POSETILI SMO SRPSKU SVETINJU U MAĐARSKOJ, ONO ŠTO SMO OTKRILI IZNENADIĆE MNOGE: Hram Svetog Dimitrija u Šiklošu – riznica srpskog duhovnog blaga van Srbije
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
U mirnom gradiću Šiklošu, u mađarskoj županiji Baranji, na svega nekoliko minuta hoda od čuvenog srednjovekovnog zamka i istorijske Malkoč-begove džamije, uzdiže se crkva Svetog velikomučenika Dimitrija, koju je ekipa portala religija.rs posetila pred praznik Pedesetnice.
Ova skromna, ali duhovno bogata svetinja u Eparhiji budimskoj, predstavlja jedan od najvažnijih spomenika srpske pravoslavne baštine u Mađarskoj. Njena istorija, arhitektura i uloga u očuvanju identiteta lokalne srpske zajednice čine je neizostavnim mestom za sve koji žele da upoznaju višeslojnu kulturnu mapu ovog kraja.
Religija.rs
Crkva Svetog velikomušenika Dimitrija u Šiklošu
Istorijski koreni: Od doseljenja do svetosti
Prisustvo Srba u Šiklošu datira još iz 15. veka, kada su se, bežeći od osmanske najezde, naselili u ovom delu Baranje. Među njima je bio i Sveti Stefan Štiljanović, poslednji srpski despot, koji se povukao u Šikloš nakon pada Valpova pod tursku vlast.
Prema predanju, nakon što se upokojio 1543. godine, osmanski vojnici su na mestu njegovog groba primetili neobične svetlosti. Nadajući se skrivenom blagu, iskopali su grob i pronašli netaknuto, miomirisno telo.
Vest o ovom čudu stigla je do Šišatovačkog manastira, čiji su monasi otkupili telo i preneli ga u svoj manastir, gde je Štiljanović kasnije proglašen za svetitelja. Njegova supruga Jelena, takođe je kanonizovana kao svetiteljka, a prema predanju osnovala je manastir Petkovicu u Sremu.
Religija.rs
Ikonostas crkve Svetog velikomučenika Dimitrija u Šiklošu
Arhitektura: Umerenost i elegancija u službi duhovnosti
Prva crkva koju su Srbi podigli u Šiklošu bila je drvena i sagrađena 1690. godine. Nakon što je izgorela, zamenjena je kamenom crkvom 1738. godine, koja je takođe stradala u požaru.
Današnja Crkva Svetog Dimitrija izgrađena je između 1793. i 1806. godine, u umerenom i elegantnom stilu, koji predstavlja prelaz između baroka i klasicizma. Unutrašnjost crkve krasi bogato dekorisan ikonostas iz 1836. godine, koji je restauriran 2018. godine, čime mu je vraćen nekadašnji sjaj.
Religija.rs
Crkva Svetog velikomušenika Dimitrija u Šiklošu
Duhovni život: Održavanje tradicije u savremenom dobu
Iako je broj pripadnika srpske zajednice u Šiklošu danas mali, crkva i dalje služi kao duhovni centar.
Godišnje se u njoj održava nekoliko bogosluženja, posebno na praznik Svetog Dimitrija, kada se okupljaju vernici iz Šikloša i okolnih mesta.
Crkva je pod zaštitom kao spomenik kulture, a posetioci je mogu obići uz prethodnu najavu.
Crkva Svetog velikomučenika Dimitrija u Šiklošu nije samo arhitektonsko i istorijsko blago, već i simbol istrajnosti i duhovne snage srpske zajednice u Mađarskoj. Njena tiha prisutnost svedoči o vekovima vere, kulture i zajedništva, podsećajući nas na važnost očuvanja identiteta i tradicije u savremenom svetu.
Za svakog posetioca, ova crkva pruža priliku za introspekciju, učenje i povezivanje sa bogatom prošlošću jednog naroda.
Čitavog života je pomagao narod i Srpsku crkvu, pa ga je narod veoma voleo i poštovao, smatrajući ga za živog svetitelja. Upokojio se oko 1543. godine. Supruga Jelena i njegov verni narod sahranili su ga na brdu Đuntir.
: U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu vođen je razgovor pun uzajamnog poštovanja i podrške srpskoj zajednici u Mađarskoj, potvrđujući neraskidivu snagu duhovnih i istorijskih veza koje vekovima povezuju naša dva naroda.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
Na praznik srpskog mučenika i kralja, u svetinji na Medakoviću, patrijarh je podsetio vernike da je Crkva pozvana da preobražava svet, a ne da se uklapa u njegove norme i očekivanja, pozivajući na nepokolebljivu veru u božanske vrednosti.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Obučena u skromni redovnički habit, sa maramom na glavi i osmehom punim mira, sestra Eva, koja sada ima 21 godinu, obilazi barove, pijace i prodavnice u saveznoj državi Gojas, prodajući brojanice i šireći poruke Isusa i Bogorodice.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.