Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
U Sankt Peterburgu, gradu čiji su temelji duboko ukorenjeni u pravoslavnoj veri, ove godine je obeležena veličanstvena 300. godišnjica prenosa moštiju Svetog Aleksandra Nevskog, nebeskog pokrovitelja grada i zaštitnika severozapadnog dela Rusije. Ovaj značajan jubilej okupio je hiljade vernika, hodočasnika i predstavnika crkve na svečanoj litiji koja je prošla duž slavnog Nevskog prospekta, od Kazanske saborne crkve do Aleksandro-Nevske lavre.
Litija, ključni događaj proslave ovog jubileja, imala je veličanstveni prizor. Na čelu povorke našli su se sveštenici Sankt-Peterburške mitropolije, predstavnici pravoslavnih parohija grada i Leningradske oblasti, učenici bogoslovskih škola, članovi pravoslavnih bratstava, kao i brojni vernici i gosti iz drugih delova Rusije. Svi su ujedinjeni u duhu vere i poštovanja prema svetitelju koji simbolizuje ne samo duhovnu, već i istorijsku veličinu ruskog naroda.
Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia
Patrijarh Kiril sa arhijerejima Ruske pravoslavne crkve
Pre nego što je svečana litija započela, u Aleksandro-Nevskoj crkvi održana je božanstvena liturgija, koju je služio Njegova svetost, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril. Ovaj trenutak molitve i duhovnog uzdizanja bio je priprema za sve ono što je usledilo.
Jedan od najupečatljivijih momenata pre litije bio je prolazak kolone od 100 motociklista Nevskim prospektom, koji su nosili zastave sa simbolima jubileja, dok su slavili trovekovni put moštiju Svetog Aleksandra Nevskog. Nešto kasnije, pred Aleksandro-Nevskom lavrom, učesnici su mogli da prisustvuju svečanom prolasku grupe od 14 konjanika, obučenih u istorijske kostime i oklop, koji su oživeli pratnju kneza Aleksandra Nevskog i simbolično predstavili njegovu ratničku družinu.
Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia
Veličanstvena litija u čast Svetog kneza Aleksandra Nevskog
Poseban trenutak proslave bio je i dolazak vodene litije duž Sinopske obale. Mošti Svetog kneza, koje su 1723. godine bile smeštene u tvrđavi Orešek, prenesene su tada svečano brodom preko reke Neve do Blagoveštenske crkve u Aleksandro-Nevskom manastiru. Ova simbolična litija na vodi bila je omaž tom veličanstvenom događaju. Na obali su bile postavljene rekonstrukcije brodova iz doba cara Petra Velikog, na čelu sa brodom „Poltava“ i čuvenim čamcem Petra I, dok su moderni jedrenjaci upotpunili ovaj slikovit i veličanstveni prizor.
Pred sam podne, litija sa moštima Svetog Aleksandra Nevskog krenula je iz lavre ka Aleksandrovom trgu, gde je patrijarh Kiril služio završnu molitvu, podsećajući sve okupljene na duhovni značaj ovog dana.
Olga MALTSEVA / AFP / Profimedia
Litijski pronos ikone Svetog kneza Aleksandra Nevskog ulicama Sankt Peterburga
Ova proslava nas vraća tri veka unazad, kada je 12. septembra 1724. godine car Petar Veliki lično preneo mošti svetog kneza iz Vladimira u novoosnovani manastir u Sankt Peterburgu. Tada je grad na Nevi dobio svog nebeskog pokrovitelja, a ovaj datum postao je poseban dan za sve stanovnike ovog duhovnog i kulturnog centra Rusije.
Litija je bila ne samo manifestacija duhovnosti, već i svedočanstvo o neprekinutoj vezi između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u čijem srcu pulsira vera u Gospoda i duboko poštovanje prema svetiteljima koji štite i nadahnjuju ruski narod.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Vernici SPC, prisustvujući bogosluženjima, mole se da im ovaj veliki svetitelj bude zaštitnik i zagovornik pred Bogom, sećajući se njegovih reči: "Bog je ne u sili, nego u pravdi."
U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.