ON JE TRI PUTA ZBACIVAN S PRESTOLA I SLAT U PROGONSTVO! Danas slavimo Svetog Kirila Jerusalimskog!
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Upokojio se mirno u devetom veku.
Srpska pravoslavna crkva 15. april obeležava Prepodobnog Tita Čudotvorca.
Prepodobni Tit Čudotvorac još kao mladić se posvetio hrišćanstvu, čak toliko da "omrze svet sujetni".
Uskoro je "ostavio svet" i otišao u manastir "i primi anđelski obraz".
"Ne žaleći sebe, on Boga radi prohođaše tesni i pretužni put monaškog života. I toliko se predade smernosti i poslušnosti, da ovim vrlinama prevaziđe ne samo bratiju nego i sve ljude", piše u žitijama.
Veoma brzo je postao iguman i, kako se navodi u žitijama, "pastir slovesnih ovaca Hristovih".
"I imađaše prema svima toliku ljubav i krotost i samilost, da mu niko u ono vreme nije bio sličan u tome".
Sačuvavši od mladosti čistotu duše i tela, prema predanju, izgledao je kao anđeo Gospodnji.
Zbog toga je zadobio od Boga dar čudotvorstva.
"U vreme ikonoborske jeresi pokaza se kao živi i nepokolebljivi stub Crkve Hristove. A kada se preseli ka Gospodu, ostavi mnogobrojne učenike i sapodvižnike svoje, taj živi obraz svoje vrline i podvižničkog života".
Upokojio se mirno u devetom veku.
U tebi se, oče, sigurno spase bogolikost, jer si primivši Krst, sledio Hrista. Delima si učio prezirati telo, želeći više za dušu stvari besmrtne, zato i sa Anđelima, Sveti Tite, raduje se duh tvoj.
Inače, SPC se danas seća i Svetih mučenike Amfijana i Edesija.
Oni su bili rožena braća Iz grada Patare.
"Kada učahu svetske nauke u gradu Viritu prosvetiše se nekako Duhom Božjim, te poznavši laž neznaboštva nazreše istinu hrišćanstva. Pa kad se vratiše doma, ne mogoše živeti više sa neznabožnim roditeljima i srodnicima nego tajno odbegoše u Kesariju Palestinsku k prezviteru Pamfilu poznatom po svetosti i duhovnoj učenosti".
Kod Pamfila se poučavahu zakonu Božjem dan i noć i upražnjavahu u podvizima hrišćanskim.
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Dobili su dar isceljenja, a za svoju pomoć nisu tražili ništa osim vere u Hrista, a njihov život ostao je primer milosrđa, služenja drugima i nepokolebljivosti uprkos progonima.
Uz dvanaestoricu apostola, na ovaj dan posebno se proslavlja i Sveti apostol Pavle, koji, iako nije bio među prvobitnih dvanaest, zauzima posebno mesto u istoriji hrišćanstva.
Sveti Kir i Jovan u pravoslavlju se nazivaju besrebrenicima, jer su kao lekari pomagali ljudima bez ikakve nadoknade, služeći bolesnima iz ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Kada je svetitelj došao u carski dvor i položio ruku na mesto gde je car trpeo najveće bolove, bolest je nestala i Justinijan je potpuno ozdravio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dobili su dar isceljenja, a za svoju pomoć nisu tražili ništa osim vere u Hrista, a njihov život ostao je primer milosrđa, služenja drugima i nepokolebljivosti uprkos progonima.
Nevini mališani, žrtve ustaških logora smrti u Jastrebarskom i Sisku, upisani su u diptih svetih Srpske pravoslavne crkve, kao svedoci vere, stradanja i istine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sabor Svetih dvanaest apostola – Pavlovdan po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava praznik Svetog arhangela Gavrila. Katolička crkva proslavlja Majku Božju Bistričku, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Nevini mališani, žrtve ustaških logora smrti u Jastrebarskom i Sisku, upisani su u diptih svetih Srpske pravoslavne crkve, kao svedoci vere, stradanja i istine.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
U besedi za ponedeljak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički poziva hrišćane da na gnev, nerazumevanje i neprijateljstvo odgovore delima ljubavi, jer se čovek najlakše pridobija dobrotom.