SVETINJA U KOJOJ ČUDA NISU RETKOST, NEGO SVAKODNEVNICA: Meštani svedoče da u Manastir Kumanica ljudi dolaze u kolicima, da bi nakon pročitanih molitvi stali na svoje noge
Na samoj granici Srbije i Crne Gore, ovaj manastirski kompleks ne samo da odoleva vekovima, već i prkosi nevoljama i nedaćama koje su ga zadesile. Udaljenost i težak prilaz ne sprečavaju ljude svih veroispovesti da dolaze po isceljenje i duhovnu utehu.
Među planinskim vrhovima i zelenilom, negde na samoj granici između Srbije i Crne Gore, uzdiže se Manastir Kumanica, drevna svetinja koja prkosi vremenu i čuva priče o čudima. Ova sveta bogomolja, posvećena Svetom arhangelu Gavrilu, prvi put se spominje u 16. veku, a u njoj se čuvaju mošti Grigorija Kumaničkog. Predanja o čudotvornim isceljenjima u Kumanici žive među narodom, prenoseći se s kolena na koleno, dok svaka nova generacija iznova osnažuje veru u čudotvornu moć ove svetinje.
RINA
Manastir Kumanica
Meštani i vernici govore o brojnim isceljenjima koja su se ovde dogodila.
- Ljudi su dolazili u kolicima, da bi nakon pročitanih molitvi ozdravili i stali na svoje noge. Ovde dolazi i mnogo bračnih parova koji ne mogu da imaju decu i mole se. Kad prođe post dođu u Kumanicu, gde im se čitaju molitve. Zanimljivo je da su posle toga dobili potomstvo. Ovo je zaista jedna velika svetinja, isceljenja koja su se ovde događala prenose se sa kolena na koleno. Ovde i sada dolazi veliki broj vernika. Po ozdravljenje, spas i na molitvu - svedoči meštanka sela Bare u sjeničkom kraju u kom se ova svetinja nalazi.
Da je manastir poznat po isceljenjima potvrđuje i otac Nikolaj, starešina manastira Kumanica. Ono što je manje poznato, dodaje on, jeste da je manastir jedva preživeo rušenje zahvaljujući slozi naroda.
RINA
Starešina Manastira Kumanica, otac Nikolaj
- Manastir Kumanica trebalo je da bude srušen kada se gradila pruga Beograd - Bar jer se nalazio na toj predviđenoj trasi. Međutim, verujući narod to nije nikako dopustio. Tada su se pobunili svi, i pravoslavci i muslimani, bili su složni i spasili su manastir. Tako da pruga prolazi pored njega - kaže otac Nikolaj, prenosi Rina.
Čuda i isceljenja privlače putnike namernike iz svih krajeva sveta, kao i svih veroispovesti. Do skoro se do manastira jedva stizalo orunulim makadamskim putem, ali ovog leta je, nakon dugog čekanja, konačno urađen asfaltni prilaz iz sela Bare, što mnogo znači monasima, ali i svim vernicima.
RINA
Selo Bare u mom se Manastir Kumanica nalazi
- Put je bio jako loš i koliko god da su ga nasipali i radili propuste, voda ga je svaki put odnela. Slava Bogu na svemu, i onemo ko je dozvolio i ko je učinio i ko je uradio put, da ih Gospod nagradi - kaže mati Gavrila, monahinja u manastiru.
Manastir Kumanica ostaje svetionik vere i nade, mesto gde čuda nisu retkost, već svakodnevica. Vekovima je ovo mesto prkosilo vremenu i nevoljama, i danas nastavlja da okuplja ljude svih vera, ujedinjujući ih u zajedničkoj molitvi i veri u isceljenje.
U Beogradu se okupilo više od 400 učesnika kampa „Srbija te zove“, a susret sa poglavarom SPC protekao je uz razgovor o poreklu, Svetom Savi, ljubavi prema bližnjem i veri.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Svetoj Paraskevi Rimljanki vernici se obraćaju sa molbom za pomoć, isceljenje i zaštitu, ali i za snagu da pobede sopstvene slabosti i sačuvaju pravoslavnu veru.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.