DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Uspenije Svete Ane, majke Presvete Bogorodice!
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
Kao mladić ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje.
Srpska pravoslavna crkva slavi dan sećanja na Svetog mučenika Kalinika, hrišćanskog svetitelja za koga se veruje da je preobratio na desetine hiljada vernika.
Sveti mučenik Kalinik bio je rodom iz Kilikije. Vaspitan je od malena u hrišćanskom duhu.
Kao mladić ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje.
U Ankiri ga je uhvatio neki neznabožački knez Sakerdon.
Kada mu je pripretio groznim mučenjima ako se ne pokloni idolima, Sveti Kalinik mu je odgovorio:
"Meni je svaka muka za Boga moga tako dobro došla kao gladnome hleb".
Posle strašnih muka koje je herojski izdržao, knez je naredio da mu se obuju gvozdene opanke, sa ekserima unutra, i oteraju u grad Gangrski, jer "niti ga smede više mučiti niti pogubiti u Ankiri, pošto mnogi gledajući junačko trpljenje Božjega čoveka obratiše se u veru Hristovu".
Kada su uz put vojnici ožedneli, a nisu nigde mogli da nađu vodu, Sveti Kalinik se pomolio Bogu, i ona je potekla iz jednog kamena.
Kad stigoše u grad Gangrski, mučitelji su ga bacili u peć. Pre nego što je bačen, svetitelj se pomolio Bogu govoreći:
"Blagodarim ti, Oče nebesni, što si me učinio dostojnim ovoga časa, u koji za ime Tvoje sveto umirem".
Kada se vatra ugasila, njegovo telo je bilo mrtvo, ali celo i od vatre nepovređeno.
Postradao je 250 godine.
(glas 4): Mučenik Tvoj Gospode, Kalinik, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona: Njegovim molitvama spasi duše naše.
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
U duhu sabornosti i odgovornosti, mitropolit zvorničko-tuzlanski i savetnik predsednika Srbije razmenili su mišljenja o pomoći verskim objektima i zaštiti srpskog naroda, oštro osudivši pravno neutemeljene odluke protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Posle naloga vlasti za uklanjanje, meštani Zaostra preneli su spomenik u portu crkve Svete Petke, što je izazvalo incidente, dolazak policije i hitno saslušanje paroha, otvarajući pitanje odnosa države prema istorijskom pamćenju i ulozi Crkve u očuvanju identiteta.
U mirijevskom hramu izgrađenom uz blagoslov i kamen sa Hilandara, patrijarh srpski Porfirije poručuje da Crkva ne podleže vremenskim trendovima, već da preobražava duh epoha i poziva vernike na jedinstvo i molitvu za spasenje i mir u svetu.
Sveti mučenik Ipolit rođen je i vaspitan kao neznabožac i radio je kao nadzornik tamnica u Rimu. Njegov život se promenio kada je u tamnicu bio zatvoren arhiđakon Lavrentije.
Kao mladić upoznao se sa verom Hristovom, ostavi neznaboštvo i krstio se.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jakova Ispovednika po starom i Svetog Nikitu Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliki petak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Pouka optinskog starca otkriva kako da se ti znaci prepoznaju na vreme i zaustave pre nego što naruše mir u duši i domu.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.