Mnogo je svedočanstva o čudima Svetog Vasilija. Naročito onih koje se odnose na isceljenje od raznih bolesti kojima nema leka. Kad nestane i poslednja nada, odlazi se na Ostrog. Ali, ima i drugih čuda koja vraćaju veru u život. Naročito mladim ljudima koji ne znaju šta je s njima i kako da se spasu.
Još jedna u nizu priča o čudima Svetog Vasilija Ostroškog je svedočanstvo jeromonaha Isaije koje je zapisao u manastirskoj beležnici. Ova priča nalazi se među mnogo drugih u knjizi “Nova čuda Svetog Vasilija Ostroškoga” u izdanju Manastira Ostroga i Svetigore.
Jeromonah Isaija u svojoj beležnici opisao je kako je Sveti Vasilije izbavio petnaestogodišnju devojku od nečistog duha koji ju je zaposeo.
commons.wikimedia.org
Sveti Vasilije
Svedočenje prenosimo u celosti:
- Jedne noći, oko dva sata posle ponoći, čula se neka vika na manastirskoj česmi. Pogledamo – umivaju neku devojku vodom sa česme, a ona vrišti i viče. Njeni roditelji su rekli kako se zove, da ima 15 godina i da dolaze iz Hanovera. Bila je zaposednuta nečistim duhom i doveli su je kod sveca da je isceli - navodi jeromonah Isaije.
- Otac Joil je došao da joj pročita molitvu, jer ona nije htjela da izađe iz kola. Kada je otvorio vrata, ona ga je uhvatila za epitrahilj i udarila ga nogom. Posle nekog vremena otišao sam i ja da joj pročitam molitvu, a otac Joil mi je sve unapred kazao, tako da sam bio spreman da reagujem. Međutim, ovoga puta djevojka je bila mirnija. Nekako smo uspeli da je kroz priču nagovorimo da izađe iz kola i poveli je put svetitelja. Kada smo došli do crkve, ona nije htela da ide dalje. Tu sam joj očitao molitvu i ona se vratila. Sledeći dan ujutru, ušla je kod svetitelja, ali nije htela da poljubi ni krst ni sveca. Uveče je i to uradila.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Svetom Vasiliju, moćnom svecu, vernici se mole za isceljenje i spasenje od bolesti i nedaća, a manastir u Crnoj Gori pohode desetine hiljada ljudi. Dolaze ljudi iz celog sveta, svih veroispovesti da se poklone moštima velikog svetitelja, čije sveto telo u celosti počiva u Ostroškoj isposnici i nije podložno truljenju.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.