Uz blagoslov episkopa raško-prizrenskog Teodosija, a u znak blagodarnosti za pomoć, iguman Manastira Crna Reka odneo je na dar Sretenskom manastiru u Moskvi ikonu i čestice moštiju Svetog Petra Koriškog.
U činu koji spaja vekove duhovne povezanosti, arhimandrit Andrej, iguman manastira Crna Reka, doneo je Sretenskom manastiru u Moskvi na sar ikonu Svetog Petra Koriškog sa česticom njegovih moštiju. Ovaj dar, simbol duboke zahvalnosti Eparhije raško-prizrenske za dugogodišnje prijateljstvo i pomoć, postao je svetionik duhovne zajednice i blagodarnosti između dva bratska naroda.
- Velika mi je čast i posebna radost da vam u ime našeg episkopa raško-prizrenskog Teodosija predam ovu svetinju – ikonu sa moštima - rekao je arhimandrit Andrej.
Privatna arhiva
Ikona Svetog Petra Koriškog u Sretenjskom manastiru u Moskvi
- Mi, kao narod Kosova i Metohije, mnogo smo patili i patimo, ali u svom stradanju nikada nećemo zaboraviti molitvenu i materijalnu podršku ruskog naroda i ruske Crkve, a posebno Sretenskog manastira kazao je arhimandrit Andrej, obraćajući se bratstvu Sretenjskog manastira.
Arhimandrit Andrej je podsetio prisutne na reči velikog srpskog pesnika Petra Petrovića Njegoša: "Umesto da pitate: "Kako se osećate?", treba da pitate: "Kako da vam pomognem?" Ove reči duboko odjekuju u srcima svih koji su svedoci dugogodišnje solidarnosti između SPC i RPC. Sretenski manastir je bio ključni podržavalac u obnovi Prizrenske Bogoslovije, što je inspirisalo ovaj znak zahvalnosti.
Printscreen / TV Hram
Arhimandrit Andrej
- Naša Crkva, naša eparhija, naš narod i posebno Prizrenska bogoslovija, mnogo su zahvalni i smatrali smo svojom odgovornošću, svojom dužnošću da vam damo nešto što smatramo najdragocenijim za nas u ovom trenutku. A to su, pre svega, naše molitve, jer se uvek molimo za RPC i za ruski narod, i mošti Svetog Petra Koriškog - rekao je arhimandrit Andrej.
Sretenski manastir, osnovan pre 627 godina, sada je postao čuvar ovog dragocenog dara, noseći u sebi ne samo ikonu i mošti, već i simbol večne povezanosti i duhovnog bratstva.
Wikipedia
Sretenjski manastir u Moskvi
- Apsolutno sam siguran da je ovaj svetitelj jedan od najvećih svetitelja SPC i srpskog naroda, čije se poštovanje proširilo od srednjeg veka do danas, i moli se za ceo ruski narod i za vas - dodao je arhimandrit Andrej.
Ovaj svečani trenutak je zaključio rečima zahvalnosti:
- Veliko hvala ocu igumanu, Sretenskom manastiru i njegovoj svetosti patrijarhu Kirilu. Zaista se nadamo da ćete se i vi moliti Svetom Petru da pokaže svoja čuda u Rusiji i u vašoj Crkvi.
Ikona Svetog Petra Koriškog sa česticama njegovih moštiju sada u Moskvi služi kao svetionik vere i zajedništva, povezujući dva manastira, dva naroda i dve crkve u trajnom duhovnom jedinstvu.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za bližnje povezuje zemaljsko i nebesko u jedinstvenom hrišćanskom životu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenike Evtropija, Kleonika i Vasiliska po starom kalendaru i Svetog apostola Aristovula po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetih Hilarija i Tacijana, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Među parohijanima u Augsburgu najveći bol izazvalo je skrnavljenje svetog prostora, dok je parohija pozvala zajednicu da na ovaj događaj odgovori molitvom i razboritošću.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.