Sveštenstvo Hrama Svetog arhangela Mihaila u Beogradu poziva sve verne duše koje traže isceljenje, utehu i obnovu da se pridruže molitvi i pomazanju uoči praznika posvećenog Svetom proroku Zahariju i Svetoj pravednoj Jelisaveti.
Svetlost Božije milosti ponovo će obasjati vernike u Beogradu, u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila, gde će duše koje traže isceljenje, utehu i obnovu imati priliku da prime Svetu tajnu jeleosvećenja, u sredu, 18. septembra. Na ovaj dan, kada se Crkva seća Svetog proroka Zaharija i Svete pravedne Jelisavete, otvara se prostor za sve koji traže utehu i pomoć od Gospoda. U 17 časova započeće večernja služba, dok će u 17.30 časova biti služena Sveta tajna jeleosvećenja, kako bi se vernici duhovno osnažili i iscelili uz Božiju blagodat.
Sveta tajna jeleosvećenja, koja je u pravoslavlju izvor duhovnog i telesnog isceljenja, donosi neizmernu utehu i snagu svakom verniku koji s verom pristupa svetoj molitvi. Ova sveta tajna, kroz molitve i pomazanje osvećenim uljem, pruža milost i oprost greha onima koji se sa pokajanjem obraćaju Gospodu, moleći za zdravlje duše i tela. U vremenu kada nas svakodnevni život često opterećuje duhovnim i telesnim slabostima, Crkva nas podseća na moć Božijeg isceljenja koje dolazi kroz veru, molitvu i primanje svetih tajni.
Shutterstock
Sveta tajna jeleosvećenja započinje molitvama sveštenika koji prizivaju Duha Svetoga da siđe na prisutne i podari im isceljenje. Tokom službe, sveštenici više puta čitaju posebne molitve i delove iz Svetog Pisma, naglašavajući Božiju silu i milost prema onima koji traže Njegovu pomoć. Vernici se potom pomazuju osvećenim uljem, koje nosi blagodat Duha Svetoga i Božije isceljujuće dejstvo.
Ovo osvećeno ulje, posvećeno molitvama i verom, nanosi se na čelo, ruke i druge delove tela vernika, kako bi se kroz fizički dodir prenela duhovna snaga za ozdravljenje i obnovu celokupnog bića. Tajna jeleosvećenja ne služi samo za telesno ozdravljenje, već i za očišćenje duše od greha, pružajući vernicima duhovni mir i obnovljenu snagu u Hristu.
Shutterstock
Već sledećeg dana, 19. septembra, na praznik Čudo arhangela Mihaila u Honi, u 7.30 časova biće služeno jutrenje, a potom i sveta arhijerejska liturgija. Vernici su pozvani da i na ovaj svetli praznik uzmu učešća u bogosluženju, proslavljajući Arhangela Mihaila, čuvara vere i borca protiv svih zlih sila, koji nas vodi putem pravde i spasenja.
U ovim danima, kada nam Crkva pruža priliku da kroz Svete tajne ojačamo svoju veru i pronađemo utehu u Gospodu, Saborna crkva Svetog arhangela Mihaila postaje dom molitve, gde se vera pretače u delanje, a isceljenje duše i tela postaje dostižno kroz ljubav i milost Božiju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.