CRKVENI KALENDAR ZA JANUAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 29. januar 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 16. januar 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 29. januar 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 11. š’vat 5786. godine
Islam (hidžretski kalendar): 10. ša‘ban 1447. AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Časne verige Svetog apostola Petra
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve i ostalih pomesnih crkava koje koriste stari kalendar, danas nije propisan post.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski/revidovani julijanski) kalenda, među kojima je i Carigradska patrijaršija, danas proslavljaju:
• Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca
Vernici Rimokatoličke crkve 29. januara 2026. obeležavaju spomendan Svetog Valerija, a imendan slave Valerije, Konstancije i Zdeslav.
Prema jevrejskom kalendaru, 29. januar 2026. odgovara približno 11. š’vat 5786. godine. Na ovaj dan nema velikih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 29. januar 2026. odgovara 10. ša‘ban 1447. AH. Većina islamskih zajednica nema univerzalno priznat veliki verski praznik. Muslimani se posvećuju dnevnim molitvama, učenju Kurana i individualnim ibadetima.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 1. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Patrijarh jerusalimski, Sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdoksiji, prognanoj ženi cara Teodosija Mlađeg.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
Sveti Jakov bio je sin pravednog Josifa, zaručnika Presvete Bogorodice, i brat Gospodnji po telu, kako ga naziva crkveno predanje.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Tadeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Antim. Katolička crkva obeležava Svetog Grgura Velikog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Flora i Prepodobnog Jovana Rilskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Polaganje časnog pojasa Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Rajmunda Nonskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vidovdan i spomen Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika po starom i Prenos moštiju Svetih mučenika Kira i Jovana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ireneja Lionskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Sveti Jakov bio je sin pravednog Josifa, zaručnika Presvete Bogorodice, i brat Gospodnji po telu, kako ga naziva crkveno predanje.
Razjareni neznabošci želeli su da ga ubiju, ali se tada dogodilo čudo koje je promenilo njihov odnos prema svetitelju.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.