U vremenu kada se praznična atmosfera često svodi na spoljašnje obeležja, svetogorski starac Pajsije često nas je podsečao na unutrašnju pripremu, pozivajući nas da Božić doživimo kao duhovno čudo koje nas spaja sa Bogom.
Božić je jedan od najuzvišenijih trenutaka hrišćanske vere, jer označava Rođenje Bogočoveka Hrista. Prema učenju Svetog starca Pajsija, ovaj praznik treba da bude duboko duhovni doživljaj koji nas poziva na unutrašnju pripremu, kako bismo u potpunosti razumeli i doživeli tajnu Božanskog Rođenja.
Starčevo tumačenje ovog velikog događaja naglašava da nije dovoljno samo spoljašnje učešće u bogosluženjima i običajima. Potrebno je da se otvorimo duhovnom raspoloženju i da s verom i pobožnošću proslavimo ovaj sveti dan, kako bismo osvetlili naš duhovni put.
Pristup Svetog starca Pajsija u doživljavanju ovog velikog praznika je duboko duhovan i ističe važnost unutrašnje pripreme za potpuno razumevanje ovog božanskog događaja.
Sveti Pajsije objašnjava da, da bismo živeli tajnu Rođenja Hristovog, naš um mora biti usmeren na božanske poruke i događaje vezane za ovaj veliki dan. Nije dovoljno samo spoljašnje učešće u prazničnim bogosluženjima i običajima. Potrebno je da učestvujemo unutrašnje, sa duhovnim raspoloženjem, kako bismo istinski i suštinski proslavili ovaj praznik.
Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
Starac Pajsije
Važnost duhovne pripreme
Prema Svetom starcu Pajsiji, hrišćani bi trebalo da praznike doživljavaju sa duhovnom budnošću, a ne samo kao društvene ili svetovne manifestacije. Posebno naglašava da živeti svete dane znači usredsrediti se na događaje svakog praznika, ostavljajući po strani praktične pripreme koje često odvlače pažnju. Proučavanje događaja Rođenja, kako su opisani u troparima i Svetom pismu, ispunjava dušu pobožnošću i uzbuđenjem.
„Kada je um usmeren na božanske poruke, čovek živi događaje, i tako se ne narušava njihova suština”, kaže starac.
Drugim rečima, unutrašnja veza sa značenjem Rođenja Hristovog uzdiže duhovni život i približava nas Bogu.
Radost i bol Bogorodice
Jedna od tajni Rođenja Hristovog, kako ističe Sveti starac Pajsije, jeste iskustvo Bogorodice, koja je istovremeno proživljavala radost i tugu. Tropar koji govori o ovom dvostrukom stanju Bogorodice, „radujući se i plačući,“ izražava bogoslovsku istinu da je Majka Božija osećala strahopoštovanje pred veličanstvom Sina svoga, ali i ljudsku potresenost zbog dela koje će On preuzeti.
Živo iskustvo tajne
Za Svetog starca Pajsija, tajna Rođenja nije samo istorijski događaj, već živo iskustvo koje svaki hrišćanin može doživeti. On posebno naglašava da čovek treba da usmeri um na reči koje se pevaju: „Veliko i čudesno čudo danas se dogodilo.“ Kroz umno produbljivanje, vernik može doživeti „čudesno“ i razumeti beskrajnu ljubav Božiju koja je donela spasenje svetu.
Starčeva molitva za sve hrišćane je da njihova srca postanu „Svete jasle,“ sposobne da prime Bogomladenca. Ova slika, osim svoje simboličke dimenzije, izražava dublju želju čoveka da se sjedini sa Bogom.
Foto: SPC wikipedia CPC
Starac Pajsije
Poruka Svetog Pajsija za Božić
Učiteljstvo Svetog starca Pajsija o doživljavanju Božića poziva nas da preispitamo način na koji pristupamo praznicima. Umesto da se fokusiramo na spoljašnje pripreme, on nas poziva da se okrenemo unutrašnjem svetu i duhovno proživimo događaje.
Kroz umnu molitvu, proučavanje Svetog pisma i pobožnost u bogosluženjima, možemo doživeti tajnu Rođenja Hristovog sa autentičnošću. Poruka Svetog starca Pajsija je i danas aktuelna i podseća nas da se prava suština Božića nalazi u našoj vezi sa Bogom i u mogućnosti da postanemo učesnici Božanske blagodati.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Od Roštislava Švetsa do vladike koji je oblikovao crkvenu službu kroz političke i društvene izazove, kraj njegovog ovozemaljskog života ostavlja dubok trag u životima vernika i pravoslavnoj tradiciji.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije proveo je Božić u svetinji kraj Negotina, prisustvujući jutrenju i liturgiji, a potom razgovarao s monasima o duhovnim vrednostima i značaju zajedništva.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Sabor 79 Svetih apostola po starom kalendaru i Prepodobnog Antonija Velikog po novom, dok katolici proslavljaju Svetog Antuna (Antonija), a muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Srpska pravoslavna crkva 17. januara molitveno se seća izabranih učenika Gospodnjih, koji su rame uz rame s dvanaestoricom širili Jevanđelje i postavili temelje Crkve.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Malahija po starom kalendaru i Časne verige Svetog apostola Petra po novom. Katolici proslavljaju Svetog Marcela, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.