Svetom Vasiliju, moćnom svecu, vernici se mole za isceljenje i spasenje od bolesti i nedaća, a manastir u Crnoj Gori pohode desetine hiljada ljudi. Dolaze ljudi iz celog sveta, svih veroispovesti da se poklone moštima velikog svetitelja, čije sveto telo u celosti počiva u Ostroškoj isposnici i nije podložno truljenju.
Srpska pravoslavna crkva slavi svakog 12.maja Svetog Vasilija Ostroškog, svetitelja i čudotvorca, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, koji je mesto hodočašća za vernike svih religija. Ostroška isposnica je, veruje se, mesto isceljenja i spasenja od bolesti i nedaća.
Osim praznika Svetog Vasilija, dani sabora u Ostrogu su Trojičindan, Petrovdan, Ilindan i dan Uspenja Presvete Bogorodice. Tim danima u manastiru Ostrog okuplja se i po deset do dvadeset hiljada pobožnih poklonika koji veruju da će, uz Božiju milost, odatle svojim domovima otići zdravi dušom i telom.
Prema predanju, sveti Vasilije Ostroški rođen je 28. decembra 1610. godine u Hercegovini, u selu Mrkonjci, u Popovom polju. Kršten je pod imenom Stojan, a puno svetovno ime i prezime bilo mu je Stojan Jovanović. Rodivši se u veoma pobožnoj porodici, okrenut postu i molitvi još od najranijih dana, prvu školu hrišćanske vrline izučio je baš u svom domu.
Wikimedia/Lesa at Serbian Wikipedia
Na molitvu u Ostrog dolaze desetine hilajda vernika
Boraveći u manastiru Tvrdoš, u trebinjskom kraju, ljubav prema postu i molitvi krunisana je činom zamonašenja prilikom kojeg je dobio ime pod kojim će biti poznat - Vasilije. Ime je odabrao kako bi se u svom duhovnom životu koji ga je očekivao ugledao na život i podvige jerarha Vasilija Velikog. Kratko nakon zamonašenja, Vasilije je stekao đakonski i sveštenički čin.
U Ostroškoj steni je podigao i ukrasio crkvu Časnog i životvornog Krsta i naredio da se živopiše. U njegovoj težnji da se Ostroška pećina pretvori u manastir mu niko nije mogao stati na put, te je prilikom podizanja manastirskih celina nosio kamenje, neprestano se molio obavljajući za to vreme sve svoje crkvene dužnosti. Svojim radom i stvaranjem došao je u poziciju da njega i tu crkvenu imovinu štite kako najveći verski tako i svetovni vladari tog vremena.
Godine 1.878. velikom svečanošcu obeleženo je vraćanje moštiju u Ostrog, a tada je kovčeg nosio crnogorski knjaz Nikola.
Danas njegovo sveto telo u celosti počiva u Ostroškoj isposnici nepodložno zakonu truljenja, a činjenica o nepropadnosti tela ovog velikog svetitelja predstavlja fenomen za sebe koji hrišćani nazivaju čudom. Njegovo telo je nakon rastanka sa dušom postalo riznica Božije blagosti tako što mu je Gospod odredio posebnu misiju svog pomoćnika i iscelitelja svih ljudi koji sa čvrstom verom dolaze i pristupaju mu kao velikom čudotvorcu.
Poštovanje pravoslavnog naroda prema ovom svetitelju ogleda se u podizanju velikog broja hramova i crkava u njegovu čast, a 1.935. godine u Beogradu otvorena je bolnica koja nosi njegovo ime.
Ime Svetog Vasilija Ostroškog izaziva toliko poštovanja medu vernicima, naročito u Crnoj Gori, da se ne izgovara u sedecem položaju, već se obavezno ustane, uz blagi naklon prekrsti i izgovori čuveno: „Slava mu i Milost".
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mnogo je svedočanstva o čudima Svetog Vasilija. Naročito onih koje se odnose na isceljenje od raznih bolesti kojima nema leka. Kad nestane i poslednja nada, odlazi se na Ostrog. Ali, ima i drugih čuda koja vraćaju veru u život. Naročito mladim ljudima koji ne znaju šta je s njima i kako da se spasu.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.