DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO: Slavimo Svetog Aleksija - Čoveka Božjeg!
On je 34 godine živeo kao prosjak iako je bio bogati naslednik.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Srpska pravoslavna crkva 5. aprila obeležava Ulazak Hristov u Jerusalim, praznik poznak i kao Cveti.
To je pokretni praznik koji se slavi sutradan po Lazarevoj suboti ‒ Vrbici, šeste nedelje velikog posta, nedelju dana pred Vaskrs.
Svrstava se u red veliki praznika i u crkvenom kalendaru upisan je crvenim slovom.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Tom prilikom narod ga je dočekao kao Cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća, noseći u rukama palmove grančice.
Toga dana je Isus Hristos, praćen svojim učenicima i mnoštvom naroda, krenuo iz sela Vitinije u Jerusalim. Došavši do sela Vitfaga, u podnožju Maslinske gore, reče dvojici učenika:
"Idite u selo koje je pred vami, i odmah ćete naći magaricu privezanu i magare s njom; odrešite je i dovedite, I ako vam ko god šta rekne, kažite: trebaju Gospodu! - i odmah će ih dati". Učenici uradiše kako im je Hristos zapovedio, i kad dovedoše magare, On ga uzjaha i na njemu krete u Jerusalim.
Glas da dolazi Spasitelj, onaj što je vaskrsao Lazara, brzo se raširio i mnoštvo naroda mu se pridružilo. Jedni su ga susretali s palminim grančicama u ruci, druti su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.
Kada Isus Hristos iziđe na Maslinsku goru, oni koji ga pratiše povikaše:
"Osana Sinu Davidovom! Blagosloven koji ide u ime Gospodnje, car Izrailjev!"
Ali, Isus je celim putem bio žalostan, i kad silazaše niz goru, on baci pogled na Jerusalim u dolini, zaplaka se i reče:
"O, Jerusalime! Kad bi ti znao, osobito u ovaj dan, šta je za sreću tvoju; ali je sad sakriveno od tvojih očiju. Jer će doći dani da će te opkoliti neprijatelji tvoji sa svih strana, i razbiće tebe i decu tvoju i neće ostaviti u tebi kamen na kamenu za to što nisi poznao vreme u koje si pohođen".
Sve se to dešavalo pred praznik Pashe, pa se u Jerusalimu beše sakupilo sveta iz mnogih krajeva. Ugledavši Isusov ulazak u Jerusalim, mnogi se zapitaše: "Ko je to?", a iz gomile naroda odgovoriše:
"Isus, prorok iz Nazareta Galilejskog".
Potom Hristos uđe u hram, gde su bili kljasti i sakati, smilova se na njih i sve ih isceli. Među narodom i decom zavlada veliko oduševljenje, te mu klicahu:
"Osana, Sinu Davidovom, Caru Izrailjskom!"
Slušajući to, priđoše mu neki fariseji, pa mu rekoše:
"Čuješ li to što ovi govore?", našta im on odgovori:
"Zar niste nikada čitali: iz usta male dece i odojčadi, načinio si sebi hvalu".
Celog dana je Isus Hristos držao propovedi u hramu, a uveče se sa svojim učenicima vratio u Vitiniju.
On je 34 godine živeo kao prosjak iako je bio bogati naslednik. Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine. Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!" Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.

DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO: Slavimo Svetog Aleksija - Čoveka Božjeg!
ON JE TRI PUTA ZBACIVAN S PRESTOLA I SLAT U PROGONSTVO! Danas slavimo Svetog Kirila Jerusalimskog!
PREVEO I ŽENU U HRIŠĆANSTVO I DO SMRTI ŽIVELI KAO BRAT I SESTRA: Danas su Sveti mučenici Hrisant i Darija i drugi s njima!
NJIHOVE DŽELATE STIGLA JE BRUTALNA KAZNA! Danas su Prepodobni oci ubijeni u Manastiru Svetog Save Osvećenog!
Dometije je, prema predanju, dostigao takvo duhovno savršenstvo da je isceljivao bolesnike.
U vojsci je proveo punih 60 godina, a tokom tog vremena bio je svedok brojnih događaja koji su ostavili dubok trag u njegovom životu.
Među onima koji nisu želeli da učestvuju u idolopoklonstvu bilo je i sedam mladih vojnika, sinova uglednih efeskih starešina: Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Život Prepodobnih Isakija, Dalmata i Favsta ostao je zapamćen u Crkvi kao svedočanstvo o tome da se istinsko bogatstvo čoveka ne nalazi u časti, položaju i prolaznim dobrima, već u životu usmerenom ka Bogu.
Dometije je, prema predanju, dostigao takvo duhovno savršenstvo da je isceljivao bolesnike.
Od osvećenih plodova i litija do neobičnih običaja u različitim zemljama, iza ovog praznika krije se priča mnogo dublja od onoga što se vidi na prvi pogled.
Na ovaj dan hramovi su puni vernika i grožđa, ali iza ovog praznika krije se mnogo dublja poruka: događaj na gori Tavor otkriva tajnu Hristove slave i nosi snažnu pouku za život svakog hrišćanina.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Preobraženje Gospodnje po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti velikomučenik Andrej Stratilat i 2.593 mučenika s njim. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ivana Eudesa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Od osvećenih plodova i litija do neobičnih običaja u različitim zemljama, iza ovog praznika krije se priča mnogo dublja od onoga što se vidi na prvi pogled.
Beli luk, svež peršun i nekoliko suvih začina pretvaraju jednostavan obrok u aromatično jelo, a priprema je jednostavna i ne zahteva mnogo sastojaka.