ZAŠTO SE OSVEĆUJE VODA ZA VASKRS? Ovo je razlog, a to malo ko zna
Jedna činija, buket bosiljka i svetlost sveće – jednostavne stvari otkrivaju duboku duhovnu snagu koju donosi vaskršnja vodica.
Pravoslavni vernici danas slave Vaskrs po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Božjeg milosrđa, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 12. april 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 30. mart 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 12. april 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 25. nisan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 24. ševal 1447 AH
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), danas obeležavaju:
• Vaskrs - Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 12. april, nedelja Vaskrsenja, ne posti se.
Crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Vaskrs - Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista
Vernici Rimokatoličke crkve 12. aprila 2026. obeležavaju Nedelju Božjeg milosrđa i spomendan Svetog pape Julija I. Imendan proslavlja Damjan.
Prema jevrejskom kalendaru, 12. april 2026. odgovara 25. nisanu 5786. Na ovaj dan nema velikih jevrejskih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i proučavanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 12. april 2026. pada na 24. dan meseca ševala 1447 AH. Muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik i posvećuju se svakodnevnim molitvama (salat) i učenju Kurana.
Jedna činija, buket bosiljka i svetlost sveće – jednostavne stvari otkrivaju duboku duhovnu snagu koju donosi vaskršnja vodica.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Paroh budvanski objašnjava zašto odlazak na groblje nije najvažniji čin, kako molitva povezuje žive i upokojene i zbog čega na ovaj dan nema mesta sujeverju i pravilima koja nemaju uporište u crkvenom učenju.