SUTRA JE CRNO SLOVO I KRSNA SLAVA! Slavimo Pokrov Presvete Bogorodice!
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Na samoj granici Srbije i Crne Gore, ovaj manastirski kompleks ne samo da odoleva vekovima, već i prkosi nevoljama i nedaćama koje su ga zadesile. Udaljenost i težak prilaz ne sprečavaju ljude svih veroispovesti da dolaze po isceljenje i duhovnu utehu.
Među planinskim vrhovima i zelenilom, negde na samoj granici između Srbije i Crne Gore, uzdiže se Manastir Kumanica, drevna svetinja koja prkosi vremenu i čuva priče o čudima. Ova sveta bogomolja, posvećena Svetom arhangelu Gavrilu, prvi put se spominje u 16. veku, a u njoj se čuvaju mošti Grigorija Kumaničkog. Predanja o čudotvornim isceljenjima u Kumanici žive među narodom, prenoseći se s kolena na koleno, dok svaka nova generacija iznova osnažuje veru u čudotvornu moć ove svetinje.
Meštani i vernici govore o brojnim isceljenjima koja su se ovde dogodila.
- Ljudi su dolazili u kolicima, da bi nakon pročitanih molitvi ozdravili i stali na svoje noge. Ovde dolazi i mnogo bračnih parova koji ne mogu da imaju decu i mole se. Kad prođe post dođu u Kumanicu, gde im se čitaju molitve. Zanimljivo je da su posle toga dobili potomstvo. Ovo je zaista jedna velika svetinja, isceljenja koja su se ovde događala prenose se sa kolena na koleno. Ovde i sada dolazi veliki broj vernika. Po ozdravljenje, spas i na molitvu - svedoči meštanka sela Bare u sjeničkom kraju u kom se ova svetinja nalazi.
Da je manastir poznat po isceljenjima potvrđuje i otac Nikolaj, starešina manastira Kumanica. Ono što je manje poznato, dodaje on, jeste da je manastir jedva preživeo rušenje zahvaljujući slozi naroda.
- Manastir Kumanica trebalo je da bude srušen kada se gradila pruga Beograd - Bar jer se nalazio na toj predviđenoj trasi. Međutim, verujući narod to nije nikako dopustio. Tada su se pobunili svi, i pravoslavci i muslimani, bili su složni i spasili su manastir. Tako da pruga prolazi pored njega - kaže otac Nikolaj, prenosi Rina.
Čuda i isceljenja privlače putnike namernike iz svih krajeva sveta, kao i svih veroispovesti. Do skoro se do manastira jedva stizalo orunulim makadamskim putem, ali ovog leta je, nakon dugog čekanja, konačno urađen asfaltni prilaz iz sela Bare, što mnogo znači monasima, ali i svim vernicima.
- Put je bio jako loš i koliko god da su ga nasipali i radili propuste, voda ga je svaki put odnela. Slava Bogu na svemu, i onemo ko je dozvolio i ko je učinio i ko je uradio put, da ih Gospod nagradi - kaže mati Gavrila, monahinja u manastiru.
Manastir Kumanica ostaje svetionik vere i nade, mesto gde čuda nisu retkost, već svakodnevica. Vekovima je ovo mesto prkosilo vremenu i nevoljama, i danas nastavlja da okuplja ljude svih vera, ujedinjujući ih u zajedničkoj molitvi i veri u isceljenje.



Dečaku je pretila transplantacija jetre, a lekari nisu davali nade. Međutim, posle molitve Svetima Zosimu i Jakovu u Manastiru Tumane, dogodilo se nešto što niko nije mogao da predvidi.
Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Ovo dirljivo svedočanstvo o isceljenju pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice otkriva kako su vera, molitva i tišina manastira postali spas jači od svih prognoza lekara.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Na jednom zapisu vidi se prilazak naoružanih uniformisanih lica, dok drugi beleži demoliranje ikonostasa i pucanje u svetinju.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.