HIT PREDJELO ZA SLAVSKU TRPEZU: Bundevice od jedne smese u nekoliko boja i ukusa
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
U manastirima i narodnim domovima, česnica nije bila samo za Božić. Ova mrsna, svečarska verzija krasila je mnoge praznične trpeze kao hleb blagoslova i zajedništva.
U pravoslavnoj tradiciji, hleb nikada nije bio samo hleb. Bio je blagoslov, srce trpeze, znak života. Pored poznate božićne česnice, mnoge srpske domaćice pravile su i mrsne česnice – bogate, punjene sirom, jajima i mašću, kao znak zahvalnosti Gospodu i radosti prazničnog sabranja. Ova česnica se najčešće spremala za krsne slave, zadušnice ili velike liturgijske praznike, i delila se ukućanima i gostima sa istom pažnjom i ljubavlju kao i pogača o Božiću.
SASTOJCI:
500 g mekog brašna
1 kašičica soli
1/2 kvasca ili kesica suvog
200 ml mleka
2 jaja
100 g svinjske masti (ili maslaca)
200 g sitnog sira
Po želji: malo kajmaka ili pavlake
PRIPREMA:
Zamesite meko testo od brašna, kvasca, mleka, jednog jajeta i soli. Ostavite da nadođe. Podelite testo na dve lopte. Prvu rastanjite i stavite u nauljen pleh. Premažite je otopljenom mašću, rasporedite izmrvljen sir, dodajte kašiku-dve kajmaka ako želite, pa preklopite drugom korom.
Gornju koru premažite umućenim jajetom. Možete u sredinu staviti mali krst od testa – kao blagoslov. Pecite u rerni na 200°C oko 30 minuta, dok ne porumeni i zamiriše cela kuća.
Ova česnica nije samo jelo – ona je tradicija, molitva i ljubav pretočena u testo. Domaćica je mesila u tišini, sa verom u srcu, često izgovarajući molitvu ili tiho pojanje. Kad se vruća stavi na sto, nije se sekla – već se lomila, da bi svaki zalogaj nosio deo blagoslova. Tako se nekad živelo – sa malo, ali sa verom, sa trpezom kao svetinjom.
Zato danas, kad poželimo da osetimo duh predaka, miris doma i blagodat prazničnog dana – neka na stolu bude ova mrsna česnica. Ne kao ukras, već kao sećanje i svedočanstvo.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.