U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
U prohladnim zracima severnog svetla, gde hladnoća ne umanjuje toplinu vere, Lavra Aleksandra Nevskog u Sankt Peterburgu postala je mesto susreta dvojice moćnih ljudi – predsednika Rusije Vladimira Putina i patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila. Povod njihovog dolaska bila je tristota godišnjica prenosa moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog, zaštitnika i „čuvara ruske državnosti“, kako ga je s ljubavlju nazvao ruski lider.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Predsednik Rusije dobio je na dar ikonu Svetok kneza Aleksandra Nevskog
U tišini Blagoveštenske crkve, pod svodovima bogato ukrašenim freskama i ikonama, predsednik Putin se poklonio moštima svetog kneza, prisetivši se velikih trenutaka ruske istorije. Patrijarh Kiril, u duhu bratstva crkve i države, darovao je predsedniku ikonu Aleksandra Nevskog, simbol neprekinutog duhovnog nasleđa koje spaja vekove prošlosti sa izazovima sadašnjice.
Lavra Aleksandra Nevskog, najstariji i najveći manastir u Sankt Peterburgu, osnovan je po volji Petra Velikog, koji je 1710. izabrao mesto za ovu svetinju, želeći da time učvrsti temelje novog glavnog grada Rusije. Među svetim zidovima manastira ne počivaju samo ruski velikani. Grob Savatija Vladislavića, poznatog kao Sava Vladislavić, stoji kao podsećanje na srpske korene utkane u rusku istoriju. Vladislavić, jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, bio je verni savetnik i diplomata na dvoru cara Petra Prvog.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Patrijarh Kiril i Vladimir Putin pored moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog
Njegova mudrost, hrabrost i diplomatska veština oblikovale su mnoge ključne trenutke ne samo za Rusiju, već i za šire pravoslavne narode. Njegova uloga u ruskoj istoriji ne može se meriti samo političkim pregovorima – ona je duhovna i istorijska veza između dva naroda koji dele istu veru, snove i ideale.
U godini koja simbolizuje neprolaznu slavu svetog Aleksandra Nevskog, ova poseta ima poseban značaj. Kako je Vladimir Putin istakao, Nevski ostaje „čuvar ruske državnosti“, a njegova lavra – svedok kako neuništivi duh svetaca oblikuje budućnost jedne nacije. U isto vreme, ovaj manastir je i mesto tihe molitve za sve koji su se borili za pravoslavlje, uključujući i Savu Vladislavića, koji je svojim delom utemeljio most između Srbije i Rusije.
Printscreen/Facebook/Srbija
Bista Save Vladisavljevića
Poseta Lavri, osveštana molitvama i sećanjem na slavne ličnosti, bila je ne samo čin poštovanja prema prošlosti, već i podsetnik da vera, čast i duhovna snaga mogu voditi narode kroz vekove.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Odlikovanje koje nosi naziv po velikom svecu, simbol duhovne obnove i očuvanja pravoslavne baštine, naglašava sinergiju između države i Crkve u unapređenju moralnih i duhovnih vrednosti.
Njegova poruka ne govori o vraćanju onih koji su otišli, već o tome kako da sačuvate mir, prepoznate ljude koji su bili uz vas kada je bilo najteže i ne rasipate srce na prazna obećanja.
Grkinja Teano, koja živi u Nemačkoj, ispričala je kako je njena porodica prošla kroz najteže trenutke nakon rođenja ćerke Nektarije, kada su strah i neizvesnost zamenjeni verom, molitvom i nadom u Božju pomoć.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.