Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
SPC danas slavi praznik Uspenije Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina. To je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i za njega se vezuju različiti običaji.
Prema kanonu SPC, Uspenije Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Gospod je još na Sinaju petom zapovešću: "Poštuj oca svoga i mater svoju”, pokaza kako treba poštovati majku. Viseći na krstu u mukama, on se setio svoje majke i pokazujući na apostola Jovana reče joj: "Ženo, eto ti sina!” Potom je rekao reče Jovanu: "Eto ti matere!” I tako je zbrinuvši svoju majku, izdahnuo.
Jovan je imao dom na Sionu u Jerusalimu, u kojem je i Bogorodica živela posle raspeća Hrista.
Svojim molitvama, blagim savetima, krotošću i trpeljivošću ona je mnogo pomagala apostolima . Sve vreme do smrti provela je u Jerusalimu, obilazeći često ona mesta, koja su je podsećala na velike događaje i na velika dela svog sina.
Printscreen
Uspenje Presvete Bogorodice
Naročito je često pohodila Golgotu, Vitlejem i goru Jeleonsku. Od njenih dužih putovanja pominje se njena poseta Svetom Ignjatiju Bogonoscu u Antiohiji, poseta Svetom Lazaru četvorodnevnom, episkopu Kiparskom, poseta Svetoj Gori koju je ona blagoslovila, i bavljenje u Efesu sa Svetim Jovanom za vreme velikog gonjenja hrišćana u Jerusalimu.
U starosti se često molila Gospodu i Bogu na Jeleonskoj gori, na mestu Vaznesenja njegova, da je što pre uzme iz ovoga sveta. Jednom prilikom javi joj se arhangel Gavril, i objavi joj, da će kroz tri dana biti upokojena.
Tada joj je anđeo dao jednu palminu grančicu, koja će se nositi pri njenom sprovodu.
S velikom radošću vratila se kući poželevši u srcu, da još jedanput vidi sve apostole Hristove. Gospod joj ispuni ovu želju, i svi apostoli, nošeni angelima i oblacima, najedanput se sabraše u dom Jovanov na Sionu.
Sa velikom radošću ih je dočekala, ohrabrila, posavetovala i utešila i potom se mirno upokojila.
"Apostoli uzeše kovčeg s telom njenim, od koga izlazaše aromatni miris, i u pratnji mnoštva hrišćana preneše u vrt Getsimanski u grobnicu Sv. Joakima i Ane. Od zlobnih Jevreja zaklanjaše ih oblak po promislu Božjem. Neki sveštenik jevrejski, Atonije, dohvati rukama kovčeg u nameri da ga preturi, ali u tom času angel Božji odseče mu obe ruke. Tada on zavapi apostolima za pomoć, i bi isceljen pošto izjavi svoju veru u Gospoda Isusa Hrista", piše u žitijima.
Wikipedia
Uspenje Presvete Bogorodice
Apostol Toma jedini nije bio tu, "opet po Božjem promislu, da bi se tako opet otkrila jedna nova i preslavna tajna o Svetoj Bogorodici".
Trećeg dana stiže i on, i poželi da celiva telo Svete Prečiste. No kada apostoli otvoriše grob, nađoše samo plaštanicu, a tela ne beše u grobu. Te večeri ona se javi apostolima, – mnoštvom angela okružena, i reče im: "Radujte se, ja ću biti s vama navek.“
Ne zna se tačno koliko je Bogorodica ima godina kada se upokojila, ali preovlađuje mišljenje, da je imala više od 60 godina.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Dragocena relikvija iz Muzeja Srpske pravoslavne crkve stigla je u hram Svetog Simeona Mirotočivog; vernici će moći da prisustvuju svakodnevnim liturgijama i molitvama za bolesne do 3. septembra.
Dok bi trebalo da bogosluži na veliki praznik, beranski paroh suočava se sa istragom Tužilaštva u slučaju spornog spomenika, što vernici ocenjuju kao nastavak pritiska na sveštenstvo Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Na dan pretprazništva Uspenja Presvete Bogorodice, vernici se sabiraju u molitvi pred grobom Bogorodice, gde dobijaju duhovnu utehu na ovom svetom mestu, na kom se tišina susreće sa večnim svetlom njene milosti.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Na Veliku Gospojinu u Pivskom manastiru služena Sveta arhijerejska liturgija, a mitropolit budimljansko-nikšićki u besedi govorio o životu, stradanju i veri generala Mladića.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na snagu njenog „da“ Bogu, istakavši da nam Majka Božja svojim primerom otkriva kako se prihvatanjem Njegove volje dolazi do istinske slobode i spasenja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.