OVDE JE ROĐEN HRIST: Patrijarh Porfirije obišao sveto mesto gde je Bogorodica na svet donela Isusa
Veličanstvena crkva Rođenja Hristovog u Vitlejemu je jedan od najstarijih hramova u svetu u kojoj se služi sveta liturgija.
Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
U Sankt Peterburgu, gradu čiji su temelji duboko ukorenjeni u pravoslavnoj veri, ove godine je obeležena veličanstvena 300. godišnjica prenosa moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, nebeskog pokrovitelja grada i zaštitnika severozapadnog dela Rusije. Ovaj značajan jubilej okupio je hiljade vernika, hodočasnika i predstavnika crkve na svečanoj litiji koja je prošla duž slavnog Nevskog prospekta, od Kazanske saborne crkve do Aleksandro-Nevske lavre.
Litija, ključni događaj proslave ovog jubileja, imala je veličanstveni prizor. Na čelu povorke našli su se sveštenici Sankt-Peterburške mitropolije, predstavnici pravoslavnih parohija grada i Leningradske oblasti, učenici bogoslovskih škola, članovi pravoslavnih bratstava, kao i brojni vernici i gosti iz drugih delova Rusije. Svi su ujedinjeni u duhu vere i poštovanja prema svetitelju koji simbolizuje ne samo duhovnu, već i istorijsku veličinu ruskog naroda.
Pre nego što je svečana litija započela, u Aleksandro-Nevskoj crkvi održana je božanstvena liturgija, koju je služio Njegova svetost, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril. Ovaj trenutak molitve i duhovnog uzdizanja bio je priprema za sve ono što je usledilo.
Jedan od najupečatljivijih momenata pre litije bio je prolazak kolone od 100 motociklista Nevskim prospektom, koji su nosili zastave sa simbolima jubileja, dok su slavili trovekovni put moštiju Svetog Aleksandra Nevskog. Nešto kasnije, pred Aleksandro-Nevskom lavrom, učesnici su mogli da prisustvuju svečanom prolasku grupe od 14 konjanika, obučenih u istorijske kostime i oklop, koji su oživeli pratnju kneza Aleksandra Nevskog i simbolično predstavili njegovu ratničku družinu.
Poseban trenutak proslave bio je i dolazak vodene litije duž Sinopske obale. Mošti Svetog kneza, koje su 1723. godine bile smeštene u tvrđavi Orešek, prenesene su tada svečano brodom preko reke Neve do Blagoveštenske crkve u Aleksandro-Nevskom manastiru. Ova simbolična litija na vodi bila je omaž tom veličanstvenom događaju. Na obali su bile postavljene rekonstrukcije brodova iz doba cara Petra Velikog, na čelu sa brodom „Poltava“ i čuvenim čamcem Petra I, dok su moderni jedrenjaci upotpunili ovaj slikovit i veličanstveni prizor.
Pred sam podne, litija sa moštima Svetog Aleksandra Nevskog krenula je iz lavre ka Aleksandrovom trgu, gde je patrijarh Kiril služio završnu molitvu, podsećajući sve okupljene na duhovni značaj ovog dana.
Ova proslava nas vraća tri veka unazad, kada je 12. septembra 1724. godine car Petar Veliki lično preneo mošti svetog kneza iz Vladimira u novoosnovani manastir u Sankt Peterburgu. Tada je grad na Nevi dobio svog nebeskog pokrovitelja, a ovaj datum postao je poseban dan za sve stanovnike ovog duhovnog i kulturnog centra Rusije.
Litija je bila ne samo manifestacija duhovnosti, već i svedočanstvo o neprekinutoj vezi između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u čijem srcu pulsira vera u Gospoda i duboko poštovanje prema svetiteljima koji štite i nadahnjuju ruski narod.
Vernici SPC, prisustvujući bogosluženjima, mole se da im ovaj veliki svetitelj bude zaštitnik i zagovornik pred Bogom, sećajući se njegovih reči: "Bog je ne u sili, nego u pravdi."
U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
Ovaj slavni manastir, posećivan i od Svetog Save Srpskog i obdaren od nekoliko vladara srpskih, i danas postoji.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Hrisant, prinuđen da se oženi, savetovao je Dariju da i ona primi veru Hristovu i da žive kao brat i sestra, premda prividno u braku.
Od mnogih spisa ovog svetog oca sačuvana je njegova katihetika, koje potvrđuje veru i praksu pravoslavlja do dana današnjega.
U donjoj zoni Dohije nalazi se vešernica za pranje posteljine monaha i gostiju, kao i ostava za potrebe ambulante (smeštaj medicinske opreme i lekova).
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Vodu su brzinski vadili iz tog kanala, koji se nalazio oko crkve, kako ne bi ušla u svetinju.