U Sabornoj crkvi u Beogradu održan je pomen stradalima u Martovskom pogromu 2004. godine, a episkop toplički Petar uputio je snažnu poruku o veri, sećanju i nadi u vaskrsenje.
U beogradskoj Sabornoj crkvi, pod svodovima ispunjenim tihim molitvenim uzdasima, služen je pomen nevinim žrtvama Martovskog pogroma 2004. godine na Kosovu i Metohiji. Pomen je sluzio episkop toplički Petar uz sasluženje sveštenstva prenoseći sabranima, mahom studentima blagoslov patrijarha srpskog Porfirija i utešne reči nade i vere u vaskrsenje.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Pomen je služio vladika Petar uz sasluženje sveštenstva
Molitveno okupljanje u svetinji u znak sećanja, ujedno je bila prilika i za duhovni zavet – podsećanje na neraskidivu vezu srpskog naroda sa Kosovom i Metohijom, mestom gde su se vekovima rađale molitve i prolivale suze za pravdu. Obraćajući se prisutnima, vladika Petar je uputio reči utehe i podsetio na smisao stradanja, posmatranog kroz prizmu Hristove pobede nad smrću:
- Kroz Hrista vidimo smisao stradanja onih koji su ga pretrpeli, jer je njihovo stradanje ujedno i naše stradanje. Svi mi smo jedno telo, jedan organizam koji prinosimo Gospodu i kroz Njega i u Njemu vidimo nadu na vaskrsenje, nadu na pobedu dobra, na pobedu života. Mnogo je važno, draga braćo i sestre, da se sećamo našeg Kosova i naše Metohije, pogotovo onih koji su prolili svoju nevinu krv samo zbog toga što žele da ostanu na svom Kosovu i da mirno žive - kazao je vladika Petar, vikar patrijarha srpskog Porfirija.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Među sabranima, mahom su bili studenti Univerziteta u Beogradu
Reči episkopa Petra bile su odjek molitvenog zaveta, oslonac za duše koje pamte i sećaju se. Njegova poruka, satkana od ljubavi i molitve za mir, podsetila je na odgovornost svakog vernika da ne zaboravi svoje korene, da se moli za one koji su život dali za svoju veru i svoj dom.
- I zato se sada molimo da Gospod najpre pomiluje i spase duše nevino stradalih u pogromu 2004. godine. Njemu se molimo da ta njihova žrtva bude seme blagoslova i da blagi Bog da snage i Svoje blagodatne pomoći da naš narod opstane na svojim vekovnim ognjištima, da izdrži sav teror, ali i da Gospod prekrati zlo koje uporno pokušava da radost života, radost mira, blagovest Hristova Vaskrsenja na neki način zamagli. Ali, hvala Bogu, nećemo to dozvoliti i upravo na ovaj način to činimo.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Među sabranima, mahom su bili studenti Univerziteta u Beogradu
Molitveno sabranje u Sabornoj crkvi bilo je i podsećanje na svetu dužnost svakog vernika – da ne dozvoli da senke zaborava prekriju mučeničku žrtvu.
- Džaba nam je sve – i moć, i bogatstvo, i sva blaga ovoga sveta, ako zaboravimo Kosovo i Metohiju - kazivao je vladika, dok su reči njegovih molitvi uzletale ka nebu, prenoseći vapaj za mirom i blagoslovom.
Svetlost sveća koje su gorele za duše postradalih bila je odraz neugasive vere i nade da Gospod primi njihove duše u Svoje naručje i podari utehu onima koji za njima tuguju.
- Božji blagoslov neka je sa svima, a Gospod neka upokoji duše postradalih. Bog dušu da im prosti - završio je vladika Petar, ostavljajući studente i ostali verni narod u tihom promišljanju i molitvenoj sabranosti, sa svešću da su Kosovo i Metohija ne samo geografsko određenje, već srce i duša pravoslavnog naroda.
U Svetosavskom domu u Zemunu dodeljene su stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, potvrđujući neraskidive veze srpskog i grčkog naroda kroz jezik, veru i kulturu.
U vreme Velikog posta, kada smo pozvani na smirenje i praštanje, u svim crkvama Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke služiće se akatist Majci Božijoj – kao snaga, uteha i put ka duhovnoj obnovi.
U crkvi Svetog kneza Lazara, uz molitveno prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve, služena je sveta Liturgija, uz poziv vernicima na istrajnu molitvu.
U hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je poručio da samo zajedništvo, dijalog i međusobno poštovanje mogu nas podići iznad podela i greha savremenog društva.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.