U najstarijem manastiru Sankt Peterburga, predsednik Rusije i poglavar Ruske pravoslavne crkve obeležili su 300 godina od prenosa moštiju svetog kneza, pored koga počiva i jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, Sava Vladislavić.
U prohladnim zracima severnog svetla, gde hladnoća ne umanjuje toplinu vere, Lavra Aleksandra Nevskog u Sankt Peterburgu postala je mesto susreta dvojice moćnih ljudi – predsednika Rusije Vladimira Putina i patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila. Povod njihovog dolaska bila je tristota godišnjica prenosa moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog, zaštitnika i „čuvara ruske državnosti“, kako ga je s ljubavlju nazvao ruski lider.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Predsednik Rusije dobio je na dar ikonu Svetok kneza Aleksandra Nevskog
U tišini Blagoveštenske crkve, pod svodovima bogato ukrašenim freskama i ikonama, predsednik Putin se poklonio moštima svetog kneza, prisetivši se velikih trenutaka ruske istorije. Patrijarh Kiril, u duhu bratstva crkve i države, darovao je predsedniku ikonu Aleksandra Nevskog, simbol neprekinutog duhovnog nasleđa koje spaja vekove prošlosti sa izazovima sadašnjice.
Lavra Aleksandra Nevskog, najstariji i najveći manastir u Sankt Peterburgu, osnovan je po volji Petra Velikog, koji je 1710. izabrao mesto za ovu svetinju, želeći da time učvrsti temelje novog glavnog grada Rusije. Među svetim zidovima manastira ne počivaju samo ruski velikani. Grob Savatija Vladislavića, poznatog kao Sava Vladislavić, stoji kao podsećanje na srpske korene utkane u rusku istoriju. Vladislavić, jedan od najuticajnijih Srba 18. veka, bio je verni savetnik i diplomata na dvoru cara Petra Prvog.
Alexander KAZAKOV / AFP / Profimedia
Patrijarh Kiril i Vladimir Putin pored moštiju Svetog kneza Aleksandra Nevskog
Njegova mudrost, hrabrost i diplomatska veština oblikovale su mnoge ključne trenutke ne samo za Rusiju, već i za šire pravoslavne narode. Njegova uloga u ruskoj istoriji ne može se meriti samo političkim pregovorima – ona je duhovna i istorijska veza između dva naroda koji dele istu veru, snove i ideale.
U godini koja simbolizuje neprolaznu slavu svetog Aleksandra Nevskog, ova poseta ima poseban značaj. Kako je Vladimir Putin istakao, Nevski ostaje „čuvar ruske državnosti“, a njegova lavra – svedok kako neuništivi duh svetaca oblikuje budućnost jedne nacije. U isto vreme, ovaj manastir je i mesto tihe molitve za sve koji su se borili za pravoslavlje, uključujući i Savu Vladislavića, koji je svojim delom utemeljio most između Srbije i Rusije.
Printscreen/Facebook/Srbija
Bista Save Vladisavljevića
Poseta Lavri, osveštana molitvama i sećanjem na slavne ličnosti, bila je ne samo čin poštovanja prema prošlosti, već i podsetnik da vera, čast i duhovna snaga mogu voditi narode kroz vekove.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Prema predanju, ova svetinja nalazila se u Feodorovskom manastiru grada Gorodca u Nižegorodskoj oblasti, kada ga je 1238. godine spalila vojska Batu-kana, a zatim se „javila“ drugi put, ovoga puta stanovnicima Kostrome.
Krsni hod desetina hiljada vernika, sveštenstva i monaštva, konjanici u istorijskim oklopima i simboličan prolazak brodova oživljaveli su trovekovni put moštiju nebeskog zaštitnika grada.
Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Odlikovanje koje nosi naziv po velikom svecu, simbol duhovne obnove i očuvanja pravoslavne baštine, naglašava sinergiju između države i Crkve u unapređenju moralnih i duhovnih vrednosti.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.