U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Kada su radnici Nacionalnog konzervatorskog centra skinuli malter sa severnog zida u manastirskoj crkvi Svetog Dimitrija blizu Velesa, ostali su zapanjeni. Pred njihovim očima se pojavila freska Strašni sud.
- Sto godina pre rađanja poznatog holandskog slikara Hijeronimusa Boša, nepoznati autor iz Velesa je na zidu crkve nacrtao Strašni sud, po svom viđenju. Ova prekrasna ilustracija verskog učenja je veoma vredna i fascinantna, neviđena u Makedoniji. To je retka kompozicija predstavljena iz tog perioda - izjavio je za portal mkd.mk Vlado Mukovski, konzervator Nacionalnog konzervatorskog centra.
On je zajedno sa nekoliko svojih kolega radio na konzervaciji zidnog slikartsva u manastiru "Sv. Dimitrija" kod Velesa, projektu koji finansira Ministarstvo kulture.
U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Na njoj se vidi riba kako jede čoveka, više morskih životinja, ali i tri osobe, od kojih jedna čita pismo. Do freske ktitora crkve, otkrivene 10 godina, koji u ruci drži njenu maketu, ovih dana je pronađeno pismo, ali se zbog oštećenja za sada ne može dešifrovati. Prema očekivanjima, u njemu je zabeleženo ime ktitora i motiv zašto je rešio da je gradi i period izgradnje crkve.
- Od ove freske, prekrasnog portreta, velemajstorski naslikanog, može se zaključiti da je crkva građena sa zvonikom, nasuprot tvrdnjama da je ona dograđena odkako je otkopana u 18. veku - objašnjava Mukoski.
Ktitor je obučen u raskošnu odeždu na kojoj se nalazi dvoglavi orao, koji je bio simbol korišćen u Vizantiji, a kasnije prihvaćen od drugih naroda i država.
Manastirska crkva, iznad koje se izdiže kula sa zvonikom, sa svojom posebnošću se izdvaja od drugih srednjovekovinih crkava u Makedoniji. Ona je posvećena velikomučeniku i ratniku Dimitriji, a ima veoma zanimljivu istoriju.
Shutterstock/hramikona
Sveti Dimitrije
Crkva Svetog Dimitrija je sve do 1855. godine, čak pet vekova, bila zakopana pod zemljom. Nakon dolaska Turaka i topovskog bombardovanja, manastir je bio zatrpan. To se, prema zapisima, dešavalo pre 1.400 godina. Crkva je od tada pa sve do 1855. godine bila pod zemljom. Te godine, vodeničaru koji je živeo blizu nje, Petru Zdravevu u snu je često dolazio aber da otkopa crkvu.
To mu nije davalo mira, pa je nekako uspeo da ubedi turske begove da mu dozvole da kopa. I zaista, na tom mestu je pronašao staru crkvu. Zato se njegov grob nalazi u dvorištu manastirskog kompleksa.
Crkvu je oslikao zograf iz Velesa, Hadži Kosta Krstev, a taj događaj je ovekovečen u unutrašnjosti crkve, na južnom zidu sa natpisom H. Koste Zograf i fotograf. Ovaj podatak da je freskoslikar bio i fotograf tek treba da se istraži. Ako se to dokaže, odna se on, prvi u Makedoniji, još sedinom 19. veka, daleko pre čuvene braće Manaki, bavio sa fotografijom, javlja Telegraf.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Arhimandrit kritskog porekla, nekadašnji iguman manastira Iviron, ostavio je za sobom bogato duhovno nasleđe, stotine duhovne dece i spise koji će nastaviti da svetle kao putokaz pravoslavlju u savremenom svetu.
Prema učenju Crkve, bez krštenja nije moguće pristupiti ostalim svetim tajnama, niti se u potpunosti uključiti u liturgijski i duhovni život zajednice.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
U svojoj besedi za 15. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz Kanu Galilejsku i pokazuje kako svako Hristovo čudo, od isceljenja do prosvetljenja, u svojoj suštini pretvara našu svakodnevicu i ljudsku prirodu u izvor radosti i svetlosti.