POSETILI SMO SRPSKU SVETINJU U MAĐARSKOJ, ONO ŠTO SMO OTKRILI IZNENADIĆE MNOGE: Hram Svetog Dimitrija u Šiklošu – riznica srpskog duhovnog blaga van Srbije
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
U mirnom gradiću Šiklošu, u mađarskoj županiji Baranji, na svega nekoliko minuta hoda od čuvenog srednjovekovnog zamka i istorijske Malkoč-begove džamije, uzdiže se crkva Svetog velikomučenika Dimitrija, koju je ekipa portala religija.rs posetila pred praznik Pedesetnice.
Ova skromna, ali duhovno bogata svetinja u Eparhiji budimskoj, predstavlja jedan od najvažnijih spomenika srpske pravoslavne baštine u Mađarskoj. Njena istorija, arhitektura i uloga u očuvanju identiteta lokalne srpske zajednice čine je neizostavnim mestom za sve koji žele da upoznaju višeslojnu kulturnu mapu ovog kraja.
Religija.rs
Crkva Svetog velikomušenika Dimitrija u Šiklošu
Istorijski koreni: Od doseljenja do svetosti
Prisustvo Srba u Šiklošu datira još iz 15. veka, kada su se, bežeći od osmanske najezde, naselili u ovom delu Baranje. Među njima je bio i Sveti Stefan Štiljanović, poslednji srpski despot, koji se povukao u Šikloš nakon pada Valpova pod tursku vlast.
Prema predanju, nakon što se upokojio 1543. godine, osmanski vojnici su na mestu njegovog groba primetili neobične svetlosti. Nadajući se skrivenom blagu, iskopali su grob i pronašli netaknuto, miomirisno telo.
Vest o ovom čudu stigla je do Šišatovačkog manastira, čiji su monasi otkupili telo i preneli ga u svoj manastir, gde je Štiljanović kasnije proglašen za svetitelja. Njegova supruga Jelena, takođe je kanonizovana kao svetiteljka, a prema predanju osnovala je manastir Petkovicu u Sremu.
Religija.rs
Ikonostas crkve Svetog velikomučenika Dimitrija u Šiklošu
Arhitektura: Umerenost i elegancija u službi duhovnosti
Prva crkva koju su Srbi podigli u Šiklošu bila je drvena i sagrađena 1690. godine. Nakon što je izgorela, zamenjena je kamenom crkvom 1738. godine, koja je takođe stradala u požaru.
Današnja Crkva Svetog Dimitrija izgrađena je između 1793. i 1806. godine, u umerenom i elegantnom stilu, koji predstavlja prelaz između baroka i klasicizma. Unutrašnjost crkve krasi bogato dekorisan ikonostas iz 1836. godine, koji je restauriran 2018. godine, čime mu je vraćen nekadašnji sjaj.
Religija.rs
Crkva Svetog velikomušenika Dimitrija u Šiklošu
Duhovni život: Održavanje tradicije u savremenom dobu
Iako je broj pripadnika srpske zajednice u Šiklošu danas mali, crkva i dalje služi kao duhovni centar.
Godišnje se u njoj održava nekoliko bogosluženja, posebno na praznik Svetog Dimitrija, kada se okupljaju vernici iz Šikloša i okolnih mesta.
Crkva je pod zaštitom kao spomenik kulture, a posetioci je mogu obići uz prethodnu najavu.
Crkva Svetog velikomučenika Dimitrija u Šiklošu nije samo arhitektonsko i istorijsko blago, već i simbol istrajnosti i duhovne snage srpske zajednice u Mađarskoj. Njena tiha prisutnost svedoči o vekovima vere, kulture i zajedništva, podsećajući nas na važnost očuvanja identiteta i tradicije u savremenom svetu.
Za svakog posetioca, ova crkva pruža priliku za introspekciju, učenje i povezivanje sa bogatom prošlošću jednog naroda.
Čitavog života je pomagao narod i Srpsku crkvu, pa ga je narod veoma voleo i poštovao, smatrajući ga za živog svetitelja. Upokojio se oko 1543. godine. Supruga Jelena i njegov verni narod sahranili su ga na brdu Đuntir.
: U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu vođen je razgovor pun uzajamnog poštovanja i podrške srpskoj zajednici u Mađarskoj, potvrđujući neraskidivu snagu duhovnih i istorijskih veza koje vekovima povezuju naša dva naroda.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U svetinji pored Dunava, gde su vekovima ćutale monaške molitve, postrig monaha Nestora označio je novo poglavlje u istoriji ovog drevnog manastirskog kompleksa.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog mučenika Jakova Persijanca po starom kalendaru, a po novom Sveti mučenici Mina, Hermogen i Eugraf. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.