DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Uspenije Svete Ane, majke Presvete Bogorodice!
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
Kao mladić ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje.
Srpska pravoslavna crkva slavi dan sećanja na Svetog mučenika Kalinika, hrišćanskog svetitelja za koga se veruje da je preobratio na desetine hiljada vernika.
Sveti mučenik Kalinik bio je rodom iz Kilikije. Vaspitan je od malena u hrišćanskom duhu.
Kao mladić ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje.
U Ankiri ga je uhvatio neki neznabožački knez Sakerdon.
Kada mu je pripretio groznim mučenjima ako se ne pokloni idolima, Sveti Kalinik mu je odgovorio:
"Meni je svaka muka za Boga moga tako dobro došla kao gladnome hleb".
Posle strašnih muka koje je herojski izdržao, knez je naredio da mu se obuju gvozdene opanke, sa ekserima unutra, i oteraju u grad Gangrski, jer "niti ga smede više mučiti niti pogubiti u Ankiri, pošto mnogi gledajući junačko trpljenje Božjega čoveka obratiše se u veru Hristovu".
Kada su uz put vojnici ožedneli, a nisu nigde mogli da nađu vodu, Sveti Kalinik se pomolio Bogu, i ona je potekla iz jednog kamena.
Kad stigoše u grad Gangrski, mučitelji su ga bacili u peć. Pre nego što je bačen, svetitelj se pomolio Bogu govoreći:
"Blagodarim ti, Oče nebesni, što si me učinio dostojnim ovoga časa, u koji za ime Tvoje sveto umirem".
Kada se vatra ugasila, njegovo telo je bilo mrtvo, ali celo i od vatre nepovređeno.
Postradao je 250 godine.
(glas 4): Mučenik Tvoj Gospode, Kalinik, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona: Njegovim molitvama spasi duše naše.
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
U duhu sabornosti i odgovornosti, mitropolit zvorničko-tuzlanski i savetnik predsednika Srbije razmenili su mišljenja o pomoći verskim objektima i zaštiti srpskog naroda, oštro osudivši pravno neutemeljene odluke protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Posle naloga vlasti za uklanjanje, meštani Zaostra preneli su spomenik u portu crkve Svete Petke, što je izazvalo incidente, dolazak policije i hitno saslušanje paroha, otvarajući pitanje odnosa države prema istorijskom pamćenju i ulozi Crkve u očuvanju identiteta.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Sveti mučenik Ipolit rođen je i vaspitan kao neznabožac i radio je kao nadzornik tamnica u Rimu. Njegov život se promenio kada je u tamnicu bio zatvoren arhiđakon Lavrentije.
Kao mladić upoznao se sa verom Hristovom, ostavi neznaboštvo i krstio se.
Nad njegovim moštima su mnogi ozdravili.
Ne znajući kako da okaje greh, ona se osišila, obukla u muško odelo i otišla u muški manastir Oktodekat.
K njima su dovodili bolesnike radi iscelenja.
Pedeset godina su Joakim i Ana bili u braku, ali nikako nisu mogli da dobiju detete.
U hramu Svetog Spasa u Šibeniku svečano su otkrivene mošti episkopa Nikodima Milaša, velikog teologa i svetitelja Srpske Pravoslavne Crkve.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Jubilarni deseti "Dani patrijarha Pavla" u manastiru Blagoveštenje donose molitvu, izložbu drvenih krstova i sećanje na pouke velikog duhovnika.
Mitropolit mileševski Atanasije posetio je manastir Mileševu, pohvalio radove i poručio – svetinja će zasijati u punom sjaju za praznik Svetog kralja Vladislava.
Proslava "dolaska jeseni" u poznatom klubu pokazala je da se novi duhovni trendovi pod plaštom tradicije i "povratka korenima" uvlače među omladinu, dok pravoslavni autori upozoravaju da se iza tih rituala krije opasnost po veru i identitet.
Jubilarni deseti "Dani patrijarha Pavla" u manastiru Blagoveštenje donose molitvu, izložbu drvenih krstova i sećanje na pouke velikog duhovnika.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.