Danas se u ovoj crkvi redovno održavaju bogosluženja, iako je zajednica protestanata u Zemunu veoma mala.
Svi je zovu sinagoga, ali da ne bude zabune, neobična mala građevina na uglu ulica Teodora Hercla (Prilaz) i Tošin Bunar u Zemunu je - evangelistička crkva.
Pre Drugog svetskog rata u Zemunu je živelo dosta Nemaca, a poznato je da je ovaj narod podeljen na pripadnike rimokatoličke i protestantske religije. Nemački katolici imali su svoju crkvu u naselju Francstal, danas Gornji grad, koja je nakon rata ostala bez vernika i porušena je. Protestanti su koristili ovu manju evangelističku crkvu koja je, takođe, ostala bez vernika, ali srećom nije uklonjena, već je postala poslovni prostor, javlja "Telegraf".
Jedno vreme bila je mesto za kulturni život i provod mladih, pa je mnogi pamte upravo po tim lepim danima mladosti u socijalističkoj Jugoslaviji.
Ali, vernici su svoju crkvu želeli nazad i ona je ustupljena protestantima na korišćenje, međutim, prostor danas koristi i jedno kulturno-umetničko društvo.
Danas se u ovoj crkvi redovno održavaju bogosluženja, iako je zajednica protestanata u Zemunu veoma mala.
Ono što je sa kulturno-istorijskog aspekta značajno jeste arhitektonska vrednost ove crkve.
wikipedia/Kostun
Evangelička crkva u Zemunu podignuta je u periodu od 1926-1930. godine na uglu ulica Prilaz i Tošinog bunara. Crkvu odlikuje osnova koja asocira na oblike trolista - rotonde sa naglašenom apsidom i dva bočna krila, simetrično postavljena u odnosu na centralni ulaz.
"Iznad troslivnih krovova koji pokrivaju skraćenu pripratu i bočna krila, diže se tambur većih dimenzija. Nad kubetom je lanterna na koju je prvobitno postavljen krst kao simbol Hristovog stradanja. Građevina poseduje sveden broj simetrično postavljenih otvora na fasadi. Ovo kompaktno, zatvoreno arhitektonsko rešenje, koje najverovatnije pripada školi arhitekata Huga Erliha i Viktora Kovačića, poseduje urbanističku vrednost oličenu u izuzetno uspešnom rešenju u odnosu na položaj raskršća, nadomak prilaza Starom jezgru Zemuna.
Crkva predstavlja originalno i retko arhitektonsko ostvarenje oblikovano u dosledno sprovedenom modernističkom konceptu. Nesumnjiva je njegova kulturno-istorijska i dokumentarna vrednost, kao svedočanstva postojanja i življenja jedne hrišćanske konfesionalne zajednice u periodu između dva svetska rata u Zemunu", navodi "Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda".
Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača.
Za razliku od onih koji su u Beograd vekovima pristizali kao stranci, Rumuni u Beogradskom naselju Ovča su starosedeoci. Reč je o banatskom delu Srbije gde je etnička šarenolikost sasvim uobičajena stvar.
Nekada spas u siromašnim vremenima, danas neodoljivi zalogaj koji osvaja mirisom i ukusom – pogledajte korak po korak kako da ga spremite da svi traže još.
U svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako strpljenje Boga krije duboku želju za spasenjem svake duše, pozivajući na iskreno pokajanje pre nepovratnog trenutka koji dolazi.
Mnogi misle da se Bogu možemo obratiti bilo kada i bilo gde, ali reči Svetih Otaca otkrivaju da postoji dublji način molitve koji menja čoveka iz temelja i sjedinjuje ga s večnim životom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
U tišini ove svetinje, podignute na imanju koje je pobožni bračni par Lacković darovao Crkvi, krikovi se pretvaraju u molitve, a svedočanstva o čudesnim isceljenjima svakim danom su sve brojnija.
Dok jedni pozdravljaju gest kao toplu duhovnu poruku deci, većina upozoravaju na rizike mešanja svetog i profanog. Šta krije viralni fenomen blagoslova plišanih lutaka?
Dok jedni pozdravljaju gest kao toplu duhovnu poruku deci, većina upozoravaju na rizike mešanja svetog i profanog. Šta krije viralni fenomen blagoslova plišanih lutaka?