NAJLEPŠA FRESKA SE NALAZI U SRBIJI: Prikazuje najveće čudo koje se desilo, a svi je pogrešno zovemo (FOTO)
Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Ilija je Jeliseju preneo božju volju, ogrnuo ga svojim ogrtačem i izmolio od Boga proročki dar za njega.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog proroka Jeliseja.
Sveti Jelisej bio je starozavetni prorok koji je živeo 900 godina pre Isusa Hrista.
Biblija kaže da, kada je Bog hteo da uzme sebi proroka Iliju, za naslednika mu je odredio Jeliseja. Ilija je Jeliseju preneo božju volju, ogrnuo ga svojim ogrtačem i izmolio od Boga proročki dar za Jeliseja.
"Jelisej odmah ostavi dom svoj i rod svoj i pođe za Ilijom. A kada Gospod uze Iliju na ognjenim kolima, Jelisej osta da produži proročku službu sa još većom silom od Ilije".
Predanje kaže da je Jelisej po čistoti i revnosti bio ravan najvećim prorocima, a "po čudesnoj sili, koja mu se dade od Boga, prevazilazio ih je sve".
Prema predanju, razdvojio je vodu u Jordanu kao nekada Mojsej u Crvenom moru; gorku vodu u Jerihonu učinio pitkom; nizveo vodu u iskopane rovove za vreme rata s Moavićanima; umnožio ulje u loncima bedne udovice; ženi Somanićanki vaskrsao umrlog sina; sa dvadeset hlepčića nahranio sto ljudi;
"Iscelio je od prokaze vojvodu Nemana; nizveo prokazu na slugu svoga Giezija zbog srebroljublja; oslepio celu jednu vojsku sirijsku, a drugu, opet, nagnao u bekstvo; predskazao mnoge događaje, kako narodu, tako i pojedincima".
Upokojio se u dubokoj starosti.
Inače, ime Svetog proroka Jeliseja u crkvenom kalendaru upisano je crnim slovom.
Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Za njega se kaže da je sastavio "Bogorodice Djevo radujsja!“
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Pred posečenje, devojčica se mirno pomolila Bogu i stavila glavu pod mač dželata.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Prepodobna Makrina bila je sestra Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Posle teških mučenja, pri kojima im je anđeo Božji ublažavao bol, svi biše mačem posečeni, najpre sveštenici i satrudnici Atinogenovi, a potom i sam Atinogen.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Za 31. decembar, izabrani stihovi iz sure El Ikhlas u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta“ podsećaju na Božju jedinstvenost i savršenstvo.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.