ŠTA NIKAD NE SMETE POŽELETI U ŽIVOTU: Sveti Jefrem Sirin o nesvesnom upadu u demonsku mrežu smrti
Pravoslavno učenje polazi od toga da čovek nije stvoren radi udobnog života, već radi spasenja.
Na samoj granici Srbije i Crne Gore, ovaj manastirski kompleks ne samo da odoleva vekovima, već i prkosi nevoljama i nedaćama koje su ga zadesile. Udaljenost i težak prilaz ne sprečavaju ljude svih veroispovesti da dolaze po isceljenje i duhovnu utehu.
Među planinskim vrhovima i zelenilom, negde na samoj granici između Srbije i Crne Gore, uzdiže se Manastir Kumanica, drevna svetinja koja prkosi vremenu i čuva priče o čudima. Ova sveta bogomolja, posvećena Svetom arhangelu Gavrilu, prvi put se spominje u 16. veku, a u njoj se čuvaju mošti Grigorija Kumaničkog. Predanja o čudotvornim isceljenjima u Kumanici žive među narodom, prenoseći se s kolena na koleno, dok svaka nova generacija iznova osnažuje veru u čudotvornu moć ove svetinje.
Meštani i vernici govore o brojnim isceljenjima koja su se ovde dogodila.
- Ljudi su dolazili u kolicima, da bi nakon pročitanih molitvi ozdravili i stali na svoje noge. Ovde dolazi i mnogo bračnih parova koji ne mogu da imaju decu i mole se. Kad prođe post dođu u Kumanicu, gde im se čitaju molitve. Zanimljivo je da su posle toga dobili potomstvo. Ovo je zaista jedna velika svetinja, isceljenja koja su se ovde događala prenose se sa kolena na koleno. Ovde i sada dolazi veliki broj vernika. Po ozdravljenje, spas i na molitvu - svedoči meštanka sela Bare u sjeničkom kraju u kom se ova svetinja nalazi.
Da je manastir poznat po isceljenjima potvrđuje i otac Nikolaj, starešina manastira Kumanica. Ono što je manje poznato, dodaje on, jeste da je manastir jedva preživeo rušenje zahvaljujući slozi naroda.
- Manastir Kumanica trebalo je da bude srušen kada se gradila pruga Beograd - Bar jer se nalazio na toj predviđenoj trasi. Međutim, verujući narod to nije nikako dopustio. Tada su se pobunili svi, i pravoslavci i muslimani, bili su složni i spasili su manastir. Tako da pruga prolazi pored njega - kaže otac Nikolaj, prenosi Rina.
Čuda i isceljenja privlače putnike namernike iz svih krajeva sveta, kao i svih veroispovesti. Do skoro se do manastira jedva stizalo orunulim makadamskim putem, ali ovog leta je, nakon dugog čekanja, konačno urađen asfaltni prilaz iz sela Bare, što mnogo znači monasima, ali i svim vernicima.
- Put je bio jako loš i koliko god da su ga nasipali i radili propuste, voda ga je svaki put odnela. Slava Bogu na svemu, i onemo ko je dozvolio i ko je učinio i ko je uradio put, da ih Gospod nagradi - kaže mati Gavrila, monahinja u manastiru.
Manastir Kumanica ostaje svetionik vere i nade, mesto gde čuda nisu retkost, već svakodnevica. Vekovima je ovo mesto prkosilo vremenu i nevoljama, i danas nastavlja da okuplja ljude svih vera, ujedinjujući ih u zajedničkoj molitvi i veri u isceljenje.



Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Ljudi koji dolaze u crkvu zaista veruju da molitve sveštenika imaju isceliteljske moći.
Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Priča o prevari, Božijem promislu i neočekivanom susretu koji je promenio život mladog para.
Predsednik Belorusije poslao je američkom predsedniku dar snažne duhovne simbolike u trenutku kada Minsk otvoreno govori o želji za novim tonom u odnosima sa Vašingtonom.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.