U Svetosavskom domu u Zemunu dodeljene su stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, potvrđujući neraskidive veze srpskog i grčkog naroda kroz jezik, veru i kulturu.
U svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu svečano su dodeljene stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu koji izučavaju grčki jezik. Ovaj značajan događaj, koji traje već četvrtu godinu, svedoči o neraskidivoj vezi srpskog i grčkog naroda, utemeljenoj na zajedničkoj veri, kulturi i duhovnom nasleđu.
U ime patrijarha srpskog Porfirija, svečanost je blagoslovio episkop toplički Petar, vikar patrijarha. Obrativši se prisutnima, vladika je istakao uzvišenu ulogu Reči u pravoslavnom predanju:
- Za nas pravoslavne, reč ima poseban značaj, budući da je Jedan od Svete Trojice – logos, reč Božja, kojom je Bog Otac proslavio čitavu tvorevinu. Kroz vekove, izučavanje jezika omogućavalo je bogoslovima da prodru u dubine jevanđelske istine, a naročito kroz jezik na kojem su zapisane svete tajne naše vere.
Prenoseći blagoslov i zahvalnost patrijarha Porfirija prisutnima, vladika Petar je naglasio da je izučavanje grčkog jezika od izuzetnog značaja za bogoslovlje, budući da je upravo taj jezik očuvao mnoga sveta predanja i bogoslužbene knjige koje čine temelje pravoslavne teologije.
Foto: SPC
Stipendije su uručene u svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu
Veliki doprinos ovoj inicijativi dalo je Helensko privredno udruženje Srbije, u saradnji sa Helenskom fondacijom za kulturu. Potpredsednik Helenskog privrednog udruženja, Vuk Dapčević, istakao je da ovo udruženje, koje okuplja više od osamdeset grčkih i kiparskih kompanija u Srbiji, aktivno doprinosi jačanju bratskih veza dva naroda.
Direktor Helenske fondacije za kulturu, Božidar Radojčin, podvukao je da je jezik ključ za razumevanje kulture:
- Najbolji način za upoznavanje duha jednog naroda jeste izučavanje njegovog jezika. Time ne samo da čuvamo i produbljujemo naše prijateljstvo, već i obogaćujemo sopstveno duhovno nasleđe.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici Ambasade Republike Grčke, kao i ugledni predstavnici crkvenog i akademskog života. Među njima su bili Josif Vangelatos, direktor kompanije Inos Balkan, Stelios Tsoktouridis, direktor kompanije Alumil Yu Industry, đakon dr Zdravko Jovanović, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, protojerej Boris Savić, starešina crkve Presvete Bogorodice u Zemunu i arhijerejski namesnik zemunsko-novobeogradski, sveštenik Panajtos Karastasios, starešina crkve Svetog arhangela Gavrila u Zemunu, i Dušan Stokanović, upravnik Informativno-izdavačke ustanove Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
U atmosferi duhovne zahvalnosti i akademske posvećenosti, stipendistima je prenet očinski savet patrijarha Porfirija da sa marljivošću i odgovornošću pristupe izučavanju jezika drevnog naroda, čiji je doprinos pravoslavnoj teologiji i kulturi neprocenjiv. Kroz reči Svetih Otaca, bogoslužbene himne i spise, bogoslovi ne samo da uče jezik, već i poniru u tajne vere, ispunjavajući tako Hristovu zapovest o širenju Jevanđelja do kraja vaseljene.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, teolog Tamara Gajić Jovanović analizira stavove svoje koleginice Jelene Petrović i ukazuje na suštinsko nerazumevanje identiteta i misije Crkve.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
Nakon talasa neistina, istina je konačno razotkrivena – manastir ostaje utočište za one kojima je najpotrebnija ljubav i nega, dok država preuzima finansiranje svih troškova.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za sredu Siropusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik piše o duhovnom stanju sveta, upozoravajući da ljudi okreću leđa Bogu, ne traže Njegovu milost i tonu u duhovnu obamrlost.
U Svetosavskom domu u Zemunu dodeljene su stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, potvrđujući neraskidive veze srpskog i grčkog naroda kroz jezik, veru i kulturu.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Otac Stevan Jovanović, pomoćnik predsednika Odbora za versku nastavu Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, govori o istorijskoj ulozi Crkve, njenoj misiji danas i o angažmanu koji treba da ima u javnom životu.
Konkursom je predviđena dodela 86 godišnjih stipendija učenicima i studentima iz višedetnih porodica slabijeg imovinskog stanja, sa prebivalištem u Republici Srbiji, a koji pohađaju srednje škole ili fakultete na području Republike Srbije.
U istorijskom trenutku, manastir Svetog Luke doživljava novi uzlet, uz prisustvo blagoslova i duhovne snage, dok otac Luka postaje vođa ove svete obitelji, nastavljajući tradiciju kroz vekove ispunjenu verom, ljubavlju i smirenjem.
Nakon talasa neistina, istina je konačno razotkrivena – manastir ostaje utočište za one kojima je najpotrebnija ljubav i nega, dok država preuzima finansiranje svih troškova.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Transplantacija organa menja sudbinu Nemca Johana Vagnera, otkrivajući mu snove o krvavoj prošlosti Balkana, duhovnim iskušenjima i ljubavi koja je prešla granice naroda.
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.