Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi su prešli u hrišćanstvo: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
U Sankt Peterburgu, gradu čiji su temelji duboko ukorenjeni u pravoslavnoj veri, ove godine je obeležena veličanstvena 300. godišnjica prenosa moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, nebeskog pokrovitelja grada i zaštitnika severozapadnog dela Rusije. Ovaj značajan jubilej okupio je hiljade vernika, hodočasnika i predstavnika crkve na svečanoj litiji koja je prošla duž slavnog Nevskog prospekta, od Kazanske saborne crkve do Aleksandro-Nevske lavre.
Litija, ključni događaj proslave ovog jubileja, imala je veličanstveni prizor. Na čelu povorke našli su se sveštenici Sankt-Peterburške mitropolije, predstavnici pravoslavnih parohija grada i Leningradske oblasti, učenici bogoslovskih škola, članovi pravoslavnih bratstava, kao i brojni vernici i gosti iz drugih delova Rusije. Svi su ujedinjeni u duhu vere i poštovanja prema svetitelju koji simbolizuje ne samo duhovnu, već i istorijsku veličinu ruskog naroda.
Pre nego što je svečana litija započela, u Aleksandro-Nevskoj crkvi održana je božanstvena liturgija, koju je služio Njegova svetost, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril. Ovaj trenutak molitve i duhovnog uzdizanja bio je priprema za sve ono što je usledilo.
Jedan od najupečatljivijih momenata pre litije bio je prolazak kolone od 100 motociklista Nevskim prospektom, koji su nosili zastave sa simbolima jubileja, dok su slavili trovekovni put moštiju Svetog Aleksandra Nevskog. Nešto kasnije, pred Aleksandro-Nevskom lavrom, učesnici su mogli da prisustvuju svečanom prolasku grupe od 14 konjanika, obučenih u istorijske kostime i oklop, koji su oživeli pratnju kneza Aleksandra Nevskog i simbolično predstavili njegovu ratničku družinu.
Poseban trenutak proslave bio je i dolazak vodene litije duž Sinopske obale. Mošti Svetog kneza, koje su 1723. godine bile smeštene u tvrđavi Orešek, prenesene su tada svečano brodom preko reke Neve do Blagoveštenske crkve u Aleksandro-Nevskom manastiru. Ova simbolična litija na vodi bila je omaž tom veličanstvenom događaju. Na obali su bile postavljene rekonstrukcije brodova iz doba cara Petra Velikog, na čelu sa brodom „Poltava“ i čuvenim čamcem Petra I, dok su moderni jedrenjaci upotpunili ovaj slikovit i veličanstveni prizor.
Pred sam podne, litija sa moštima Svetog Aleksandra Nevskog krenula je iz lavre ka Aleksandrovom trgu, gde je patrijarh Kiril služio završnu molitvu, podsećajući sve okupljene na duhovni značaj ovog dana.
Ova proslava nas vraća tri veka unazad, kada je 12. septembra 1724. godine car Petar Veliki lično preneo mošti svetog kneza iz Vladimira u novoosnovani manastir u Sankt Peterburgu. Tada je grad na Nevi dobio svog nebeskog pokrovitelja, a ovaj datum postao je poseban dan za sve stanovnike ovog duhovnog i kulturnog centra Rusije.
Litija je bila ne samo manifestacija duhovnosti, već i svedočanstvo o neprekinutoj vezi između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u čijem srcu pulsira vera u Gospoda i duboko poštovanje prema svetiteljima koji štite i nadahnjuju ruski narod.
Budi deo Religija.rs zajednice. Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu. Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline. Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane. Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta. Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću. Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.


Ovo su tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju: Sveti vladika Nikolaj o najvećim životnim vrednostima i onome što čovek nikad ne sme da izgubi!
Nismo ni svesni koliko smo grešni: Kompletan spisak grehova koje bi trebalo ispovediti, a ljudi ih smatraju nebitnim
Gledajući čudesa tokom njihovog stradanja, mnogi su prešli u hrišćanstvo: Danas su Sveti mučenici Akindin, Pigasije i drugi s njima
Dobro vodite računa šta govorite svojoj deci: Starac Pajsije o rečima koji mogu vaše potomke doživotno da liše sreće
Oni su zaštitnici bolesnih i svih koji prolaze kroz teške muke: Pomolite se Svetim Vračima Kozmi i Damjanu i sigurno će biti lakše
Slavski kolač možete preseći i u kući, bez prisustva sveštenika: Evo kako se to radi
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
Patrijarh Kiril služio je Svetu liturgiju u Hramu Hrista Spasitelja, dok su učesnici nosili krstove, ikone i svete mošti.
U Hramu Svetog velikomučenika Georgija priređen je svečani doček ikone, dok se završava izgradnja kapele posvećene svetiteljki čiji životni podvig vere, molitve i ljubavi vekovima nadahnjuje vernike širom sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.