Ova svetinja zasijala je raskošnom duhovnom radošću na praznik arhangela kome je posvećena. Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju, a vernici i sveštenoslužitelji, sabrani u jedinstvu i molitvi, učinili su ovaj dan posebnim.
Na praznik Sabora Svetog arhangela Gavrila, Manastir Kumanica blistao je duhovnim sjajem i molitvenom radošću. U ovom svetom hramu, mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u prisustvu mnoštva vernog naroda i sveštenoslužitelja iz različitih eparhija Srpske pravoslavne crkve, dajući proslavi manastirske slave poseban duhovni ugođaj.
Uprkos letnjoj sparini, unutar manastirskih zidina vladao je spokoj, dok je Hor Sveti apostol i jevanđelist Marko iz Podgorice, predvođen dirigenkom Ljudmilom Radović, svojim pojanjem liturgijskom sabranju dao dodatnu dimenziju duhovne lepote i harmonije. Posle zaamvone molitve, liturgijsko slavlje se nastavilo molitvenim hodom oko hrama, gde su u zajedništvu svi prisutni izrekli molitve za mir, blagostanje i duhovni spokoj.
Potom su osveštani slavski darovi, koje su sa velikom ljubavlju pripremili domaćini ovogodišnje slave – Prijepoljci Milica Ljujić i Strahinja Matović sa svojim porodicama. Ovi darovi, simboli duhovnog zajedništva i odanosti, obogatili su slavlje tradicijom. Vladika Atanasije je u svom obraćanju uputio čestitke domaćinima, nastojatelju manastira arhimandritu Nikolaju, njegovom monaškom bratstvu i sestrinstvu, sveštenoslužiteljima i sabranom vernom narodu. Njegove reči bile su izraz zahvalnosti za zajedničko učešće u ovom duhovnom činu i za neprekidnu molitvenu podršku.
SPC / Eparhija mileševska
Krsni hod oko manastirskog hrama
Arhimandrit Nikolaj, nastojatelj Manastira Kumanica, u svojoj besedi izrazio je duboku zahvalnost vladiki Atanasiju, svim gostima i vernicima na prisustvu. Pozvao je sve prisutne u manastirsku trpezariju, gde su domaćini pripremili bogatu slavsku trpezu ljubavi. Ova trpeza, ispunjena gostoljubivošću i ljubavlju, bila je mesto gde su se svi okupljeni nastavili radovati i slavlje, uživajući u domaćoj hrani i pesmi podgoričkog hora. Neki od gostiju su se pridružili horu u pevanju, čime su u velikom duhovnom jedinstvu nastavili slavlje.
Na ovaj način, proslava manastirske slave u Kumanici postala je ne samo vreme duhovnog obogaćenja, već i izraz zajedništva, ljubavi i poštovanja prema svetim arhangelima. Svaka molitva i pesma bila je posvećena Božjoj slavi i časti svetih bestelesnih sila nebeskih, čime je ovaj dan postao svetilište duhovnog uzdignuća i radosti.
Na samoj granici Srbije i Crne Gore, ovaj manastirski kompleks ne samo da odoleva vekovima, već i prkosi nevoljama i nedaćama koje su ga zadesile. Udaljenost i težak prilaz ne sprečavaju ljude svih veroispovesti da dolaze po isceljenje i duhovnu utehu.
Posle prazničnog bdenja s petohlebnicom i čina monašenja mitropolit mileševski Atanasije, kroz molitve i očinske pouke, uputio je čestitke novom vojniku Hristovom, a vernike pozvao da ovaj sveti čin dostojno proslave za trpezom ljubavi.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Na praznik posvećen Majci Presvete Bogorodice, ali i na Detinjce, bio je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva. Uz liturgiju, darove i reči mitropolita Atanasija, proslava u manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici je donela poruke nade, zajedništva i obnove kroz veru.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Na dan kada se Nebo i Zemlja sjedinjuju u molitvi, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj svetinji pored Brodareva.
U mileševskoj svetinji okupili su se arhijereji, vernici i ugledne državne ličnosti Srbije i Crne Gore, obeležavajući praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, kroz dirljive molitve i inspirativne besede arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.