POSETILI SMO SRPSKU SVETINJU U MAĐARSKOJ, ONO ŠTO SMO OTKRILI IZNENADIĆE MNOGE: Hram Svetog Dimitrija u Šiklošu – riznica srpskog duhovnog blaga van Srbije
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
U mirnom gradiću Šiklošu, u mađarskoj županiji Baranji, na svega nekoliko minuta hoda od čuvenog srednjovekovnog zamka i istorijske Malkoč-begove džamije, uzdiže se crkva Svetog velikomučenika Dimitrija, koju je ekipa portala religija.rs posetila pred praznik Pedesetnice.
Ova skromna, ali duhovno bogata svetinja u Eparhiji budimskoj, predstavlja jedan od najvažnijih spomenika srpske pravoslavne baštine u Mađarskoj. Njena istorija, arhitektura i uloga u očuvanju identiteta lokalne srpske zajednice čine je neizostavnim mestom za sve koji žele da upoznaju višeslojnu kulturnu mapu ovog kraja.
Religija.rs
Crkva Svetog velikomušenika Dimitrija u Šiklošu
Istorijski koreni: Od doseljenja do svetosti
Prisustvo Srba u Šiklošu datira još iz 15. veka, kada su se, bežeći od osmanske najezde, naselili u ovom delu Baranje. Među njima je bio i Sveti Stefan Štiljanović, poslednji srpski despot, koji se povukao u Šikloš nakon pada Valpova pod tursku vlast.
Prema predanju, nakon što se upokojio 1543. godine, osmanski vojnici su na mestu njegovog groba primetili neobične svetlosti. Nadajući se skrivenom blagu, iskopali su grob i pronašli netaknuto, miomirisno telo.
Vest o ovom čudu stigla je do Šišatovačkog manastira, čiji su monasi otkupili telo i preneli ga u svoj manastir, gde je Štiljanović kasnije proglašen za svetitelja. Njegova supruga Jelena, takođe je kanonizovana kao svetiteljka, a prema predanju osnovala je manastir Petkovicu u Sremu.
Religija.rs
Ikonostas crkve Svetog velikomučenika Dimitrija u Šiklošu
Arhitektura: Umerenost i elegancija u službi duhovnosti
Prva crkva koju su Srbi podigli u Šiklošu bila je drvena i sagrađena 1690. godine. Nakon što je izgorela, zamenjena je kamenom crkvom 1738. godine, koja je takođe stradala u požaru.
Današnja Crkva Svetog Dimitrija izgrađena je između 1793. i 1806. godine, u umerenom i elegantnom stilu, koji predstavlja prelaz između baroka i klasicizma. Unutrašnjost crkve krasi bogato dekorisan ikonostas iz 1836. godine, koji je restauriran 2018. godine, čime mu je vraćen nekadašnji sjaj.
Religija.rs
Crkva Svetog velikomušenika Dimitrija u Šiklošu
Duhovni život: Održavanje tradicije u savremenom dobu
Iako je broj pripadnika srpske zajednice u Šiklošu danas mali, crkva i dalje služi kao duhovni centar.
Godišnje se u njoj održava nekoliko bogosluženja, posebno na praznik Svetog Dimitrija, kada se okupljaju vernici iz Šikloša i okolnih mesta.
Crkva je pod zaštitom kao spomenik kulture, a posetioci je mogu obići uz prethodnu najavu.
Crkva Svetog velikomučenika Dimitrija u Šiklošu nije samo arhitektonsko i istorijsko blago, već i simbol istrajnosti i duhovne snage srpske zajednice u Mađarskoj. Njena tiha prisutnost svedoči o vekovima vere, kulture i zajedništva, podsećajući nas na važnost očuvanja identiteta i tradicije u savremenom svetu.
Za svakog posetioca, ova crkva pruža priliku za introspekciju, učenje i povezivanje sa bogatom prošlošću jednog naroda.
Čitavog života je pomagao narod i Srpsku crkvu, pa ga je narod veoma voleo i poštovao, smatrajući ga za živog svetitelja. Upokojio se oko 1543. godine. Supruga Jelena i njegov verni narod sahranili su ga na brdu Đuntir.
: U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu vođen je razgovor pun uzajamnog poštovanja i podrške srpskoj zajednici u Mađarskoj, potvrđujući neraskidivu snagu duhovnih i istorijskih veza koje vekovima povezuju naša dva naroda.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života
Starešina hrama Svetog Nikolaja iz Kikinde ostao je bez automobila usred dana, ali šest dana kasnije dočekao ga je neverovatan prizor: kola su pronađena ispred policije, sa kljucevima, novcem i misterioznom porukom koja je izazvala osmeh i nevericu.
Lekarka Marija Podlesnaja govori o ljudskim suzama, ljubavi, pokajanju i veri u Hrista, osvetljavajući istinu koju često zaboravljamo – da je svaki novi dan dar, a ne pravo.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.