Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
U Sankt Peterburgu, gradu čiji su temelji duboko ukorenjeni u pravoslavnoj veri, ove godine je obeležena veličanstvena 300. godišnjica prenosa moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, nebeskog pokrovitelja grada i zaštitnika severozapadnog dela Rusije. Ovaj značajan jubilej okupio je hiljade vernika, hodočasnika i predstavnika crkve na svečanoj litiji koja je prošla duž slavnog Nevskog prospekta, od Kazanske saborne crkve do Aleksandro-Nevske lavre.
Litija, ključni događaj proslave ovog jubileja, imala je veličanstveni prizor. Na čelu povorke našli su se sveštenici Sankt-Peterburške mitropolije, predstavnici pravoslavnih parohija grada i Leningradske oblasti, učenici bogoslovskih škola, članovi pravoslavnih bratstava, kao i brojni vernici i gosti iz drugih delova Rusije. Svi su ujedinjeni u duhu vere i poštovanja prema svetitelju koji simbolizuje ne samo duhovnu, već i istorijsku veličinu ruskog naroda.
Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia
Patrijarh Kiril sa arhijerejima Ruske pravoslavne crkve
Pre nego što je svečana litija započela, u Aleksandro-Nevskoj crkvi održana je božanstvena liturgija, koju je služio Njegova svetost, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril. Ovaj trenutak molitve i duhovnog uzdizanja bio je priprema za sve ono što je usledilo.
Jedan od najupečatljivijih momenata pre litije bio je prolazak kolone od 100 motociklista Nevskim prospektom, koji su nosili zastave sa simbolima jubileja, dok su slavili trovekovni put moštiju Svetog Aleksandra Nevskog. Nešto kasnije, pred Aleksandro-Nevskom lavrom, učesnici su mogli da prisustvuju svečanom prolasku grupe od 14 konjanika, obučenih u istorijske kostime i oklop, koji su oživeli pratnju kneza Aleksandra Nevskog i simbolično predstavili njegovu ratničku družinu.
Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia
Veličanstvena litija u čast Svetog kneza Aleksandra Nevskog
Poseban trenutak proslave bio je i dolazak vodene litije duž Sinopske obale. Mošti Svetog kneza, koje su 1723. godine bile smeštene u tvrđavi Orešek, prenesene su tada svečano brodom preko reke Neve do Blagoveštenske crkve u Aleksandro-Nevskom manastiru. Ova simbolična litija na vodi bila je omaž tom veličanstvenom događaju. Na obali su bile postavljene rekonstrukcije brodova iz doba cara Petra Velikog, na čelu sa brodom „Poltava“ i čuvenim čamcem Petra I, dok su moderni jedrenjaci upotpunili ovaj slikovit i veličanstveni prizor.
Pred sam podne, litija sa moštima Svetog Aleksandra Nevskog krenula je iz lavre ka Aleksandrovom trgu, gde je patrijarh Kiril služio završnu molitvu, podsećajući sve okupljene na duhovni značaj ovog dana.
Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia
Litijski pronos ikone Svetog kneza Aleksandra Nevskog ulicama Sankt Peterburga
Ova proslava nas vraća tri veka unazad, kada je 12. septembra 1724. godine car Petar Veliki lično preneo mošti svetog kneza iz Vladimira u novoosnovani manastir u Sankt Peterburgu. Tada je grad na Nevi dobio svog nebeskog pokrovitelja, a ovaj datum postao je poseban dan za sve stanovnike ovog duhovnog i kulturnog centra Rusije.
Litija je bila ne samo manifestacija duhovnosti, već i svedočanstvo o neprekinutoj vezi između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u čijem srcu pulsira vera u Gospoda i duboko poštovanje prema svetiteljima koji štite i nadahnjuju ruski narod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Vernici SPC, prisustvujući bogosluženjima, mole se da im ovaj veliki svetitelj bude zaštitnik i zagovornik pred Bogom, sećajući se njegovih reči: "Bog je ne u sili, nego u pravdi."
U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.