U Svetosavskom domu u Zemunu dodeljene su stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, potvrđujući neraskidive veze srpskog i grčkog naroda kroz jezik, veru i kulturu.
U svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu svečano su dodeljene stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu koji izučavaju grčki jezik. Ovaj značajan događaj, koji traje već četvrtu godinu, svedoči o neraskidivoj vezi srpskog i grčkog naroda, utemeljenoj na zajedničkoj veri, kulturi i duhovnom nasleđu.
U ime patrijarha srpskog Porfirija, svečanost je blagoslovio episkop toplički Petar, vikar patrijarha. Obrativši se prisutnima, vladika je istakao uzvišenu ulogu Reči u pravoslavnom predanju:
- Za nas pravoslavne, reč ima poseban značaj, budući da je Jedan od Svete Trojice – logos, reč Božja, kojom je Bog Otac proslavio čitavu tvorevinu. Kroz vekove, izučavanje jezika omogućavalo je bogoslovima da prodru u dubine jevanđelske istine, a naročito kroz jezik na kojem su zapisane svete tajne naše vere.
Prenoseći blagoslov i zahvalnost patrijarha Porfirija prisutnima, vladika Petar je naglasio da je izučavanje grčkog jezika od izuzetnog značaja za bogoslovlje, budući da je upravo taj jezik očuvao mnoga sveta predanja i bogoslužbene knjige koje čine temelje pravoslavne teologije.
Foto: SPC
Stipendije su uručene u svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu
Veliki doprinos ovoj inicijativi dalo je Helensko privredno udruženje Srbije, u saradnji sa Helenskom fondacijom za kulturu. Potpredsednik Helenskog privrednog udruženja, Vuk Dapčević, istakao je da ovo udruženje, koje okuplja više od osamdeset grčkih i kiparskih kompanija u Srbiji, aktivno doprinosi jačanju bratskih veza dva naroda.
Direktor Helenske fondacije za kulturu, Božidar Radojčin, podvukao je da je jezik ključ za razumevanje kulture:
- Najbolji način za upoznavanje duha jednog naroda jeste izučavanje njegovog jezika. Time ne samo da čuvamo i produbljujemo naše prijateljstvo, već i obogaćujemo sopstveno duhovno nasleđe.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici Ambasade Republike Grčke, kao i ugledni predstavnici crkvenog i akademskog života. Među njima su bili Josif Vangelatos, direktor kompanije Inos Balkan, Stelios Tsoktouridis, direktor kompanije Alumil Yu Industry, đakon dr Zdravko Jovanović, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, protojerej Boris Savić, starešina crkve Presvete Bogorodice u Zemunu i arhijerejski namesnik zemunsko-novobeogradski, sveštenik Panajtos Karastasios, starešina crkve Svetog arhangela Gavrila u Zemunu, i Dušan Stokanović, upravnik Informativno-izdavačke ustanove Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
U atmosferi duhovne zahvalnosti i akademske posvećenosti, stipendistima je prenet očinski savet patrijarha Porfirija da sa marljivošću i odgovornošću pristupe izučavanju jezika drevnog naroda, čiji je doprinos pravoslavnoj teologiji i kulturi neprocenjiv. Kroz reči Svetih Otaca, bogoslužbene himne i spise, bogoslovi ne samo da uče jezik, već i poniru u tajne vere, ispunjavajući tako Hristovu zapovest o širenju Jevanđelja do kraja vaseljene.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, teolog Tamara Gajić Jovanović analizira stavove svoje koleginice Jelene Petrović i ukazuje na suštinsko nerazumevanje identiteta i misije Crkve.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
Nakon talasa neistina, istina je konačno razotkrivena – manastir ostaje utočište za one kojima je najpotrebnija ljubav i nega, dok država preuzima finansiranje svih troškova.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Radnim delom Svetog arhijerejskog sabora predsedava patrijarh Porfirije, a arhijereji iz svih eparhija razmatraće ključna pitanja duhovnog, društvenog i misionarskog života Crkve u otadžbini i rasejanju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.