U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
U prohladnim zracima severnog svetla, gde hladnoća ne umanjuje toplinu vere, Lavra Aleksandra Nevskog u Sankt Peterburgu postala je mesto susreta dvojice moćnih ljudi – predsednika Rusije Vladimira Putina i patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila. Povod njihovog dolaska bila je tristota godišnjica prenosa moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog, zaštitnika i „čuvara ruske državnosti“, kako ga je s ljubavlju nazvao ruski lider.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Predsednik Rusije dobio je na dar ikonu Svetok kneza Aleksandra Nevskog
U tišini Blagoveštenske crkve, pod svodovima bogato ukrašenim freskama i ikonama, predsednik Putin se poklonio moštima svetog kneza, prisetivši se velikih trenutaka ruske istorije. Patrijarh Kiril, u duhu bratstva crkve i države, darovao je predsedniku ikonu Aleksandra Nevskog, simbol neprekinutog duhovnog nasleđa koje spaja vekove prošlosti sa izazovima sadašnjice.
Lavra Aleksandra Nevskog, najstariji i najveći manastir u Sankt Peterburgu, osnovan je po volji Petra Velikog, koji je 1710. izabrao mesto za ovu svetinju, želeći da time učvrsti temelje novog glavnog grada Rusije. Među svetim zidovima manastira ne počivaju samo ruski velikani. Grob Savatija Vladislavića, poznatog kao Sava Vladislavić, stoji kao podsećanje na srpske korene utkane u rusku istoriju. Vladislavić, jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, bio je verni savetnik i diplomata na dvoru cara Petra Prvog.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Patrijarh Kiril i Vladimir Putin pored moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog
Njegova mudrost, hrabrost i diplomatska veština oblikovale su mnoge ključne trenutke ne samo za Rusiju, već i za šire pravoslavne narode. Njegova uloga u ruskoj istoriji ne može se meriti samo političkim pregovorima – ona je duhovna i istorijska veza između dva naroda koji dele istu veru, snove i ideale.
U godini koja simbolizuje neprolaznu slavu svetog Aleksandra Nevskog, ova poseta ima poseban značaj. Kako je Vladimir Putin istakao, Nevski ostaje „čuvar ruske državnosti“, a njegova lavra – svedok kako neuništivi duh svetaca oblikuje budućnost jedne nacije. U isto vreme, ovaj manastir je i mesto tihe molitve za sve koji su se borili za pravoslavlje, uključujući i Savu Vladislavića, koji je svojim delom utemeljio most između Srbije i Rusije.
Printscreen/Facebook/Srbija
Bista Save Vladisavljevića
Poseta Lavri, osveštana molitvama i sećanjem na slavne ličnosti, bila je ne samo čin poštovanja prema prošlosti, već i podsetnik da vera, čast i duhovna snaga mogu voditi narode kroz vekove.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.
Posle molitve u Pridvornom hramu, Savet Arhiepiskopije razmatrao je izveštaje i utvrdio pravce delovanja, uz fokus na misiju, obrazovni rad i humanitarnu pomoć vernom narodu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Odlikovanje koje nosi naziv po velikom svecu, simbol duhovne obnove i očuvanja pravoslavne baštine, naglašava sinergiju između države i Crkve u unapređenju moralnih i duhovnih vrednosti.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.