U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Kada su radnici Nacionalnog konzervatorskog centra skinuli malter sa severnog zida u manastirskoj crkvi Svetog Dimitrija blizu Velesa, ostali su zapanjeni. Pred njihovim očima se pojavila freska Strašni sud.
- Sto godina pre rađanja poznatog holandskog slikara Hijeronimusa Boša, nepoznati autor iz Velesa je na zidu crkve nacrtao Strašni sud, po svom viđenju. Ova prekrasna ilustracija verskog učenja je veoma vredna i fascinantna, neviđena u Makedoniji. To je retka kompozicija predstavljena iz tog perioda - izjavio je za portal mkd.mk Vlado Mukovski, konzervator Nacionalnog konzervatorskog centra.
On je zajedno sa nekoliko svojih kolega radio na konzervaciji zidnog slikartsva u manastiru "Sv. Dimitrija" kod Velesa, projektu koji finansira Ministarstvo kulture.
U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Na njoj se vidi riba kako jede čoveka, više morskih životinja, ali i tri osobe, od kojih jedna čita pismo. Do freske ktitora crkve, otkrivene 10 godina, koji u ruci drži njenu maketu, ovih dana je pronađeno pismo, ali se zbog oštećenja za sada ne može dešifrovati. Prema očekivanjima, u njemu je zabeleženo ime ktitora i motiv zašto je rešio da je gradi i period izgradnje crkve.
- Od ove freske, prekrasnog portreta, velemajstorski naslikanog, može se zaključiti da je crkva građena sa zvonikom, nasuprot tvrdnjama da je ona dograđena odkako je otkopana u 18. veku - objašnjava Mukoski.
Ktitor je obučen u raskošnu odeždu na kojoj se nalazi dvoglavi orao, koji je bio simbol korišćen u Vizantiji, a kasnije prihvaćen od drugih naroda i država.
Manastirska crkva, iznad koje se izdiže kula sa zvonikom, sa svojom posebnošću se izdvaja od drugih srednjovekovinih crkava u Makedoniji. Ona je posvećena velikomučeniku i ratniku Dimitriji, a ima veoma zanimljivu istoriju.
Shutterstock/hramikona
Sveti Dimitrije
Crkva Svetog Dimitrija je sve do 1855. godine, čak pet vekova, bila zakopana pod zemljom. Nakon dolaska Turaka i topovskog bombardovanja, manastir je bio zatrpan. To se, prema zapisima, dešavalo pre 1.400 godina. Crkva je od tada pa sve do 1855. godine bila pod zemljom. Te godine, vodeničaru koji je živeo blizu nje, Petru Zdravevu u snu je često dolazio aber da otkopa crkvu.
To mu nije davalo mira, pa je nekako uspeo da ubedi turske begove da mu dozvole da kopa. I zaista, na tom mestu je pronašao staru crkvu. Zato se njegov grob nalazi u dvorištu manastirskog kompleksa.
Crkvu je oslikao zograf iz Velesa, Hadži Kosta Krstev, a taj događaj je ovekovečen u unutrašnjosti crkve, na južnom zidu sa natpisom H. Koste Zograf i fotograf. Ovaj podatak da je freskoslikar bio i fotograf tek treba da se istraži. Ako se to dokaže, odna se on, prvi u Makedoniji, još sedinom 19. veka, daleko pre čuvene braće Manaki, bavio sa fotografijom, javlja Telegraf.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Otac Miloš Vesin kaže da Crkva ne poriče da nebeska tela postoje i da ona imaju uticaj na čoveka, ali je rekao i kada i kako ova istina, postaje opasna kada se izvitoperi.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.