FRESKA U VISOKIM DEČANIMA PODELILA NAUČNIKE: Šta prikazuju dve neobične figure u srpskoj svetinji iz 14. veka (FOTO)
Istoričari umetnosti kažu da su to uobičajene predstave sunca i meseca, ali teorije to nije umanjilo.
Jedna freska u manastiru Visoki Dečani i zapis istoričara Nićifora Grigora otkrivaju mogućnost da je car Dušan imao još jedno dete
Dušan Nemanjić je bio najveći srpski srednjovekovni vladar. Državu je proširio do neslućenih granica, doneo legendarni zakonik i učvrstio vlast na teritoriji koja je sezala na čak tri mora.
Ipak, posle smrti cara Dušana, njegovo veliko carstvo počelo je da se rastače. Car Uroš nije posedovao očevu odlučnost i srčanost, pa nije uspeo da sačuva državu. U narodu je ostao upamćen kao Uroš Nejaki. Dug niz srpskih vladara iz dinastije Nemanjić sa njim se prekinuo.
Ipak, freska u jednom manastiru i zapisi jednog istoričara pričaju drugačiju priču! Da li je moguće da su car Dušan i carica Jelena imali još jedno dete?
Na zidu manastira Visoki Dečani nalazi se freska koja godinama zadaje muke istoričarima. Na njoj su prikazani carica Jelena, njen sin – mladi carević Uroš, ali i još jedna nepoznata figura, viša (starija?) od Uroša, ali svakako još mlada. Nepoznata osoba na glavi jedina nema venac, a natpis pored nje je u celosti uništen tako da ju je nemoguće identifikovati.
Ipak, činjenica da je oslikana pored carice i carevića govori o njenom visokom poreklu. Drugi dokaz je odelo ukrašeno dvoglavim orlovima, simbolom Nemanjića. Smatra se da je freska nastala pre jeseni 1343. godine.
Pojedini istoričari veruju da je misteriozna figura zapravo princeza – izgubljena ćerka cara Dušana. Ako je postojala, zvala se Teodora, isto kao Dušanova majka.
Ipak, ima i onih koji poriču ovu tvrdnju.
- Prema našoj istorijografiji ta druga figura pored Uroša je Simeon Siniša, polubrat cara Dušana. Ipak, ovo ne odgovara onome što je prikazano na fresci. Razlika u godinama između Uroša i Simeona Siniše je velika, oko 12 ili 13 godina. Uroš je rođen 1337. a Simeon Siniša 1326. Kada se gleda ta freska, razlika u starosti između figura je mnogo manja – kaže Aleksandar TešIć, književnik i autor serijala o Milošu Obiliću u kome se kao jedan od likova pominje upravo Teodora, Uroševa starija sestra i prvo dete cara Dušana.
Tešić ističe da njegova književna Teodora nije fiktivni lik. Osim freske, ključan dokaz mu predstavlja i zapis Nićifora Grigora, veoma uglednog vizantijskog istoričara čija se dela i zapisi smatraju veoma kvalitetnim štivom za proučavanje istorije, a koji pominje ćerku cara Dušana. Na sve to, Grigor je bio savremenik srpskog cara.
Nićifor Grigora u svom delu “Romejska istorija” detaljno opisuje epizodu pokušaja udaje ćerke cara Dušana za jednog od sinova turskog sultana Orhana 1351. godine. Njemu je upućeno srpsko poslanstvo sa predlogom o rodbinskom povezivanju, a sultan je, prema Grigoru “primivši radosno ovo poslanstvo, poslao i potvrdu ugovora kao i poslanike da potvrde brak”.
Na ovaj način, Dušan bi obezbedio bar privremen mir sa Turcima.
- Carevu ćerku Nićifor nije spomenuo tek uzgred! On je opisao ceo događaj i ne vidim zašto bi ga izmislio. U to vreme Dušan je bio u sukobu sa Jovanom Kantakuzinom, vizantijskim regentom. Onda se Jovan uplašio da će mu Dušan preoteti savezništvo sa Turcima jer je udaja značila savezništvo. Tako je Kantakuzin poslao vojsku da presretne tursko poslanstvo i pobio ih, čime je ovaj pokušaj povezivanja propao – objašnjava Aleksandar Tešić.
Ipak, Tešić navodi da postoji mogućnost da su ovi pregovori nastavljeni i da su krunisani sklapanjem braka između Dušanove ćerke i samog sultana Orhana.
Car Dušan iznenada je umro 1355. a 1361. ista sudbina je zadesila i sultana Orhana. Teodori se, negde među mnogobrojnim ženama “kuće suza” gde su upućivane žene i naložnice starog sultana, tada gubi trag.
Misteriju predstavlja činjenica da ostali istorijski spisi princezu Teodoru ne pominju. Nićifor Grigora važi za neosporni autoritet u naučnim krugovima, ali pojedini istoričari ipak osporavaju njegov rad.
Interesantno, samo kada je u pitanju deo sa Teodorom, javlja "Istorijski zabavnik".
Istoričari umetnosti kažu da su to uobičajene predstave sunca i meseca, ali teorije to nije umanjilo. Članovi crkvene zajednice su imali priliku da se vrate u prošlost i dobiju fascinantan uvid u život zajednice u Bearsdenu pre skoro 100 godina. Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici. U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Ko je onda bila Teodora i kakva je bila njena sudbina?
FRESKA U VISOKIM DEČANIMA PODELILA NAUČNIKE: Šta prikazuju dve neobične figure u srpskoj svetinji iz 14. veka (FOTO)
RUŠILI CRKVU PA NAŠLI MISTERIOZNU KUTIJU: Kada su je otvorili nisu mogli da veruju šta vide (FOTO)
OVO JE JEDAN OD NAJSTARIJIH PRIKAZA ISUSA HRISTA: Nalazi se duboko u zemlji, a evo iz kog je veka freska
SKINULI MALTER I OTKRILI NEOBJAŠNJIVU SCENU U CRKVI KOJA JE BILA ZAKOPANA 500 GODINA: Naučnici ne mogu da se slože oko značenja fresaka
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Nakon prijema u Patrijaršijskom dvoru i posete Pećkoj patrijaršiji, zajednički obilazak svetinja nastavljen je u jednoj od najznačajnijih srednjovekovnih zadužbina na Kosovu i Metohiji.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.
Hram Svetog Vasilija (Vasilija Blaženog) nalazi se na Crvenom trgu i simbol je Moskve.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Probajte tikvice sa pečurkama po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici i duhovno se nadahnite poukom Svetog Serafima Sarovskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne Isakija, Dalmata i Favsta po starom, dok se po novom kalendaru obeležava praznik Nerukotvorene ikone Isusa Hrista. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Roka, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada dođu razočaranje, gubitak i neizvesnost, lako je zaboraviti na zahvalnost, a pouka velikog ruskog duhovnika podseća zašto ni u najtežim danima ne treba izgubiti blagodarno srce.