Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
U manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Srpskom Kovinu, 22. decembra 2025. izgovorene su reči koje imaju težinu mnogo veću od pukog administrativnog saopštenja. Tog dana, pred okupljenim predstavnicima medija, postalo je jasno da je obnova ove svetinje čin odgovornosti prema pamćenju, veri i prisustvu Srpske pravoslavne crkve na tlu Mađarske.
Povod okupljanja bila je zajednička izjava Eparhije budimske i Državnog sekretarijata za odnose sa crkvama i nacionalnim manjinama, kojom je najavljena predstojeća obnova manastira. Skupu su prisustvovali narodni poslanici u mađarskom Parlamentu, gospodin Ljubomir Aleksov i gospodin Zoltan Bona, kao i gradonačelnik Srpskog Kovina Tibor Deak, čime je događaj dobio i jasan institucionalni okvir.
Svetinja koja svedoči vekovima
Uvodno izlaganje dr Koste Vukovića podsetilo je na istorijski i kulturno-umetnički značaj Srpskog Kovina, mesta koje ne pripada samo jednom narodu ili jednoj epohi, već predstavlja slojevito svedočanstvo pravoslavne duhovnosti, monaškog života i trajanja Srba severno od Dunava. Upravo iz tog konteksta proistekla je i potreba za hitnom obnovom, ali i za sistemskom zaštitom manastira kao nepokretnog kulturnog dobra i žive svetinje.
SPC
Manastir Srpski Kovin
Državni sekretar Mikloš Šolteš saopštio je da je Vlada Mađarske opredelila sredstva u iznosu od 100 miliona forinti (262.000 evra) za obnovu Manastira Srpski Kovin. Tom prilikom posebno je naglasio značaj odnosa između vlade Mađarske i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Eparhije budimske, ističući da ova podrška nije izuzetak, već deo kontinuiteta brige o pravoslavnim parohijama i crkvenim zajednicama.
Kada pomoć postane poruka
Mitropolit budimski Lukijan uputio je zahvalnost državnom sekretaru Šoltešu i vladi premijera Viktora Orbana, koji su, kako je istakao, prepoznali i značaj i ugroženost ove jedinstvene pravoslavne svetinje u Mađarskoj. Mitropolit je precizirao da će dodeljena sredstva biti usmerena na obnovu krova manastira, naglasivši da se nada kako je ovo tek prva faza radova i početak šire, celovite obnove manastirskog kompleksa.
Obnova krova, iako naizgled tehnički zahvat, u ovom slučaju nosi dublju simboliku. Ona znači zaštitu svetinje od daljeg propadanja, ali i očuvanje liturgijskog života, molitve i monaškog poretka koji u Srpskom Kovinu traje vekovima. Pomoć vlade Mađarske tako postaje most između države i Crkve, između prošlog i budućeg, između odgovornosti prema nasleđu i brige za ono što dolazi.
U tišini manastirske porte, gde se kamen i molitva susreću, ova odluka ostavlja jasan trag: svetinje se ne obnavljaju samo novcem, već pre svega prepoznavanjem njihove vrednosti. A to prepoznavanje, potvrđeno konkretnom podrškom, daje nadu da će Manastir Srpski Kovin i dalje stajati kao mesto sabranja, sećanja i vere.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
U svetinji pored Dunava, gde su vekovima ćutale monaške molitve, postrig monaha Nestora označio je novo poglavlje u istoriji ovog drevnog manastirskog kompleksa.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Na Keju žrtava Racije obeležena je godišnjica Pogroma iz 1942. godine uz snažne poruke patrijarha Porfirija da se zlo rađa tamo gde nestane Boga i pamćenja.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.