornik pred Bogom, sećajući se njegovih reči: "Bog je ne u sili, nego u pravdi."
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 12. oktobra sa dubokom pobožnošću obeležavaju praznik posvećen Prenosu moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, svetog kneza i hrabrog vojskovođe, koji je svojim životom i podvizima postao svetionik vere, pravde i snage u Hristu.
Prenos moštiju ovog velikog svetitelja započet je po zapovesti cara Petra Velikog 1724. godine, kada je odlučio da se česne mošti prenesu iz Vladimira u novoizgrađeni Sankt Peterburg, carski grad na reci Nevi, mestu gde je blagočestivi Aleksandar potukao Šveđane u čuvenoj bici 1240. godine.
Mošti su od Vladimira do Novgoroda bile nošene na rukama sveštenstva i monaštva, a potom su, ukrašene na lađi, plovile niz reku Volhovu do Neve, gde ih je na sledećem brodu čekao sam car. Car Petar je lično kormilovao brodom na kojem su bile mošti, dok su njegovi dvorjani veslali, a sveštenstvo je klicalo hvalospeve Bogu i njegovom ugodniku, Svetom Aleksandru.
Na vrata Aleksandro-Nevske lavre, u Petrogradu, mošti su stigle 12. septembra, gde su dočekane s molitvom, svećama i ljubavlju arhijereja Ruske pravoslavne crkve, a zatim unete u hram gde i danas počivaju.
Ovaj sveti knez, sin kneza Jaroslava, od malih nogu srcem okrenut k Bogu, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Rusije, ali i čitave pravoslavne crkve. Njegova pobeda na reci Nevi, uz Hristovu pomoć, nadmoćnim Šveđanima, donela mu je nadimak Nevski, a njegova vera, hrabrost i pravda učinili su ga ljubljenim knezom pravoslavnog naroda.
Zbog toga su ga slavni srpski ratnici, naročito pleme Vasojevića, prizivali u molitvama, verujući da ih sveti knez čudesno pomaže u njihovim borbama za slobodu protiv turskih zavojevača.
Aleksandar Nevski nije bio samo vojvoda, nego i veliki branitelj pravoslavlja. U Zlatnoj Ordi, pred idolima, nije se poklonio, čvrsto ispovedajući veru u Hrista, govoreći da se klanja jedino Bogu, Tvorcu neba i zemlje. Njegova nepokolebljiva vera i smirenje pred Bogom učinili su ga miljenikom i kod tatarskog kana Batu-hana, koji ga je zbog njegovih vrlina duboko poštovao.
U Srbiji, njegovo ime je večno urezano u hramovima i srcima vernika. Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, čiji visoki zvonici prkose vremenu i prolaznosti, služi kao stalni podsetnik na svetost, pobožnost i čudotvorne moći ovog svetog kneza.
Sveti Aleksandar Nevski pokazao je svojim životom da prava sila ne počiva u vojsci, već u nebeskoj pravdi Božijoj. Njegove mošti, koje danas počivaju u Aleksandro-Nevskoj lavri, simbol su trijumfa pravoslavne vere i ljubavi prema Bogu.
Danas, u vremenu iskušenja i duhovne borbe, sećanje na svetog kneza Aleksandra Nevskog postaje svetlost na našem putu ka Bogu, učvršćujući nas u veri, hrabrosti i nepokolebljivom smirenju pred voljom Svevišnjeg.

Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetе mučenike Hrisanta i Dariju po starom i Svetu Mariju Egipćanku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Huga iz Grenobla, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Sve što treba da znate o pashalnom sederu, simboličnoj hrani i starim tradicijama.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Mekane kore, bogat fil od oraha i čokolade i delikatan fondan sa malinom koji dokazuje da post može biti savršenog ukusa.