U vremenu kada se praznična atmosfera često svodi na spoljašnje obeležja, svetogorski starac Pajsije često nas je podsečao na unutrašnju pripremu, pozivajući nas da Božić doživimo kao duhovno čudo koje nas spaja sa Bogom.
Božić je jedan od najuzvišenijih trenutaka hrišćanske vere, jer označava Rođenje Bogočoveka Hrista. Prema učenju Svetog starca Pajsija, ovaj praznik treba da bude duboko duhovni doživljaj koji nas poziva na unutrašnju pripremu, kako bismo u potpunosti razumeli i doživeli tajnu Božanskog Rođenja.
Starčevo tumačenje ovog velikog događaja naglašava da nije dovoljno samo spoljašnje učešće u bogosluženjima i običajima. Potrebno je da se otvorimo duhovnom raspoloženju i da s verom i pobožnošću proslavimo ovaj sveti dan, kako bismo osvetlili naš duhovni put.
Pristup Svetog starca Pajsija u doživljavanju ovog velikog praznika je duboko duhovan i ističe važnost unutrašnje pripreme za potpuno razumevanje ovog božanskog događaja.
Sveti Pajsije objašnjava da, da bismo živeli tajnu Rođenja Hristovog, naš um mora biti usmeren na božanske poruke i događaje vezane za ovaj veliki dan. Nije dovoljno samo spoljašnje učešće u prazničnim bogosluženjima i običajima. Potrebno je da učestvujemo unutrašnje, sa duhovnim raspoloženjem, kako bismo istinski i suštinski proslavili ovaj praznik.
Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
Starac Pajsije
Važnost duhovne pripreme
Prema Svetom starcu Pajsiji, hrišćani bi trebalo da praznike doživljavaju sa duhovnom budnošću, a ne samo kao društvene ili svetovne manifestacije. Posebno naglašava da živeti svete dane znači usredsrediti se na događaje svakog praznika, ostavljajući po strani praktične pripreme koje često odvlače pažnju. Proučavanje događaja Rođenja, kako su opisani u troparima i Svetom pismu, ispunjava dušu pobožnošću i uzbuđenjem.
„Kada je um usmeren na božanske poruke, čovek živi događaje, i tako se ne narušava njihova suština”, kaže starac.
Drugim rečima, unutrašnja veza sa značenjem Rođenja Hristovog uzdiže duhovni život i približava nas Bogu.
Radost i bol Bogorodice
Jedna od tajni Rođenja Hristovog, kako ističe Sveti starac Pajsije, jeste iskustvo Bogorodice, koja je istovremeno proživljavala radost i tugu. Tropar koji govori o ovom dvostrukom stanju Bogorodice, „radujući se i plačući,“ izražava bogoslovsku istinu da je Majka Božija osećala strahopoštovanje pred veličanstvom Sina svoga, ali i ljudsku potresenost zbog dela koje će On preuzeti.
Živo iskustvo tajne
Za Svetog starca Pajsija, tajna Rođenja nije samo istorijski događaj, već živo iskustvo koje svaki hrišćanin može doživeti. On posebno naglašava da čovek treba da usmeri um na reči koje se pevaju: „Veliko i čudesno čudo danas se dogodilo.“ Kroz umno produbljivanje, vernik može doživeti „čudesno“ i razumeti beskrajnu ljubav Božiju koja je donela spasenje svetu.
Starčeva molitva za sve hrišćane je da njihova srca postanu „Svete jasle,“ sposobne da prime Bogomladenca. Ova slika, osim svoje simboličke dimenzije, izražava dublju želju čoveka da se sjedini sa Bogom.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Pajsije
Poruka Svetog Pajsija za Božić
Učiteljstvo Svetog starca Pajsija o doživljavanju Božića poziva nas da preispitamo način na koji pristupamo praznicima. Umesto da se fokusiramo na spoljašnje pripreme, on nas poziva da se okrenemo unutrašnjem svetu i duhovno proživimo događaje.
Kroz umnu molitvu, proučavanje Svetog pisma i pobožnost u bogosluženjima, možemo doživeti tajnu Rođenja Hristovog sa autentičnošću. Poruka Svetog starca Pajsija je i danas aktuelna i podseća nas da se prava suština Božića nalazi u našoj vezi sa Bogom i u mogućnosti da postanemo učesnici Božanske blagodati.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
Na praznik Pokrova Presvete Bogorodice, mitropolit dalmatinski je u kninskom hramu besedio o istrajnosti u veri, podsetivši na snagu pravoslavlja i onda kada je vernika malo.
Presveta Bogorodica mi je rekla da će se ispuniti sve što je zapisano u Svetom pismu. Dolazi treći svetski rat, 3/4 čovečanstva će biti uništeno, samo 1/4 ćovečanstva će biti spasena, pričala je Prepodobna Sofija Klisurska.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Jeroteja po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog proroka Osiju. Katolička crkva proslavlja Svetog Ignjatija Antiohijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Longina Stotnika. Katolička crkva spominje Svetu Hedvigu i Svetu Margaretu Mariju Alakok, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Jeroteja po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog proroka Osiju. Katolička crkva proslavlja Svetog Ignjatija Antiohijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Svetogorski starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci nudi drugačiji pogled na bolest i objašnjava kako i najteže iskušenje može postati prilika za duhovni rast.