NAJLEPŠA FRESKA SE NALAZI U SRBIJI: Prikazuje najveće čudo koje se desilo, a svi je pogrešno zovemo (FOTO)
Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Ilija je Jeliseju preneo božju volju, ogrnuo ga svojim ogrtačem i izmolio od Boga proročki dar za njega.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog proroka Jeliseja.
Sveti Jelisej bio je starozavetni prorok koji je živeo 900 godina pre Isusa Hrista.
Biblija kaže da, kada je Bog hteo da uzme sebi proroka Iliju, za naslednika mu je odredio Jeliseja. Ilija je Jeliseju preneo božju volju, ogrnuo ga svojim ogrtačem i izmolio od Boga proročki dar za Jeliseja.
"Jelisej odmah ostavi dom svoj i rod svoj i pođe za Ilijom. A kada Gospod uze Iliju na ognjenim kolima, Jelisej osta da produži proročku službu sa još većom silom od Ilije".
Predanje kaže da je Jelisej po čistoti i revnosti bio ravan najvećim prorocima, a "po čudesnoj sili, koja mu se dade od Boga, prevazilazio ih je sve".
Prema predanju, razdvojio je vodu u Jordanu kao nekada Mojsej u Crvenom moru; gorku vodu u Jerihonu učinio pitkom; nizveo vodu u iskopane rovove za vreme rata s Moavićanima; umnožio ulje u loncima bedne udovice; ženi Somanićanki vaskrsao umrlog sina; sa dvadeset hlepčića nahranio sto ljudi;
"Iscelio je od prokaze vojvodu Nemana; nizveo prokazu na slugu svoga Giezija zbog srebroljublja; oslepio celu jednu vojsku sirijsku, a drugu, opet, nagnao u bekstvo; predskazao mnoge događaje, kako narodu, tako i pojedincima".
Upokojio se u dubokoj starosti.
Inače, ime Svetog proroka Jeliseja u crkvenom kalendaru upisano je crnim slovom.
Freska se nalazi u manastiru koji je osnovao ga kralj Vladislav, sin kralja Stefana Prvovenčanog, a unuk Nemanjin.
Za njega se kaže da je sastavio "Bogorodice Djevo radujsja!“
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Pred posečenje, devojčica se mirno pomolila Bogu i stavila glavu pod mač dželata.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 8. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Crkva predviđa jedan jedini izuzetak od redovnog načina vršenja Svete tajne krštenja, koji je strogo regulisan crkvenim zakonom.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.