Krsnoj slavi prisustvovali su visoki gosti iz crkvenog, političkog i javnog života. Pozdravnu besedu održao je mitropolit niški Arsenije, a zvanicama se obratio i domaćin slave.
- Braćo i sestre, neka je na zdravlje i na spasenje molitva i sveto pričešće. Srećan i blagosloven praznik! Hvala svima na molitvi, najpre hvala braći arhijerejima koji su došli danas da se zajedno pomolimo Bogu, da služimo svetu liturgiju, ali i svima vama. Neka bi Gospod dao da molitve Svetog Jovana Proroka, Preteče i Krstitelja Gospodnjeg budu sa svima nama, a najpre neka bi Gospod dao da nam on bude najbolji mogući uzor i primer za ugled. Hvala, neka ste svi blagosloveni - poručio je patrijarh.
Foto: SPC
Arhijerejska liturgija u Sabornoj crkvi u Beogradu
- Vaša svetosti, neka vam je srećna krsna slava Sveti Jovan Krstitelj, Prorok i Preteča Hristov, anđeo u telu koji je celu svoju službu usmerio da narod Božji privede u naručje Hristovo. U ovom prazniku, koji upravo proslavljamo, sećamo se krštenja koje je Sveti Jovan izvršio nad Hristom u Jordanu, a po mnogo čemu služba srpskog patrijarha ima elemente službe Svetog Jovana Krstitelja. Upravo srpski patrijarh kao naslednik Svetog Save, a ugledajući se i na Svetog Jovana i na Svetog Savu, privodi svoj narod, od Boga mu poveren, u naručje Hristovo. I kao što sutradan po Bogojavljenju slavimo Sabor Svetog Jovana Krstitelja, mi se svi okupljamo u jedan veliki sabor oko srpskog patrijarha - rekao je Joanikije i dodao:
- Neka vas Bog poživi, Vaša svetosti, na mnogaja ljeta, neka vam daruje puno duhovne kreposti, radosti, sile i mudrosti božanske da nas vodite i dalje i da nas sve privedete u naručje Hristovo. Amin, Bože daj! Srećna slava i na mnogaja i blagaja ljeta!
Proslavi su prisustvovali, između ostalih, princ Filip i princeza Danica Karađorđević, kao i premijer Đuro Macut, Vučićev izaslanik i lider SNS Miloš Vučević, ministri Ivica Dačić, Nikola Selaković, Milica Đurđević Stamenkovski, Petar Petković, direktor Kancelarije za KiM, nadbiskup beogradski Ladislav Nemet, Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Rusije, i drugi.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na praznik Obrezanja Gospodnjeg i u dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, liturgija u Beogradu donela je poruku o „obrezanju srca“, unutrašnjoj promeni i hrišćanskom životu koji ne počinje u običaju, već u čoveku samom.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
Uz arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i brojne ugledne ličnosti iz javnog života i vernike, poglavar Srpske pravoslavne crkve obeležio je je svoju slavu u Sabornoj crkvi, ističući važnost ljubavi, mira i unutrašnjeg preobražaja, a potom u Patrijaršijskom dvoru.
U besedi posle liturgije u Hramu Svetog Dimitrija na Novom Beogradu, episkop novobrdski podsetio je verne na značaj pokajanja, krštenja i svakodnevnog življenja u veri.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Atinogena po starom kalendaru i Svetog mučenika Kalinika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marte, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.