U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
U prohladnim zracima severnog svetla, gde hladnoća ne umanjuje toplinu vere, Lavra Aleksandra Nevskog u Sankt Peterburgu postala je mesto susreta dvojice moćnih ljudi – predsednika Rusije Vladimira Putina i patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila. Povod njihovog dolaska bila je tristota godišnjica prenosa moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog, zaštitnika i „čuvara ruske državnosti“, kako ga je s ljubavlju nazvao ruski lider.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Predsednik Rusije dobio je na dar ikonu Svetok kneza Aleksandra Nevskog
U tišini Blagoveštenske crkve, pod svodovima bogato ukrašenim freskama i ikonama, predsednik Putin se poklonio moštima svetog kneza, prisetivši se velikih trenutaka ruske istorije. Patrijarh Kiril, u duhu bratstva crkve i države, darovao je predsedniku ikonu Aleksandra Nevskog, simbol neprekinutog duhovnog nasleđa koje spaja vekove prošlosti sa izazovima sadašnjice.
Lavra Aleksandra Nevskog, najstariji i najveći manastir u Sankt Peterburgu, osnovan je po volji Petra Velikog, koji je 1710. izabrao mesto za ovu svetinju, želeći da time učvrsti temelje novog glavnog grada Rusije. Među svetim zidovima manastira ne počivaju samo ruski velikani. Grob Savatija Vladislavića, poznatog kao Sava Vladislavić, stoji kao podsećanje na srpske korene utkane u rusku istoriju. Vladislavić, jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, bio je verni savetnik i diplomata na dvoru cara Petra Prvog.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Patrijarh Kiril i Vladimir Putin pored moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog
Njegova mudrost, hrabrost i diplomatska veština oblikovale su mnoge ključne trenutke ne samo za Rusiju, već i za šire pravoslavne narode. Njegova uloga u ruskoj istoriji ne može se meriti samo političkim pregovorima – ona je duhovna i istorijska veza između dva naroda koji dele istu veru, snove i ideale.
U godini koja simbolizuje neprolaznu slavu svetog Aleksandra Nevskog, ova poseta ima poseban značaj. Kako je Vladimir Putin istakao, Nevski ostaje „čuvar ruske državnosti“, a njegova lavra – svedok kako neuništivi duh svetaca oblikuje budućnost jedne nacije. U isto vreme, ovaj manastir je i mesto tihe molitve za sve koji su se borili za pravoslavlje, uključujući i Savu Vladislavića, koji je svojim delom utemeljio most između Srbije i Rusije.
Printscreen/Facebook/Srbija
Bista Save Vladisavljevića
Poseta Lavri, osveštana molitvama i sećanjem na slavne ličnosti, bila je ne samo čin poštovanja prema prošlosti, već i podsetnik da vera, čast i duhovna snaga mogu voditi narode kroz vekove.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Odlikovanje koje nosi naziv po velikom svecu, simbol duhovne obnove i očuvanja pravoslavne baštine, naglašava sinergiju između države i Crkve u unapređenju moralnih i duhovnih vrednosti.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.