ON JE BIO MLAĐI BRAT VASILIJA VELIKOG I ZAŠTITNIK NEDUŽNIH: Sutra slavimo Svetog Grigorija Niskog
Osam godina je proveo u izgnanstvu, trpeljivo noseći sve bede i sva poniženja.
Do kakve je duhovne visine dostigao ovaj monah, svedočio je niko drugi do sveti Antonije Veliki, koji je jednom, posetivši Pavla, video kako mu zveri i ptice služe.
Srpska pravoslavna crkva danas praznuje dan Svetog prepodobnog Pavla Tivejskoga.
Prepodobni Pavle Tivejski rođen je u bogatoj porodici u Donjoj Tivi (Tebi) Misirskoj u vreme cara Dekija.
Posle smrti roditelja, svu imovinu nasledio je sa sestrom. Međutim, njegov gramzivi zet, idolopoklonik, poželeo je i Pavlov deo imanja da zagrabi, te pripreti Pavlu da će ga izdati sudu kao hrišćanina, ako mu ne ustupi svoje imanje.
"Jedno ta beda, a drugo junački primeri samopožrtvovanja hrišćanskih mučenika, koje Pavle očima svojim vide, pobude ga, te dade i svoj deo imanja sestri svojoj, a on kao ništi udalji se u pustinju, gde se podvizavao do smrti svoje", piše u žitijama.
Do kakve je duhovne visine dostigao ovaj div monah, svedočio je niko drugi do Sveti Antonije Veliki, koji je jednom, posetivši Pavla, video kako mu zveri i ptice služe.
Vrativši se iz te posete, Antonije reče svojim monasima: "Teško meni, deco moja, grešnome i lažnome monahu, što sam samo monah po imenu. Videh Iliju, videh Jovana u pustinji, i vaistinu videh Pavla – u Raju!“
Sveti Pavle je živeo stotrinaest godina i mirno se upokojio u Gospodu, 342. godine.
Tropar - Prepodobni Pavle Tivejski (glas 3):
Kao nezalaznu svetlost mislenog Sunca, hvalimo te u pesmama mi koji smo se sabrali danas. Zasijao si onima koji behu u tami bezumlja i sve si ih uzveo ka božanskim visinama, ukrasu Divejeva, Pavle sveti, čvrsti temelju otaca i isposnika.
Osam godina je proveo u izgnanstvu, trpeljivo noseći sve bede i sva poniženja.
Upokoji se mirno u kada je imao sto pet godina.
Sveta Tatijana je bila rimska hrišćanka i đakonisa pri Crkvi, s početka 3. veka.
Kada su i Stratonika doveli caru kao hrišćanina, on presudi da se obojica potope u Dunav.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Mnogi ga nose svakodnevno, ali retko ko zna šta Crkva zapravo uči o njegovom značenju.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Prema Svetom pismu, čovek nije samo telo, nego je i duša.