SUTRA JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK: Slavimo Svetu velikomučenicu Varvaru
U srpskom narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.
Sa svoja dva evnuha pobegla je od kuće, krstila se i prerušena u muško odelo otišla u muški manastir, gde je primila monaški čin.
SPC slavi Svetu prepodobnomučenicu Evgeniju.
Bila je ćerka Filipa, eparha celog Misira. Rođena je u Rimu.
U to vreme, hrišćani su bili izgnani iz Aleksandrije i živeli su van grada. Devica Evgenija posećivala je hrišćane "i svim srcem primi veru njihovu".
Sa svoja dva evnuha pobegla je od kuće, krstila se i prerušena u muško odelo otišla u muški manastir, gde je primila monaški čin.
"Toliko očisti srce svoje podvigom svojevoljnim, da primi od Boga blagodat isceljenja bolnih. Tako isceli i neku bogatu ženu Melantiju. No posle ova žena hoćaše izvući Evgeniju na telesni greh, i ne sluteći, da je Evgenija žensko", piše u žitijama.
Kako ju je Evgenija odbila, ova žena je iz osvete otišla kod eparha, oca ove svetiteljke, i oklevetala Evgeniju.
"Eparh naredi te sve monahe okovaše i u tamnicu vrgoše zajedno s Evgenijom. No kada bi izvedena na sud, sveta Evgenija pokaza se svome ocu kao njegova ćerka".
Otac se toliko obradovao kad je video ćerku, da se odmah krstio, kao i ostatak porodice. Odmah je izabran i za episkopa aleksandrijskog. Čuvši za ovo, rimski car je poslao nekog opakog vojvodu Terencija koji, došavši u Aleksandriju, tajno ubi Filipa.
Tada se sveta Evgenija preselila u Rim sa majkom i braćom. U Rimu je neustrašivo i revnosno prevodila neznabošce u veru pravu, naročito devojke. Tako prevede u veru i neku prelepu devicu Vasiliju.
Uskoro je Vasilija posečena, kako joj je Evgenija i predskazala. Tada su posečeni i oba evnuha Evgenijina, Prot i Jakint.
"Najzad dođe mučenička končina i svetoj Evgeniji. Od njene blizine pade hram Dijanin i razruši se. Mučitelji je baciše najpre u vodu, potom u oganj, no Bog je spase. Javi joj se sam Gospod Isus u tamnici i reče joj, da će ona postradati na sam dan Njegovog Roždestva".
Tako se i dogodilo. Mačem je posečena 25. decembra/6. januara 262. godine u Rimu.
U srpskom narodu je dan Svete Varvare poštovan i proslavlja ga mali broj srpskih porodica kao svoju krsnu slavu.
Njegove čudotvorne mošti nalaze se na Krfu.
Podsticao je Zorovavelja i Isusa sveštenika da obnove hram Gospodnji u Jerusalimu proričući tome hramu veću slavu nego bivšem hramu Solomonovu.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Njegov život obeležili su ljubav prema Gospodu, propovedanje Jevanđelja i stradanje za veru.
Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Dometije je, prema predanju, dostigao takvo duhovno savršenstvo da je isceljivao bolesnike.
U vojsci je proveo punih 60 godina, a tokom tog vremena bio je svedok brojnih događaja koji su ostavili dubok trag u njegovom životu.
Njegov život obeležili su ljubav prema Gospodu, propovedanje Jevanđelja i stradanje za veru.
Predanje o neobičnoj smrti tumanskog svetitelja vekovima se prenosi u braničevskom kraju, a njegova svetinja i danas okuplja veliki broj vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Emilijana Ispovednika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Tadej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Pija X, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sve nevolje prihvatao je Hrista radi, ne odričući se vere koju je ispovedao.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
U svojim poslednjim ispovestima ljudi nikada ne žale zbog onoga čemu su najviše težili tokom života, a to je život u blagostanju.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
U svojim poslednjim ispovestima ljudi nikada ne žale zbog onoga čemu su najviše težili tokom života, a to je život u blagostanju.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
Probajte zapečeni grašak sa povrćem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.