DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO: Slavimo Svetog Aleksija - Čoveka Božjeg!
On je 34 godine živeo kao prosjak iako je bio bogati naslednik.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Srpska pravoslavna crkva 5. aprila obeležava Ulazak Hristov u Jerusalim, praznik poznak i kao Cveti.
To je pokretni praznik koji se slavi sutradan po Lazarevoj suboti ‒ Vrbici, šeste nedelje velikog posta, nedelju dana pred Vaskrs.
Svrstava se u red veliki praznika i u crkvenom kalendaru upisan je crvenim slovom.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Tom prilikom narod ga je dočekao kao Cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća, noseći u rukama palmove grančice.
Toga dana je Isus Hristos, praćen svojim učenicima i mnoštvom naroda, krenuo iz sela Vitinije u Jerusalim. Došavši do sela Vitfaga, u podnožju Maslinske gore, reče dvojici učenika:
"Idite u selo koje je pred vami, i odmah ćete naći magaricu privezanu i magare s njom; odrešite je i dovedite, I ako vam ko god šta rekne, kažite: trebaju Gospodu! - i odmah će ih dati". Učenici uradiše kako im je Hristos zapovedio, i kad dovedoše magare, On ga uzjaha i na njemu krete u Jerusalim.
Glas da dolazi Spasitelj, onaj što je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga susretali s palminim grančicama u ruci, druti su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.
Kada Isus Hristos iziđe na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše:
"Osana Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!"
Ali, Isus je celim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče:
"O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju; ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i decu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vreme u koje si pohođen".
Sve se to dešavalo pred praznik Pashe, pa se u Jerusalimu beše sakupilo sveta iz mnogih krajeva. Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: "Ko je to?", a iz gomile naroda odgovoriše:
"Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog".
Potom Hristos uđe u hram, gde su bili kljasti i sakati, smilova se na njih i sve ih isceli. Među narodom i decom zavlada veliko oduševljenje, te mu klicahu:
"Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!"
Slušajući to, priđoše mu neki fariseji, pa mu rekoše:
"Čuješ li to što ovi govore?", našta im on odgovori:
"Zar niste nikada čitali: iz usta male dece i odojčadi, načinio si sebi hvalu".
Celog dana je Isus Hristos držao propovedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitiniju.
On je 34 godine živeo kao prosjak iako je bio bogati naslednik. Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine. Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!" Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.

DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO: Slavimo Svetog Aleksija - Čoveka Božjeg!
ON JE TRI PUTA ZBACIVAN S PRESTOLA I SLAT U PROGONSTVO! Danas slavimo Svetog Kirila Jerusalimskog!
PREVEO I ŽENU U HRIŠĆANSTVO I DO SMRTI ŽIVELI KAO BRAT I SESTRA: Danas su Sveti mučenici Hrisant i Darija i drugi s njima!
NJIHOVE DŽELATE STIGLA JE BRUTALNA KAZNA! Danas su Prepodobni oci ubijeni u Manastiru Svetog Save Osvećenog!
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Spominje se u poslanici Rimljanima kao jedan od onih kojima apostol Pavle šalje pozdrave.
Svi su posečeni mačem.
Čudo u Vitaniji nije samo povratak jednog čoveka u život, već trenutak koji razotkriva snagu vere, dubinu ljudskog otpora istini i nagoveštava ono što će uslediti, ali i pitanje na koje ni najveći bogoslovi nisu dali konačan odgovor.
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vaskrsenje Lazarevo simbolizuje pobedu života nad smrću i predskazuje Vaskrsenje Isusa Hrista.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
U poruci upućenoj mitropolitu Fotiju, poglavar SPC izražava duboku tugu zbog gubitka sveštenika i njegove supruge, upućuje molitve za njihovu decu i podseća na veru kao oslonac u najtežim trenucima.
Čudo u Vitaniji nije samo povratak jednog čoveka u život, već trenutak koji razotkriva snagu vere, dubinu ljudskog otpora istini i nagoveštava ono što će uslediti, ali i pitanje na koje ni najveći bogoslovi nisu dali konačan odgovor.
U besedi za subotu šeste sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.