U Svetosavskom domu u Zemunu dodeljene su stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, potvrđujući neraskidive veze srpskog i grčkog naroda kroz jezik, veru i kulturu.
U svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu svečano su dodeljene stipendije studentima Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu koji izučavaju grčki jezik. Ovaj značajan događaj, koji traje već četvrtu godinu, svedoči o neraskidivoj vezi srpskog i grčkog naroda, utemeljenoj na zajedničkoj veri, kulturi i duhovnom nasleđu.
U ime patrijarha srpskog Porfirija, svečanost je blagoslovio episkop toplički Petar, vikar patrijarha. Obrativši se prisutnima, vladika je istakao uzvišenu ulogu Reči u pravoslavnom predanju:
- Za nas pravoslavne, reč ima poseban značaj, budući da je Jedan od Svete Trojice – logos, reč Božja, kojom je Bog Otac proslavio čitavu tvorevinu. Kroz vekove, izučavanje jezika omogućavalo je bogoslovima da prodru u dubine jevanđelske istine, a naročito kroz jezik na kojem su zapisane svete tajne naše vere.
Prenoseći blagoslov i zahvalnost patrijarha Porfirija prisutnima, vladika Petar je naglasio da je izučavanje grčkog jezika od izuzetnog značaja za bogoslovlje, budući da je upravo taj jezik očuvao mnoga sveta predanja i bogoslužbene knjige koje čine temelje pravoslavne teologije.
Foto: SPC
Stipendije su uručene u svečanoj sali Svetosavskog doma u Zemunu
Veliki doprinos ovoj inicijativi dalo je Helensko privredno udruženje Srbije, u saradnji sa Helenskom fondacijom za kulturu. Potpredsednik Helenskog privrednog udruženja, Vuk Dapčević, istakao je da ovo udruženje, koje okuplja više od osamdeset grčkih i kiparskih kompanija u Srbiji, aktivno doprinosi jačanju bratskih veza dva naroda.
Direktor Helenske fondacije za kulturu, Božidar Radojčin, podvukao je da je jezik ključ za razumevanje kulture:
- Najbolji način za upoznavanje duha jednog naroda jeste izučavanje njegovog jezika. Time ne samo da čuvamo i produbljujemo naše prijateljstvo, već i obogaćujemo sopstveno duhovno nasleđe.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici Ambasade Republike Grčke, kao i ugledni predstavnici crkvenog i akademskog života. Među njima su bili Josif Vangelatos, direktor kompanije Inos Balkan, Stelios Tsoktouridis, direktor kompanije Alumil Yu Industry, đakon dr Zdravko Jovanović, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, protojerej Boris Savić, starešina crkve Presvete Bogorodice u Zemunu i arhijerejski namesnik zemunsko-novobeogradski, sveštenik Panajtos Karastasios, starešina crkve Svetog arhangela Gavrila u Zemunu, i Dušan Stokanović, upravnik Informativno-izdavačke ustanove Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Jedan od bogoslova koji je dobio stipendiju
U atmosferi duhovne zahvalnosti i akademske posvećenosti, stipendistima je prenet očinski savet patrijarha Porfirija da sa marljivošću i odgovornošću pristupe izučavanju jezika drevnog naroda, čiji je doprinos pravoslavnoj teologiji i kulturi neprocenjiv. Kroz reči Svetih Otaca, bogoslužbene himne i spise, bogoslovi ne samo da uče jezik, već i poniru u tajne vere, ispunjavajući tako Hristovu zapovest o širenju Jevanđelja do kraja vaseljene.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, teolog Tamara Gajić Jovanović analizira stavove svoje koleginice Jelene Petrović i ukazuje na suštinsko nerazumevanje identiteta i misije Crkve.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
Nakon talasa neistina, istina je konačno razotkrivena – manastir ostaje utočište za one kojima je najpotrebnija ljubav i nega, dok država preuzima finansiranje svih troškova.
U tišini i molitvi Svete gore, bratstvo carske lavre sprema se za noć vaskrsenja – nove sveće se ukrašavaju, saborni hram prekriva se mirisnim cvećem, dok se hleb artos priprema za jutro koje donosi pobedu života nad smrću.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Episkop šabački obišao šumske prostranstva svoje eparhije i upoznao se sa planovima za održivo upravljanje, koji donose koristi manastirima i vernicima.
U vremenu Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva poziva na bratstvo, unutrašnje pročišćenje i izgradnju međusobnog poverenja, naglašavajući značaj duhovnog pomirenja i socijalne odgovornosti.
U vreme Velikog posta, kada smo pozvani na smirenje i praštanje, u svim crkvama Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke služiće se akatist Majci Božijoj – kao snaga, uteha i put ka duhovnoj obnovi.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
U svetoj tišini svetinje, gde vekovima kuca srce srpskog pravoslavlja, poglavar Srpske pravoslavne crkve bogoslužio je u prisustvu monaštva, sveštenstva i vernog naroda, uz pojanje hora iz Beograda.
Na Veliki petak, pred ikonama i kandilima, uz pojanje bogoslova iz Prizrena i vizantijskih horova, izvezeno Hristovo telo položeno je na stoček u hramu gde su stolovali srpski patrijarsi – dok se sveti zavet s Kosova obnavljao u molitvi i suzama.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.