FRESKA U VISOKIM DEČANIMA PODELILA NAUČNIKE: Šta prikazuju dve neobične figure u srpskoj svetinji iz 14. veka (FOTO)
Istoričari umetnosti kažu da su to uobičajene predstave sunca i meseca, ali teorije to nije umanjilo.
Jedna freska u manastiru Visoki Dečani i zapis istoričara Nićifora Grigora otkrivaju mogućnost da je car Dušan imao još jedno dete
Dušan Nemanjić je bio najveći srpski srednjovekovni vladar. Državu je proširio do neslućenih granica, doneo legendarni zakonik i učvrstio vlast na teritoriji koja je sezala na čak tri mora.
Ipak, posle smrti cara Dušana, njegovo veliko carstvo počelo je da se rastače. Car Uroš nije posedovao očevu odlučnost i srčanost, pa nije uspeo da sačuva državu. U narodu je ostao upamćen kao Uroš Nejaki. Dug niz srpskih vladara iz dinastije Nemanjić sa njim se prekinuo.
Ipak, freska u jednom manastiru i zapisi jednog istoričara pričaju drugačiju priču! Da li je moguće da su car Dušan i carica Jelena imali još jedno dete?
Na zidu manastira Visoki Dečani nalazi se freska koja godinama zadaje muke istoričarima. Na njoj su prikazani carica Jelena, njen sin – mladi carević Uroš, ali i još jedna nepoznata figura, viša (starija?) od Uroša, ali svakako još mlada. Nepoznata osoba na glavi jedina nema venac, a natpis pored nje je u celosti uništen tako da ju je nemoguće identifikovati.
Ipak, činjenica da je oslikana pored carice i carevića govori o njenom visokom poreklu. Drugi dokaz je odelo ukrašeno dvoglavim orlovima, simbolom Nemanjića. Smatra se da je freska nastala pre jeseni 1343. godine.
Pojedini istoričari veruju da je misteriozna figura zapravo princeza – izgubljena ćerka cara Dušana. Ako je postojala, zvala se Teodora, isto kao Dušanova majka.
Ipak, ima i onih koji poriču ovu tvrdnju.
- Prema našoj istorijografiji ta druga figura pored Uroša je Simeon Siniša, polubrat cara Dušana. Ipak, ovo ne odgovara onome što je prikazano na fresci. Razlika u godinama između Uroša i Simeona Siniše je velika, oko 12 ili 13 godina. Uroš je rođen 1337. a Simeon Siniša 1326. Kada se gleda ta freska, razlika u starosti između figura je mnogo manja – kaže Aleksandar TešIć, književnik i autor serijala o Milošu Obiliću u kome se kao jedan od likova pominje upravo Teodora, Uroševa starija sestra i prvo dete cara Dušana.
Tešić ističe da njegova književna Teodora nije fiktivni lik. Osim freske, ključan dokaz mu predstavlja i zapis Nićifora Grigora, veoma uglednog vizantijskog istoričara čija se dela i zapisi smatraju veoma kvalitetnim štivom za proučavanje istorije, a koji pominje ćerku cara Dušana. Na sve to, Grigor je bio savremenik srpskog cara.
Nićifor Grigora u svom delu “Romejska istorija” detaljno opisuje epizodu pokušaja udaje ćerke cara Dušana za jednog od sinova turskog sultana Orhana 1351. godine. Njemu je upućeno srpsko poslanstvo sa predlogom o rodbinskom povezivanju, a sultan je, prema Grigoru “primivši radosno ovo poslanstvo, poslao i potvrdu ugovora kao i poslanike da potvrde brak”.
Na ovaj način, Dušan bi obezbedio bar privremen mir sa Turcima.
- Carevu ćerku Nićifor nije spomenuo tek uzgred! On je opisao ceo događaj i ne vidim zašto bi ga izmislio. U to vreme Dušan je bio u sukobu sa Jovanom Kantakuzinom, vizantijskim regentom. Onda se Jovan uplašio da će mu Dušan preoteti savezništvo sa Turcima jer je udaja značila savezništvo. Tako je Kantakuzin poslao vojsku da presretne tursko poslanstvo i pobio ih, čime je ovaj pokušaj povezivanja propao – objašnjava Aleksandar Tešić.
Ipak, Tešić navodi da postoji mogućnost da su ovi pregovori nastavljeni i da su krunisani sklapanjem braka između Dušanove ćerke i samog sultana Orhana.
Car Dušan iznenada je umro 1355. a 1361. ista sudbina je zadesila i sultana Orhana. Teodori se, negde među mnogobrojnim ženama “kuće suza” gde su upućivane žene i naložnice starog sultana, tada gubi trag.
Misteriju predstavlja činjenica da ostali istorijski spisi princezu Teodoru ne pominju. Nićifor Grigora važi za neosporni autoritet u naučnim krugovima, ali pojedini istoričari ipak osporavaju njegov rad.
Interesantno, samo kada je u pitanju deo sa Teodorom, javlja "Istorijski zabavnik".
Istoričari umetnosti kažu da su to uobičajene predstave sunca i meseca, ali teorije to nije umanjilo. Članovi crkvene zajednice su imali priliku da se vrate u prošlost i dobiju fascinantan uvid u život zajednice u Bearsdenu pre skoro 100 godina. Najstariji nivo je arheološki najzanimljiviji i sadrži grobove Feliksa i Adaukta u maloj podzemnoj bazilici. U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Ko je onda bila Teodora i kakva je bila njena sudbina?
FRESKA U VISOKIM DEČANIMA PODELILA NAUČNIKE: Šta prikazuju dve neobične figure u srpskoj svetinji iz 14. veka (FOTO)
RUŠILI CRKVU PA NAŠLI MISTERIOZNU KUTIJU: Kada su je otvorili nisu mogli da veruju šta vide (FOTO)
OVO JE JEDAN OD NAJSTARIJIH PRIKAZA ISUSA HRISTA: Nalazi se duboko u zemlji, a evo iz kog je veka freska
SKINULI MALTER I OTKRILI NEOBJAŠNJIVU SCENU U CRKVI KOJA JE BILA ZAKOPANA 500 GODINA: Naučnici ne mogu da se slože oko značenja fresaka
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Meštani kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Crkveni Tipik određuje i dane kada se opelo ne služi.