Krsnoj slavi prisustvovali su visoki gosti iz crkvenog, političkog i javnog života. Pozdravnu besedu održao je mitropolit niški Arsenije, a zvanicama se obratio i domaćin slave.
- Braćo i sestre, neka je na zdravlje i na spasenje molitva i sveto pričešće. Srećan i blagosloven praznik! Hvala svima na molitvi, najpre hvala braći arhijerejima koji su došli danas da se zajedno pomolimo Bogu, da služimo svetu liturgiju, ali i svima vama. Neka bi Gospod dao da molitve Svetog Jovana Proroka, Preteče i Krstitelja Gospodnjeg budu sa svima nama, a najpre neka bi Gospod dao da nam on bude najbolji mogući uzor i primer za ugled. Hvala, neka ste svi blagosloveni - poručio je patrijarh.
Foto: SPC
Arhijerejska liturgija u Sabornoj crkvi u Beogradu
- Vaša svetosti, neka vam je srećna krsna slava Sveti Jovan Krstitelj, Prorok i Preteča Hristov, anđeo u telu koji je celu svoju službu usmerio da narod Božji privede u naručje Hristovo. U ovom prazniku, koji upravo proslavljamo, sećamo se krštenja koje je Sveti Jovan izvršio nad Hristom u Jordanu, a po mnogo čemu služba srpskog patrijarha ima elemente službe Svetog Jovana Krstitelja. Upravo srpski patrijarh kao naslednik Svetog Save, a ugledajući se i na Svetog Jovana i na Svetog Savu, privodi svoj narod, od Boga mu poveren, u naručje Hristovo. I kao što sutradan po Bogojavljenju slavimo Sabor Svetog Jovana Krstitelja, mi se svi okupljamo u jedan veliki sabor oko srpskog patrijarha - rekao je Joanikije i dodao:
- Neka vas Bog poživi, Vaša svetosti, na mnogaja ljeta, neka vam daruje puno duhovne kreposti, radosti, sile i mudrosti božanske da nas vodite i dalje i da nas sve privedete u naručje Hristovo. Amin, Bože daj! Srećna slava i na mnogaja i blagaja ljeta!
Proslavi su prisustvovali, između ostalih, princ Filip i princeza Danica Karađorđević, kao i premijer Đuro Macut, Vučićev izaslanik i lider SNS Miloš Vučević, ministri Ivica Dačić, Nikola Selaković, Milica Đurđević Stamenkovski, Petar Petković, direktor Kancelarije za KiM, nadbiskup beogradski Ladislav Nemet, Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Rusije, i drugi.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na praznik Obrezanja Gospodnjeg i u dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, liturgija u Beogradu donela je poruku o „obrezanju srca“, unutrašnjoj promeni i hrišćanskom životu koji ne počinje u običaju, već u čoveku samom.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
Uz arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i brojne ugledne ličnosti iz javnog života i vernike, poglavar Srpske pravoslavne crkve obeležio je je svoju slavu u Sabornoj crkvi, ističući važnost ljubavi, mira i unutrašnjeg preobražaja, a potom u Patrijaršijskom dvoru.
U besedi posle liturgije u Hramu Svetog Dimitrija na Novom Beogradu, episkop novobrdski podsetio je verne na značaj pokajanja, krštenja i svakodnevnog življenja u veri.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.