U Svetosavskom domu u Zemunu dodeljene su stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, potvrđujući neraskidive veze srpskog i grčkog naroda kroz jezik, veru i kulturu.
U svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu svečano su dodeljene stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu koji izučavaju grčki jezik. Ovaj značajan događaj, koji traje već četvrtu godinu, svedoči o neraskidivoj vezi srpskog i grčkog naroda, utemeljenoj na zajedničkoj veri, kulturi i duhovnom nasleđu.
U ime patrijarha srpskog Porfirija, svečanost je blagoslovio episkop toplički Petar, vikar patrijarha. Obrativši se prisutnima, vladika je istakao uzvišenu ulogu Reči u pravoslavnom predanju:
- Za nas pravoslavne, reč ima poseban značaj, budući da je Jedan od Svete Trojice – logos, reč Božja, kojom je Bog Otac proslavio čitavu tvorevinu. Kroz vekove, izučavanje jezika omogućavalo je bogoslovima da prodru u dubine jevanđelske istine, a naročito kroz jezik na kojem su zapisane svete tajne naše vere.
Prenoseći blagoslov i zahvalnost patrijarha Porfirija prisutnima, vladika Petar je naglasio da je izučavanje grčkog jezika od izuzetnog značaja za bogoslovlje, budući da je upravo taj jezik očuvao mnoga sveta predanja i bogoslužbene knjige koje čine temelje pravoslavne teologije.
Foto: SPC
Stipendije su uručene u svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu
Veliki doprinos ovoj inicijativi dalo je Helensko privredno udruženje Srbije, u saradnji sa Helenskom fondacijom za kulturu. Potpredsednik Helenskog privrednog udruženja, Vuk Dapčević, istakao je da ovo udruženje, koje okuplja više od osamdeset grčkih i kiparskih kompanija u Srbiji, aktivno doprinosi jačanju bratskih veza dva naroda.
Direktor Helenske fondacije za kulturu, Božidar Radojčin, podvukao je da je jezik ključ za razumevanje kulture:
- Najbolji način za upoznavanje duha jednog naroda jeste izučavanje njegovog jezika. Time ne samo da čuvamo i produbljujemo naše prijateljstvo, već i obogaćujemo sopstveno duhovno nasleđe.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici Ambasade Republike Grčke, kao i ugledni predstavnici crkvenog i akademskog života. Među njima su bili Josif Vangelatos, direktor kompanije Inos Balkan, Stelios Tsoktouridis, direktor kompanije Alumil Yu Industry, đakon dr Zdravko Jovanović, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, protojerej Boris Savić, starešina crkve Presvete Bogorodice u Zemunu i arhijerejski namesnik zemunsko-novobeogradski, sveštenik Panajtos Karastasios, starešina crkve Svetog arhangela Gavrila u Zemunu, i Dušan Stokanović, upravnik Informativno-izdavačke ustanove Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
U atmosferi duhovne zahvalnosti i akademske posvećenosti, stipendistima je prenet očinski savet patrijarha Porfirija da sa marljivošću i odgovornošću pristupe izučavanju jezika drevnog naroda, čiji je doprinos pravoslavnoj teologiji i kulturi neprocenjiv. Kroz reči Svetih Otaca, bogoslužbene himne i spise, bogoslovi ne samo da uče jezik, već i poniru u tajne vere, ispunjavajući tako Hristovu zapovest o širenju Jevanđelja do kraja vaseljene.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, teolog Tamara Gajić Jovanović analizira stavove svoje koleginice Jelene Petrović i ukazuje na suštinsko nerazumevanje identiteta i misije Crkve.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
Nakon talasa neistina, istina je konačno razotkrivena – manastir ostaje utočište za one kojima je najpotrebnija ljubav i nega, dok država preuzima finansiranje svih troškova.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
U Sabornom hramu Svetog Nikolaja liturgijskim obredima i molitvenim zajedništvom potvrđena tradicija obrazovanja novih generacija sveštenika i jačanja vere u srpskom narodu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.