Ova svetinja zasijala je raskošnom duhovnom radošću na praznik arhangela kome je posvećena. Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju, a vernici i sveštenoslužitelji, sabrani u jedinstvu i molitvi, učinili su ovaj dan posebnim.
Na praznik Sabora Svetog arhangela Gavrila, Manastir Kumanica blistao je duhovnim sjajem i molitvenom radošću. U ovom svetom hramu, mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u prisustvu mnoštva vernog naroda i sveštenoslužitelja iz različitih eparhija Srpske pravoslavne crkve, dajući proslavi manastirske slave poseban duhovni ugođaj.
Uprkos letnjoj sparini, unutar manastirskih zidina vladao je spokoj, dok je Hor Sveti apostol i jevanđelist Marko iz Podgorice, predvođen dirigenkom Ljudmilom Radović, svojim pojanjem liturgijskom sabranju dao dodatnu dimenziju duhovne lepote i harmonije. Posle zaamvone molitve, liturgijsko slavlje se nastavilo molitvenim hodom oko hrama, gde su u zajedništvu svi prisutni izrekli molitve za mir, blagostanje i duhovni spokoj.
Potom su osveštani slavski darovi, koje su sa velikom ljubavlju pripremili domaćini ovogodišnje slave – Prijepoljci Milica Ljujić i Strahinja Matović sa svojim porodicama. Ovi darovi, simboli duhovnog zajedništva i odanosti, obogatili su slavlje tradicijom. Vladika Atanasije je u svom obraćanju uputio čestitke domaćinima, nastojatelju manastira arhimandritu Nikolaju, njegovom monaškom bratstvu i sestrinstvu, sveštenoslužiteljima i sabranom vernom narodu. Njegove reči bile su izraz zahvalnosti za zajedničko učešće u ovom duhovnom činu i za neprekidnu molitvenu podršku.
SPC / Eparhija mileševska
Krsni hod oko manastirskog hrama
Arhimandrit Nikolaj, nastojatelj Manastira Kumanica, u svojoj besedi izrazio je duboku zahvalnost vladiki Atanasiju, svim gostima i vernicima na prisustvu. Pozvao je sve prisutne u manastirsku trpezariju, gde su domaćini pripremili bogatu slavsku trpezu ljubavi. Ova trpeza, ispunjena gostoljubivošću i ljubavlju, bila je mesto gde su se svi okupljeni nastavili radovati i slavlje, uživajući u domaćoj hrani i pesmi podgoričkog hora. Neki od gostiju su se pridružili horu u pevanju, čime su u velikom duhovnom jedinstvu nastavili slavlje.
Na ovaj način, proslava manastirske slave u Kumanici postala je ne samo vreme duhovnog obogaćenja, već i izraz zajedništva, ljubavi i poštovanja prema svetim arhangelima. Svaka molitva i pesma bila je posvećena Božjoj slavi i časti svetih bestelesnih sila nebeskih, čime je ovaj dan postao svetilište duhovnog uzdignuća i radosti.
Na samoj granici Srbije i Crne Gore, ovaj manastirski kompleks ne samo da odoleva vekovima, već i prkosi nevoljama i nedaćama koje su ga zadesile. Udaljenost i težak prilaz ne sprečavaju ljude svih veroispovesti da dolaze po isceljenje i duhovnu utehu.
Posle prazničnog bdenja s petohlebnicom i čina monašenja mitropolit mileševski Atanasije, kroz molitve i očinske pouke, uputio je čestitke novom vojniku Hristovom, a vernike pozvao da ovaj sveti čin dostojno proslave za trpezom ljubavi.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na praznik posvećen Majci Presvete Bogorodice, ali i na Detinjce, bio je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva. Uz liturgiju, darove i reči mitropolita Atanasija, proslava u manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici je donela poruke nade, zajedništva i obnove kroz veru.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
Na dan kada se Nebo i Zemlja sjedinjuju u molitvi, arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u ovoj svetinji pored Brodareva.
U mileševskoj svetinji okupili su se arhijereji, vernici i ugledne državne ličnosti Srbije i Crne Gore, obeležavajući praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, kroz dirljive molitve i inspirativne besede arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.