IZ CELOG SVETA ZAINTERESOVANI ZA NAŠU SVETINJU NA KOSMETU: Ljudi ne mogu da veruju da postoji, a ovo ih najviše zanima
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Nema ni mesec dana kako je Hram osveštan
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Lukovska Banja koja je poznato turističko mesto i lečilište veoma je zanimljiva i zbog mogućnosti da se posete crkve koje se nalaze u blizini.
U tišini ove svetinje, podignute na imanju koje je pobožni bračni par Lacković darovao Crkvi, krikovi se pretvaraju u molitve, a svedočanstva o čudesnim isceljenjima svakim danom su sve brojnija.
Monasi prvi primetili vatru u blizini Svete carske lavre, pa i sami učestvovali u gašenju.
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Sada ograda više nema, pa ova predivna građevina mami poglede ne samo Srba koji žive ili su se zatekli u Njujorku, već i drugih turista.
Oci manastira Svete Katarine na Sinaju tvrde da su nasilno izbačeni iz svete obitelji, da su im polomljeni vrata i prozori, dok je arhiepiskop Damjan i njegovi saradnici sve to posmatrao sa podsmehom.
Ova svetinja, uklesana visoko u steni iznad Bjelopavlićke ravnice, već vekovima privlači hodočasnike iz svih krajeva, bez obzira na veru, poreklo ili životne okolnosti.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.
Ovaj dan predstavlja nastavak vaskršnje radosti.