AKO OVO RADITE, BOG NE MOŽE NI DA VAM PRIĐE! Otac Gojko objasnio čime i kako odbijamo Gospoda od sebe
Savremni čovek brine po ceo dan, a razloga za to nema.
Svetom Vasiliju, moćnom svecu, vernici se mole za isceljenje i spasenje od bolesti i nedaća, a manastir u Crnoj Gori pohode desetine hiljada ljudi. Dolaze ljudi iz celog sveta, svih veroispovesti da se poklone moštima velikog svetitelja, čije sveto telo u celosti počiva u Ostroškoj isposnici i nije podložno truljenju.
Srpska pravoslavna crkva slavi svakog 12.maja Svetog Vasilija Ostroškog, svetitelja i čudotvorca, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, koji je mesto hodočašća za vernike svih religija. Ostroška isposnica je, veruje se, mesto isceljenja i spasenja od bolesti i nedaća.
Osim praznika Svetog Vasilija, dani sabora u Ostrogu su Trojičindan, Petrovdan, Ilindan i dan Uspenja Presvete Bogorodice. Tim danima u manastiru Ostrog okuplja se i po deset do dvadeset hiljada pobožnih poklonika koji veruju da će, uz Božiju milost, odatle svojim domovima otići zdravi dušom i telom.

Boraveći u manastiru Tvrdoš, u trebinjskom kraju, ljubav prema postu i molitvi krunisana je činom zamonašenja prilikom kojeg je dobio ime pod kojim će biti poznat - Vasilije. Ime je odabrao kako bi se u svom duhovnom životu koji ga je očekivao ugledao na život i podvige jerarha Vasilija Velikog. Kratko nakon zamonašenja, Vasilije je stekao đakonski i sveštenički čin.
Godine 1.878. velikom svečanošcu obeleženo je vraćanje moštiju u Ostrog, a tada je kovčeg nosio crnogorski knjaz Nikola.
Danas njegovo sveto telo u celosti počiva u Ostroškoj isposnici nepodložno zakonu truljenja, a činjenica o nepropadnosti tela ovog velikog svetitelja predstavlja fenomen za sebe koji hrišćani nazivaju čudom. Njegovo telo je nakon rastanka sa dušom postalo riznica Božije blagosti tako što mu je Gospod odredio posebnu misiju svog pomoćnika i iscelitelja svih ljudi koji sa čvrstom verom dolaze i pristupaju mu kao velikom čudotvorcu.
Mnogo je svedočanstva o čudima Svetog Vasilija. Naročito onih koje se odnose na isceljenje od raznih bolesti kojima nema leka. Kad nestane i poslednja nada, odlazi se na Ostrog. Ali, ima i drugih čuda koja vraćaju veru u život. Naročito mladim ljudima koji ne znaju šta je s njima i kako da se spasu.
Na sve načine suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti, istakao je otac Jovan.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Veruje se da mošti Svetog Vasilija imaju isceliteljsku moć, a postoje i brojne priče ljudi, koje o tome svedoče.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vojvoda koga je car želeo mrtvog i vojnici koji su umesto naredbe čuli nešto drugo.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Vojvoda koga je car želeo mrtvog i vojnici koji su umesto naredbe čuli nešto drugo.