U vremenu kada se praznična atmosfera često svodi na spoljašnje obeležja, svetogorski starac Pajsije često nas je podsečao na unutrašnju pripremu, pozivajući nas da Božić doživimo kao duhovno čudo koje nas spaja sa Bogom.
Božić je jedan od najuzvišenijih trenutaka hrišćanske vere, jer označava Rođenje Bogočoveka Hrista. Prema učenju Svetog starca Pajsija, ovaj praznik treba da bude duboko duhovni doživljaj koji nas poziva na unutrašnju pripremu, kako bismo u potpunosti razumeli i doživeli tajnu Božanskog Rođenja.
Starčevo tumačenje ovog velikog događaja naglašava da nije dovoljno samo spoljašnje učešće u bogosluženjima i običajima. Potrebno je da se otvorimo duhovnom raspoloženju i da s verom i pobožnošću proslavimo ovaj sveti dan, kako bismo osvetlili naš duhovni put.
Pristup Svetog starca Pajsija u doživljavanju ovog velikog praznika je duboko duhovan i ističe važnost unutrašnje pripreme za potpuno razumevanje ovog božanskog događaja.
Sveti Pajsije objašnjava da, da bismo živeli tajnu Rođenja Hristovog, naš um mora biti usmeren na božanske poruke i događaje vezane za ovaj veliki dan. Nije dovoljno samo spoljašnje učešće u prazničnim bogosluženjima i običajima. Potrebno je da učestvujemo unutrašnje, sa duhovnim raspoloženjem, kako bismo istinski i suštinski proslavili ovaj praznik.
Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
Starac Pajsije
Važnost duhovne pripreme
Prema Svetom starcu Pajsiji, hrišćani bi trebalo da praznike doživljavaju sa duhovnom budnošću, a ne samo kao društvene ili svetovne manifestacije. Posebno naglašava da živeti svete dane znači usredsrediti se na događaje svakog praznika, ostavljajući po strani praktične pripreme koje često odvlače pažnju. Proučavanje događaja Rođenja, kako su opisani u troparima i Svetom pismu, ispunjava dušu pobožnošću i uzbuđenjem.
„Kada je um usmeren na božanske poruke, čovek živi događaje, i tako se ne narušava njihova suština”, kaže starac.
Drugim rečima, unutrašnja veza sa značenjem Rođenja Hristovog uzdiže duhovni život i približava nas Bogu.
Radost i bol Bogorodice
Jedna od tajni Rođenja Hristovog, kako ističe Sveti starac Pajsije, jeste iskustvo Bogorodice, koja je istovremeno proživljavala radost i tugu. Tropar koji govori o ovom dvostrukom stanju Bogorodice, „radujući se i plačući,“ izražava bogoslovsku istinu da je Majka Božija osećala strahopoštovanje pred veličanstvom Sina svoga, ali i ljudsku potresenost zbog dela koje će On preuzeti.
Živo iskustvo tajne
Za Svetog starca Pajsija, tajna Rođenja nije samo istorijski događaj, već živo iskustvo koje svaki hrišćanin može doživeti. On posebno naglašava da čovek treba da usmeri um na reči koje se pevaju: „Veliko i čudesno čudo danas se dogodilo.“ Kroz umno produbljivanje, vernik može doživeti „čudesno“ i razumeti beskrajnu ljubav Božiju koja je donela spasenje svetu.
Starčeva molitva za sve hrišćane je da njihova srca postanu „Svete jasle,“ sposobne da prime Bogomladenca. Ova slika, osim svoje simboličke dimenzije, izražava dublju želju čoveka da se sjedini sa Bogom.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Pajsije
Poruka Svetog Pajsija za Božić
Učiteljstvo Svetog starca Pajsija o doživljavanju Božića poziva nas da preispitamo način na koji pristupamo praznicima. Umesto da se fokusiramo na spoljašnje pripreme, on nas poziva da se okrenemo unutrašnjem svetu i duhovno proživimo događaje.
Kroz umnu molitvu, proučavanje Svetog pisma i pobožnost u bogosluženjima, možemo doživeti tajnu Rođenja Hristovog sa autentičnošću. Poruka Svetog starca Pajsija je i danas aktuelna i podseća nas da se prava suština Božića nalazi u našoj vezi sa Bogom i u mogućnosti da postanemo učesnici Božanske blagodati.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Ako je Bog postao čovek i ako je materija u Hristu postala sredstvo spasenja, onda poštovanje sveštenih predmeta nije povratak paganskoj magiji, već svedočanstvo vere u osvećenje tvari, kaže otac Aleksandar.
U besedi o deci Božjoj Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na unutrašnje svedočanstvo koje, po hrišćanskom učenju, dolazi od Duha Svetoga i otkriva čoveku njegov identitet i pripadnost.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije proveo je Božić u svetinji kraj Negotina, prisustvujući jutrenju i liturgiji, a potom razgovarao s monasima o duhovnim vrednostima i značaju zajedništva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu i po starom i Svetog Lukilijana i sa njim postradale po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Karla Lvangenskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.