U vremenu kada se praznična atmosfera često svodi na spoljašnje obeležja, svetogorski starac Pajsije često nas je podsečao na unutrašnju pripremu, pozivajući nas da Božić doživimo kao duhovno čudo koje nas spaja sa Bogom.
Božić je jedan od najuzvišenijih trenutaka hrišćanske vere, jer označava Rođenje Bogočoveka Hrista. Prema učenju Svetog starca Pajsija, ovaj praznik treba da bude duboko duhovni doživljaj koji nas poziva na unutrašnju pripremu, kako bismo u potpunosti razumeli i doživeli tajnu Božanskog Rođenja.
Starčevo tumačenje ovog velikog događaja naglašava da nije dovoljno samo spoljašnje učešće u bogosluženjima i običajima. Potrebno je da se otvorimo duhovnom raspoloženju i da s verom i pobožnošću proslavimo ovaj sveti dan, kako bismo osvetlili naš duhovni put.
Pristup Svetog starca Pajsija u doživljavanju ovog velikog praznika je duboko duhovan i ističe važnost unutrašnje pripreme za potpuno razumevanje ovog božanskog događaja.
Sveti Pajsije objašnjava da, da bismo živeli tajnu Rođenja Hristovog, naš um mora biti usmeren na božanske poruke i događaje vezane za ovaj veliki dan. Nije dovoljno samo spoljašnje učešće u prazničnim bogosluženjima i običajima. Potrebno je da učestvujemo unutrašnje, sa duhovnim raspoloženjem, kako bismo istinski i suštinski proslavili ovaj praznik.
Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
Starac Pajsije
Važnost duhovne pripreme
Prema Svetom starcu Pajsiji, hrišćani bi trebalo da praznike doživljavaju sa duhovnom budnošću, a ne samo kao društvene ili svetovne manifestacije. Posebno naglašava da živeti svete dane znači usredsrediti se na događaje svakog praznika, ostavljajući po strani praktične pripreme koje često odvlače pažnju. Proučavanje događaja Rođenja, kako su opisani u troparima i Svetom pismu, ispunjava dušu pobožnošću i uzbuđenjem.
„Kada je um usmeren na božanske poruke, čovek živi događaje, i tako se ne narušava njihova suština”, kaže starac.
Drugim rečima, unutrašnja veza sa značenjem Rođenja Hristovog uzdiže duhovni život i približava nas Bogu.
Radost i bol Bogorodice
Jedna od tajni Rođenja Hristovog, kako ističe Sveti starac Pajsije, jeste iskustvo Bogorodice, koja je istovremeno proživljavala radost i tugu. Tropar koji govori o ovom dvostrukom stanju Bogorodice, „radujući se i plačući,“ izražava bogoslovsku istinu da je Majka Božija osećala strahopoštovanje pred veličanstvom Sina svoga, ali i ljudsku potresenost zbog dela koje će On preuzeti.
Živo iskustvo tajne
Za Svetog starca Pajsija, tajna Rođenja nije samo istorijski događaj, već živo iskustvo koje svaki hrišćanin može doživeti. On posebno naglašava da čovek treba da usmeri um na reči koje se pevaju: „Veliko i čudesno čudo danas se dogodilo.“ Kroz umno produbljivanje, vernik može doživeti „čudesno“ i razumeti beskrajnu ljubav Božiju koja je donela spasenje svetu.
Starčeva molitva za sve hrišćane je da njihova srca postanu „Svete jasle,“ sposobne da prime Bogomladenca. Ova slika, osim svoje simboličke dimenzije, izražava dublju želju čoveka da se sjedini sa Bogom.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Pajsije
Poruka Svetog Pajsija za Božić
Učiteljstvo Svetog starca Pajsija o doživljavanju Božića poziva nas da preispitamo način na koji pristupamo praznicima. Umesto da se fokusiramo na spoljašnje pripreme, on nas poziva da se okrenemo unutrašnjem svetu i duhovno proživimo događaje.
Kroz umnu molitvu, proučavanje Svetog pisma i pobožnost u bogosluženjima, možemo doživeti tajnu Rođenja Hristovog sa autentičnošću. Poruka Svetog starca Pajsija je i danas aktuelna i podseća nas da se prava suština Božića nalazi u našoj vezi sa Bogom i u mogućnosti da postanemo učesnici Božanske blagodati.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije proveo je Božić u svetinji kraj Negotina, prisustvujući jutrenju i liturgiji, a potom razgovarao s monasima o duhovnim vrednostima i značaju zajedništva.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog proroka Avdiju po starom kalendaru, Svetog proroka Avakuma po novom, katolici nemaju svečani praznik, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.