SIROMAŠNIMA DELIO HLEB, BOG MU VIŠESTRUKO UZVRATIO! Sutra slavimo Svetog Tihona Amatunskog Čudotvoraca!
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
U manastirima i narodnim domovima, česnica nije bila samo za Božić. Ova mrsna, svečarska verzija krasila je mnoge praznične trpeze kao hleb blagoslova i zajedništva.
U pravoslavnoj tradiciji, hleb nikada nije bio samo hleb. Bio je blagoslov, srce trpeze, znak života. Pored poznate božićne česnice, mnoge srpske domaćice pravile su i mrsne česnice – bogate, punjene sirom, jajima i mašću, kao znak zahvalnosti Gospodu i radosti prazničnog sabranja. Ova česnica se najčešće spremala za krsne slave, zadušnice ili velike liturgijske praznike, i delila se ukućanima i gostima sa istom pažnjom i ljubavlju kao i pogača o Božiću.
SASTOJCI:
500 g mekog brašna
1 kašičica soli
1/2 kvasca ili kesica suvog
200 ml mleka
2 jaja
100 g svinjske masti (ili maslaca)
200 g sitnog sira
Po želji: malo kajmaka ili pavlake
PRIPREMA:
Zamesite meko testo od brašna, kvasca, mleka, jednog jajeta i soli. Ostavite da nadođe. Podelite testo na dve lopte. Prvu rastanjite i stavite u nauljen pleh. Premažite je otopljenom mašću, rasporedite izmrvljen sir, dodajte kašiku-dve kajmaka ako želite, pa preklopite drugom korom.
Gornju koru premažite umućenim jajetom. Možete u sredinu staviti mali krst od testa – kao blagoslov. Pecite u rerni na 200°C oko 30 minuta, dok ne porumeni i zamiriše cela kuća.
Ova česnica nije samo jelo – ona je tradicija, molitva i ljubav pretočena u testo. Domaćica je mesila u tišini, sa verom u srcu, često izgovarajući molitvu ili tiho pojanje. Kad se vruća stavi na sto, nije se sekla – već se lomila, da bi svaki zalogaj nosio deo blagoslova. Tako se nekad živelo – sa malo, ali sa verom, sa trpezom kao svetinjom.
Zato danas, kad poželimo da osetimo duh predaka, miris doma i blagodat prazničnog dana – neka na stolu bude ova mrsna česnica. Ne kao ukras, već kao sećanje i svedočanstvo.
Spoj pržene ribe, paradajza, paprike i belog vina krije se u receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara" Nade Marković.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.